Author: Alma Ademovic

  • Stižu kiša i zahlađenje

    Stižu kiša i zahlađenje

    U Srbiji će danas biti pretežno oblačno, na severu i zapadu hladnije, mestimično s kišom, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).

    Posle podne se kiša ponegde očekuje i u centralnim krajevima, dok će u ostalom delu zemlje biti suvo u toplo, u toku noći s kišom.

    Duvaće slab i umeren vetar, severni i severoistočni, na jugu južni i juozapadni. Jutarnja temperatura će se kretati od četiri do 13 stepeni, najviša dnevna od 13 na severu do 22 stepena na jugoistoku.

    U Beogradu će biti oblačno i hladnije s kišom uz slab i umeren severni i severoistočni vetar. Jutarnja temperatura će biti oko 13 stepeni, najviša dnevna oko 16 stepeni.

     

    Izvor: Beta

    Foto: Depositophotos/ BrianAJackson

     

    Podeli
  • Kome će, i gde, od subote biti neophodan kovid pasoš

    Kome će, i gde, od subote biti neophodan kovid pasoš

    Da bi se zauzdala epidemija, Krizni štab je odlučio da se uvedu kovid propusnice za sve ugostiteljske objekte, u zatvorenom prostoru. Propusnice neće imati fotografije, već će kovid redari i druga ovlašćena lica moći da zatraže na uvid lični dokument sa fotografijom uz propusnicu.

    Mnogo se očekivalo i spekulisalo, a Krizni štab je prelomio – od subote, od 22 časa uvodi se nova mera od koje se očekuje da pomogne u borbi sa koronavirusom – kovid propusnice za sve ugostiteljske objekte u zatvorenom prostoru.

    Premijerka Ana Brnabić objasnila je da taj kovid sertifikat zapravo predstavlja potvrdu druge, odnosno treće doze vakcine, koja nije starija od druge doze 210 dana, tj. sedam meseci.

    “Ukoliko ste primili drugu dozu, a nakon sedam meseci niste primili treću dozu, neće vam biti validan kovid certifikat”, navela je Brnabićeva.

    Pored vakcinacije, boravak u ugostiteljskom objektu moći će da omogući i negativan pi-si-ar test, ne stariji od 72 sata. Negativan antigenski test biće validan 48 sati. I preležani kovid-19 omogućiće boravak u restoranima i kafićima – samo ako ste ga preležali u prethodnih sedam meseci.

    Ko će skenirati kovid redar.

    “Na ulazu će kovid redar, inspektor ili komunalni milicajac koji bude dolazio, skenirati QR kôd. Taj kôd će pokazati da li je zeleno – da je validan, ili je crveno – da nije validan. U skladu sa tim ćete moći da boravite u zatvorenim prostorima”, objasnila je premijerka.

    Kovid propusnicu možete imati na papiru ili na mobilnom telefonu.

    Zašto se uvode propusnice

    Virusolog dr Milanko Šekler ističe da kovid propusnice olakšavaju život.

    “Pojednostavljuju ljudima svakodnevni život – da mogu da se kreću, da obavljaju svakodnevne poslove i da se jasno zna da je u tom objekatu prisutan ili neko ko se vakcinisao ili neko ko je preboleo ili neko ko je testiran. Jedna apsolutna sloboda i opuštenost u svakodnevnom funkcionisanju”, kaže dr Šekler.

    Na sednici Kriznog štaba medicinski deo nije odstupao od svojih predloga, kaže dr Branislav Tiodorović.

    “Mi smo nezadovoljni, to je potpuno jasno u  javnosti. Ali smo ipak prihvatili kao najavu dobrih namera da ovim pasošima, odnosno certifikatima, počinjemo da uvodimo red u ponašanju”, rekao je Tiodorović.

    Uz kovid propusnice, očekuje se i da stroža kontrola mera dâ rezultat. Premijerka je rekla da je broj izvršenih inspekcijskih nadzora u ovoj nedelji veći za 10 odsto, a broj izrečenih prekršajnih naloga povećan 220 posto.

    “Vidimo neki rezultat toga, tako da mi se čini da se nešto malo više poštuju mere”, rekla je Ana Brnabić.

    Vakcinacija nema zamenu

    Načelnica Anestezije KBC “Dragiša Mišović” dr Duška Ignjatović navodi da je u bolnici 300 pacijenata, od kojih 70 na intenzivnoj nezi. I 90 odsto je nevakcinisanih.

