Author: Alma Ademovic

  • RHMZ upozorava na veliku količinu padavina

    RHMZ upozorava na veliku količinu padavina

    Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) upozorio je da se ujutro i pre podne u severnim, zapadnim, jugozapadnim i centralnim krajevima očekuju obilne padavine – od 30 do 50 milimetara za 24 sata, a u oblasti centralnog i južnog Banata, Beograda, jugozapadne i zapadne Srbije lokalno i više.

    Na području Beograda očekuju se obilne padavine oko 30 milimetara za 12 sati, u pojedinim delovima grada i više, objavljeno je rano jutros na sajtu RHMZ.

    Za područje Banata, Beograda, zapadne Srbije, Šumadije i Pomoravlja uključen je narandžasti meteo alarm, koji označava opasno vreme.

    RHMZ takođe upozorava da će na slivovima Jadra, Ljuboviđe, Drine, Lima, Kolubare, Uba, Tamnave i Ljiga sa pritokama vodostaji biti u umerenom i većem porastu od danas do 7. novembra.

    Postoji mogućnost približavanja upozoravajućim nivoima i pojave lokalnih izlivanja na manjim bujičnim vodotocima tih slivova, kao i na području Srema, Beograda i Banata, objavljeno je na sajtu RHMZ.

     

    Izvor: Politika

    Foto:  А. Vasiljević

    Podeli
  • Danas poslednji dan škole pred jesenji raspust

    Danas poslednji dan škole pred jesenji raspust

    Jesenji raspust za učenike osnovnih i srednjih škola počne u ponedeljak, 8. novembra i da traje do petka, 12. novembra, saopštilo je Ministarstvo prosvete.

    „Tim za škole apeluje na primenu i drugih mera ograničavanja okupljanja i strogo poštovanje svih drugih propisanih mera prevencije i suzbijanja kovid-19 kako bi odluka o produženju jesenjeg raspusta dala efekat na smanjenje obolevanja od kovid-19 u školskom uzrastu i opštoj populaciji”, navodi se u saopštenju.

    Prvi radni dan za učenike biće ponedeljak, 15. novembar.

     

    Izvor: Agencije

    Podeli
  • SZO upozorava: Evropa ponovo epicentar pandemije, do februara još pola miliona mrtvih

    SZO upozorava: Evropa ponovo epicentar pandemije, do februara još pola miliona mrtvih

    Evropa je ponovo epicentar pandemije kovida 19, upozorava Svetska zdravstvena organizacija dok broj novoobolelih širom kontinenta raste. Zdravstveni zvaničnici upozoravaju da bi ovaj talas mogao da dovede do velikog broja smrtnih slučajeva i za trenutno stanje krive nedovoljnu upotrebu vakcina i relaksaciju mera.

    Šef Svetske zdravstvene organizacije za Evropu Hans Kluge rekao je, na konferenciji za novinare, da bi do kraja februara na evropskom kontinentu moglo biti još pola miliona smrtnih slučajeva, prenosi Bi-Bi-Si.

    Za rast brojeva okrivio je nedovoljnu upotrebu vakcina i ublažavanje preventivnih mera.

    “Moramo da promenimo taktiku, od reagovanja na talase kovid 19 do sprečavanja da do njih uopšte dođe”, ističe Kluge.

    Stopa vakcinacije usporila je na celom kontinentu. Dok je oko 80 odsto ljudi u Španiji primilo dve doze, u Francuskoj i Nemačkoj je taj procenat manji – 68 odsto i 66 odsto – a u nekim zemljama centralne i istočne Evrope još manji. Do oktobra je u potpunosti vakcinisano samo 32 odsto građana Rusije.

    Do sada je SZO zabeležila 1,4 miliona smrtnih slučajeva širom regiona.

    Tehnička šefica SZO za kovid 19 Marija van Kerkove kaže da su u protekle četiri nedelje slučajevi širom Evrope porasli za preko 55 odsto, uprkos obilnim zalihama vakcina i drugih sredstava, a njen kolega dr Majk Rajan ističe da je evropsko iskustvo “hitac upozorenja za svet”.

    Došlo je do toga da je Nemačka u poslednja 24 sata zabeležila skoro 34.000 novih slučajeva, što je rekordan porast.