    “Kažu, čim izađemo –- vakcinisaćemo se. Međutim, ne izađu svi”, navodi dr Duška Ignjatović.

    Doktorka iz “Narodnog fronta” ističe da treba da se vakcinišu i trudnice i porodilje.

    “Centar za prevenciju i kontrolu bolesti iz Atlante i Američko udruženje ginekologa je dalo 29. septembra preporuku, gde su jasno i deklarativno rekli – trudnice, bez obzira na starost trudnoće, žene koje su se porodile i dojilje, one koje planiraju trudnoću ili leče neplodnost – vakcinišite se danas, nema odlaganja. Vakcina je bezbedna i efikasna”, navela je prof. dr Ana Jovanović.

     

    Izvor: RTS

    Foto: Nova

    Podeli
  • Agencija za energetiku: Najjeftinije grejanje stanova prirodnim gasom

    Agencija za energetiku: Najjeftinije grejanje stanova prirodnim gasom

    Najmanje troškove grejanja imaće domaćinstva koja se greju korišćenjem prirodnog gasa, a najveće oni koji koriste električnu energiju direktno u grejnim telima i kotlovima za etažno grejanje, propan butan gas i lož ulje, objavila je danas Agencija za energetiku Srbije.

    Prema prosečnoj ceni prirodnog gasa u Srbiji, grejanje tim energentom stana od 60 kvadrata tokom cele zimske sezone koštaće 42.000 dinara.

    Troškove od 42.400 dinara imaće domaćinstva koja koriste drvo u područjima Srbije u kojima se ono može nabaviti po nižim cenama od 5.150 dinara po kubiku i ukoliko imaju peći veće efikasnosti.

    Veće troškove, 68.600 dinara, imaće domaćinstva koja koriste skuplje ogrevno drvo – 7.050 dinara po kubiku i imaju peći niže efikasnosti.

    U odnosu na prirodni gas i jeftinije drvo, nešto su veći troškovi grejanja na ugalj – od 49.000 do 52.000 dinara.

    Građanima koji se greju na pelet godišnji troškovi iznose oko 72.000 dinara, ako se sagoreva u efikasnijim pećima konstruisanim za ovo gorivo.

    Domaćinstva koja koriste termoakumulacione peći imaće troškove od 56.000 dinara, ali samo ukoliko se isključivo koristi jeftinija noćna električna energija. Dopunjavanje peći korišćenjem skuplje električne energije samo tokom dva sata dnevno, uvećava troškove za 40 odsto, tako da oni iznose oko 78.000 dinara.

    Troškovi grejanja korišćenjem električnu energiju direktno u grejnim telima i kotlovima za etažno grejanje, propan butan gas i lož ulje su 141.500 dinara za električnu energiju, 130.000 za propan butan gas, odnosno 134.000 dinara za lož ulje.

    U poredjneju sa prethodnom godinom najviše su povećane cene lož ulja, za 54 odsto, i peleta, za 22 odsto, dok su drvo i propan butan gasa poskupeli za oko 10 odsto, navela je Agencija za energetiku.

     

    Izvor: Beta

    Foto: Shutterstock

     

    Podeli
  • Šumarice: 80 godina od masovnog stradanja civila u Kragujevcu

    Šumarice: 80 godina od masovnog stradanja civila u Kragujevcu

    U spomen – parku “Kragujevački oktobar” u Šumaricama obeležava se Dan sećanja na žrtve u Drugom svetskom ratu i 80 godina od masovnog streljanja civila u Kragujevcu, a državnu ceremoniju predvodi predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Moleban, pomen stradalima, služio je episkop šumadijski Jovan sa sveštenstvom, a nakon toga predsednik Vučić položio je venac kod spomenika “V3”, podignutom na mestu gde su 21. oktobra 1941.godine nemačke okupacione snage streljale đake i profesore kragujevačke gimnazije.

    Vence su položili i ministri u Vladi Srbije, predstavnici Skupštine Srbije, Vojske Srbije, verskih zajednica, Grada Kragujevca, SUBNOR-a, kao i učenici i profesori Prve kragujevačke gimnazije.

    Obeležavanju prisustvuju ministri Branko Ružić, Nebojša Stefanović, Darija Kisić Tepavčević, Gordana Čomić, bivši predsednik Srbije Tomislav Nikolić, kao i brojni građani.

    Takođe, prisustvuju i ambasador SAD Entoni Godfri, potpredsednica Bundestaga Klaudija Rot, predstavnici ambasada Poljske, Slovačke, Austrije, Francuske, Belorusije, Palestine, Kazastana.