    Brojke u Nemačkoj su ispod poslednjeg dnevnog proseka u Britaniji, kada je zabeleženo više od 37.000 slučajeva, ali zdravstveni zvaničnici su zabrinuti da bi četvrti talas mogao da dovede do velikog broja mrtvih i do pritiska na zdravstveni sistem. U poslednja 24 sata zabeleženo je 165 mrtvih, u odnosu na 126, koliko ih je bilo prošle nedelje.

    O zastrašujućim brojevima govorio je Lotar Viler iz nemačkog Instituta RKI, te naveo da se među mnogim Nemcima koji nisu vakcinisani nalazi više od tri miliona starijih od 60 godina, koji su posebno rizični. Upozorava da će, ako se ne preduzmu kontramere, ovaj četvrti talas doneti još više patnje.

    Međutim, Kluge ističe da se porast broja novozaraženih ne dešava samo u Nemačkoj.

    Najdramatičniji porast smrtnih slučajeva u protekloj nedelji zabeležen je u Rusiji – više od 8.100 smrtnih slučajeva, i Ukrajini sa 3.800 umrlih. Obe zemlje imaju veoma niske stope vakcinacije, a Ukrajina je objavila rekordnih 27.377 novih slučajeva u poslednja 24 sata.

    Rumunija je ove nedelje zabeležila najveći broj smrtnih slučajeva u 24 sata – 591, dok se u Mađarskoj broj novoinficiranih na dnevnom nivou više nego udvostručio u protekloj nedelji – 6.268. Nošenje maski je obavezno samo u javnom prevozu i bolnicama.

    “U ovom trenutku izgleda da smo pakleno skloni kursu koji kaže da je pandemija gotova, samo treba da vakcinišemo još nekoliko ljudi. To nije slučaj”, izjavio je dr Rajan i pozvao sve zemlje da “zapuše rupe” u njihovom odgovoru na pandemiju.

    Ove nedelje vlada Holandije saopštila je da će ponovo uvesti obavezno nošenje maski i fizičko distanciranje na mnogim javnim mestima, jer se pokazalo da je prijem u bolnice porastao za 31 odsto za nedelju dana.

    Letonija u međuvremenu uvodi tromesečno vanredno stanje od ponedeljka, usred rekordnog nivoa zaraze kovidom.

    Hrvatska je u četvrtak zabeležila 6.310 novih slučajeva, što je najveći broj do sada. Slovačka je prijavila drugi najveći broj slučajeva, a brojke u Češkoj vratile su se na nivo koji je poslednji put viđen u proleće.

    Kako je rekao jedan od britanskih zdravstvenih zvaničnika, profesor Džonatan Van-Tam, previše ljudi veruje da je pandemija gotova.

    Međutim, u zemljama sa najvišim stopama vakcinacije, stope infekcije su i dalje relativno niske.

    Italija ima jednu od najviših stopa vakcinacije za starije od 12 godina, ali čak i ovde novi slučajevi su porasli za 16,6 odsto u protekloj nedelji.

    Broj zaraženih u Portugalu popeo se iznad 1.000 prvi put od septembra. Španija je jedna od retkih zemalja u kojoj nije bilo porasta broja zaraženih, sa 2.287 slučajeva prijavljenih u sredu.

     

    Izvor: BI-BI-SI

    Foto: Pixabay

     

    Podeli
  • Vijeće sigurnosti UN-a produžilo mandat EUFOR-a u BiH

    Vijeće sigurnosti UN-a produžilo mandat EUFOR-a u BiH

    Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (VSUN) usvojilo je Rezoluciju kojom se produžava mandat EUFOR-a (Althea) u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolu Agency (AA).

    Mandat misije EUFOR-a, koji ističe u petak, 5. novembra, produžen je za još 12 mjeseci.

    U New Yorku je u toku zasjedanje Vijeća sigurnosti UN-a, a sve zemlje članice, njih 15, dale su saglasnost da pripadnici Misije i dalje budu u Bosni i Hercegovini s ciljem osiguranja mira i stabilnosti.

    Ranije je novi visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt upozorio u svom redovnom izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a da je Bosna i Hercegovina u direktnoj opasnosti od raspada i da postoji “veoma stvarna” mogućnost povratka sukoba, te je pozvao na ponovnu procjenu međunarodne vojne prisutnosti u zemlji.

    Očekivalo se da se Schmidt obrati Vijeću sigurnosti UN-a kao i svi dosadašnji visoki predstavnici međunarodne zajednice u BiH nakon dostavljanja svog izvještaja, ali se to nije desilo.

    Kako se navodi izostanak obraćanja Schmidta je ustupak Rusiji koja je ranije najavila da će uložiti veto na produženje mandata EUFOR-a u BiH.

    Inače, sama Rusija se ranije i protivila imenovanju novog visokog predstavnika za BiH nakon ostavke Valentina Inzka.

     

    Izvor:  AA

    Foto: Ilustracija/AA

     

    Podeli
  • Kon: Insistiraćemo na desetodnevnom zatvaranju i važenju kovid propusnica 24 sata

    Kon: Insistiraćemo na desetodnevnom zatvaranju i važenju kovid propusnica 24 sata

    Sednica Kriznog štaba biće održana danas u 15 časova i 30 minuta. Epidemiolog Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograda i član Kriznog štaba doktor Predrag Kon kaže za RTS da je uveren da će odluka o produžetku raspusta biti doneta, ali ističe da bi više efekta imalo kada bi istovremeno bilo usvojeno važenje kovid propusnica 24 sata, kao i zatvaranje na deset dana.

    Mi na tome insistiramo, jer će jedino tako moći da se vidi ozbiljan pad broja novozaraženih, poručuje Kon.

    Predrag Kon navodi da Medicinski deo Kriznog štaba insistira da odluka o produženju raspusta, oko koje su saglasni, treba da bude doneta istovremeno sa restrikcijom u smislu smanjenje kontakata i izvan škola, piše RTS.

    „Mi smo utvrdili da se prvenstveno uliva virus u škole, on se vraća i nazad, ali je neophodno onda smanjiti frekvenciju kontakata i izvan škole“, poručuje Kon.

    „To je ono što smo od početka tražili – to je da bude 10 dana zatvaranja u smislu skraćenja radnog vremena i da rade objekti samo za hranu, lekove i gorivo i to da ide paralelno sa raspustom“, dodaje on.

    Smatra da je upravo sada trenutak za to, kao i da je apsolutni minimum uvođenje kovid propusnica 24 sata.

    „To bi kao što smo ranije govorili trebalo da ide nakon deset dana zatvaranja da bi se obezbedilo da se to potpuno kontroliše“, navodi Kon.

    Ukazuje da je sada već uhodano važenje kovid propusnica od 22 sata i da razmišljanje da se pređe na 24 sata je potpuno logično.

    „To je ono što ja očekujem da će danas ozbiljno da se raspravlja, jer mi ne možemo da očekujemo ozbiljne rezultate ako ne zatvorimo i jednu i drugu stranu“, poručuje Kon.

    Ističe da bi produženje raspusta trebalo da ide sa zatvaranjem na deset dana i da ne zna da li će to biti usvojeno, ali da će Medicinski deo Kriznog štaba to tražiti.

    „Mi na tome insistiramo, jer jedino tako će moći da se vidi ozbiljan pad broja novozaraženih posle tih desetak dana. U ovom trenutku sama mera zatvaranja škola može da da neki rezultat, ali on će biti daleko manje efikasan i vidljiv bez svih mera zajedno“, objašnjava Kon.

    Ako se produži rasput, a ne bude uvedeno ograničeno radno vreme, to će dovesti do brojnih putovanja.

    „Jasno je to, ali brojna putovanja sa eventualnom 24-časovnom kovid propusnicom je jedna priča, a druga je bez toga. Drugo, sve ovo vreme koje se dobija tih desetak dana neće imati nekog efekta ozbiljnijeg osim tog pada koji je značajan ako ne povećamo vakcinaciju“, naglašava Kon.

    Za raspust kaže da je gotovo potpuno uveren i da tu nema nikakve dileme da će odluka o tome biti doneta.

    „Što se tiče ovih odluka koje se tiču kovid propusnica od 24 sata i eventualnog skraćenja radnog vremena deset dana – u Medicinskom delu Kriznog štaba postoji jedinstvo, čak i šire od toga, iz Ministarstva zdravlja postoji saglasnost, videćemo na sednici kako će se to prodiskutovati“, navodi Kon.

     

    Izvor: RTS – Beta

    BETAPHOTO/VLADA SRBIJE/SLOBODAN MILJEVIC

     

    Podeli