    U znak sećanja na stradanje nevinih civila u Kragujevcu održava se i tradicionalni “Veliki školski čas,”.

    Masovno streljanje civila u Kragujevcu smatra se jednim od najvećih zločina nemačke vojske u Drugom svetskom ratu, a streljanje je vršeno 19, 20. i 21.oktobra kao odmazda za 10 ubijenih i 26 ranjenih nemačkih vojnika posle sukoba sa partizanima i četnicima na putu između Kragujevca i Gornjeg Milanovca.

    Izdata je naredba da se za jednog ubijenog nemačkog vojnika strelja 100 ljudi, a za ranjenog 50.

    Tačan broj žrtava nemačke odmazde nije tačno utvrđen, a direktorka Muzeja 21.oktobar Marijana Stanković kaže za Tanjug da ta ustanova raspolaže podacima o 2.796 streljanih civila.

    “Naša ustanova se zvanično drži istraživanja našeg pokojnog kolege Staniše Brkiće i ima identifikovanih 2.796 žrtava. Veruje se da ih je nekoliko stotina više, a mi ćemo nastaviti to istraživanje koje cje teajati verovatno decenija posle nas”, rekla je Stankovivć.

    Među streljanima je, kaže, oko 300 mladića i dece uzrasta od 12 do 20 godina, a među njima su učenici Prve i Druge gimnazije i Učiteljske škole, kao i mladići koji su radili u Vojnotehničkom zavodu.

    Kako kaže, prema podaca Muzeja, 19. oktobra je streljano 415 građana u okolini Kragujevca, u selima Grošnica, Mečkovac i Maršić, a 20. oktobra je u Kragujevcu strljeljano grupa od 122 građana, među kojima je bilo i Jevreja.

    “Najmasovnije streljanje je bulo na današnji dan kada je ubijeno više od 2.200 građana”, kaže Stanković.

    Na “Velikom školskom času” biće izvedena poema “Crni dan” Duška Radovića, prva poema namenski napisana za tu manifestaciju, a koja je izvedena 1971. godine.

    Dramski prikaz režirao je Dragan Jakovljević, a poemu izvodi 12 glumaca Knjaževačkog teatra sa gostujućim glumcem iz Milošem Lazićem, a u saradnji sa Kragujevačkim teatrom.

    “Duško Radović je tom poemom postavio temelj i standarde za poeme pisane u poslednjih 50 godina. Poema je vrlo tužna, govori o stradanju dece nevine žrtve koje nisu ništa krive. Opominje i nosi jaku poruku da takvi zločini ne smeju da se dešavaju”, rekla je Stanković.

    Dodaje da se “Veliki školski čas” u Šumaricama kao komemoracija održava od 1957.godine, a od 1961.godine ta manifestacija se održava kod Spomenika streljanim đacima i profesorima, koji je te godine i otkriven.

    Veliki školski čas kraj spomenika streljanim đacima i profesorima prvi put je održan 1957. godine i od tada je u programu učestvovalo više od 50.000 učesnika, napisano na desetine poema, originalnih muzičkih i književnih dela.

    U spomen na žrtve streljanja čitav prostor Šumarica je 1953.godine pretvoren u spomen-park, a memorijalni kompleks obuhvata površinu od 352 hektara na kojoj se nalazi 30 masovni grobnica.

    U okviru kompleksa nalazi se 10 spomenika koji su podignuti na humkama streljanih.

    “Osamdeset godina nezaborava. Ubijali su nedužne ljude, ubijali su nam decu. Čitava odeljenja naše dece vođena su na streljanje, kao da ih vode na školsku priredbu. Tu decu, decu Šumadije i Srbije, nikada nećemo zaboraviti. Neka je večna slava svim ubijenim junacima i neka večno žive Kragujevac i Srbija!”, navodi se na Instagram profilu predsednika Srbije.

    Šumarice su mesto velike tragedije srpskog naroda koja se ne sme zaboraviti, izjavila je danas ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Darija Kisić Tepavčević u Kragujevcu gde je prisustvovala obeležavanju Dana sećanja na žrtve stradale u Drugom svetskom ratu.

    U Šumaricama je, u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića, obeleženo 80 godina od masovnog streljanja civila iz Kragujevca i okoline, među kojima i učenika i profesora kragujevačke gimnazije.

    “Posle 80 godina nalazimo se na mestu gde se desila velika tragedija. Prisustvovali smo Velikom školskom času sa porukom da se ovaj događaj nikada ne zaboravi i da ne dozvolimo da se ikada više tako nešto bilo gde ponovi”, rekla je Kisić Tepavčević novinarima posle ceremonije u Šumaricama.

    Direktorka Prve gimnazije u Kragujevcu, Slavica Marković, koja je sa učenicima te škole položila venac kod Spomenika V3 streljanim đacima i profesorima, rekla je da je 21. oktobar datum koji budi najtužnija osećanja kod Kragujevčana koji, kako kaže, veoma poštuju sećanje na taj tragičan događaj.

    “Kada vidite koliko Kragujevčana i ljudi iz drugih krajeva dolazi, daje veru da sa takva tragedija više nikada neće ponoviti”, kazala je Marković.

    Ona kaže da su u kragujevačkoj gimnaziji posebno vezani za ovaj datum koji je i Dan škole, a koji se svake godine obeležava komemorativnom akademijom.

    “Naši učenici su svake godine u Šumaricama, svaki Veliki školski čas ostavi nas pod utiskom do sledećeg”, kazala je Marković za Tanjug.

    Navodi da su komemoraciji u Šumicama prisustvovali učenici svih osnovnih i srednjih škola i predškolskih ustanova u Kragujevcu i istakla da je važno da se neguje sećanje na taj datum.

    “Sve dok se podstiče da učenici pišu i slikaju o tome, to sećanje će živeti. Jasno je da mlade generacije ne mogu da dožive taj događaj kao potomci stradalih,ali u školi i porodici treba sačuvati to sećanje i uverena sam da će to tako uvek i biti”, poručila je Marković.

    Komemoraciji je i prisustvovao predsednik SUBNOR-a Vidosav Kovačević koji je rekao da je pre 80 godina srpski narod rekao istorijsko “ne” fašizmu i odazvao se pozivu Komunističke partije Jugoslavije i zajedno sa drugim jugoslovenskim narodima počeo je opštenarodni ustanak protiv okupatora.

    Podsetio je da je u četvorogodišnjog borbi srpski narod najviše stradao o čemu govori i jedno od najvećih stratišta u Šumaricama.

    Na kraju je srpski narod stao u stroj pobednika u Drugom svetskom ratu, a sa tom pobedom došla je sloboda kao najveća civilizacijska vrednost, rekao je Kovačević i dodao: “Oduševljen sam što je veliki broj mladih j učenika bio u Šumaricama. Ne smemo zaboraviti takve događaje. Jednom je neko rekao:”mrtvi nisu oni koji su umrli, mrtvi su oni koji su zaboravljeni”.

     

    Izvor: Tanjug

    Foto: Tanjug, Miloš Milivojević

    Podeli
  • Izrael odlaže otpad na palestinskoj zemlji

    Izrael odlaže otpad na palestinskoj zemlji

    Palestinski premijer Mohammad Shtayyeh izjavio je da Izrael koristi palestinski teritorij kao mjesto za odlaganje čvrstog, elektronskog i hemijskog otpada, javlja Anadolu Agency (AA).

    U saopćenju kabineta premijera navodi se da se Shtayyeh u Ramallahu na okupiranoj Zapadnoj obali sastao s Dianom Corner, britanskom generalnom konzulicom u Jerusalemu (Al-Quds).

    Shtayyehu je tokom sastanka uručen izvještaj o politikama klimatskih promjena na okupiranim palestinskim teritorijima čije provođenje finansira britanska vlada.

    Shtayyeh je tom prilikom istakao da duboko cijene pomenuti izvještaj.

    “Izrael sijeće drveće i uzurpira tlo kako bi izgradio domove i proširio područje za svoje doseljenike”, kazao je.

    Dodao je da su izraelski doseljenici i otpad najveći izazov s kojim se suočava palestinsko stanovništvo.

    “Izrael nas sprečava u pristupu našim prirodnim resursima i praktično nas je blokirao iza zidova. Što je još gore, Izrael koristi našu zemlju kao odlagalište za čvrsti, hemijski i elektronski otpad. Palestina ne zagađuje okoliš. Naprotiv, naše okruženje se zagađuje zbog okupacije”, rekao je Shtayyeh.

    Corner je izjavila da je izvještaj fokusiran prvenstveno na ekonomske efekte klimatskih promjena na okupiranim palestinskim teritorijima.

     

    Izvor: AA

    Foto: Palestina.It

    Podeli