Author: Alma Ademovic

  • COVID-19: Ponovo više od 100 smrtnih slučajeva i 8.000 novozaraženih

    COVID-19: Ponovo više od 100 smrtnih slučajeva i 8.000 novozaraženih

    Zdravstvene vlasti zemalja Zapadnog Balkana ponovo su u utorak prijavile više od 100 smrtnih slučajeva od posljedica korona virusa i približno 8.700 novozaraženih, što je mnogo više nego dan ranije, kada je u toj regiji zabilježno 5.500 novozaraženih.

    Najviše zaraženih i dalje bilježi Srbija – u posljednja 24 sata više od 5.000 novih slučajeva a najviše preminulih u Sjevernoj Makedoniji – 32.

    U posljednja 24 sata u Hrvatskoj su zabilježena 704 nova slučaja zaraze korona virusom, a deset osoba je preminulo od posljedica.

    Nacionalni stožer civilne zaštite izvijestio je kako je broj aktivnih slučajeva COVID-19 ukupno 4.199.

    Među njima je 518 pacijenata na bolničkom liječenju, od kojih je na respiratoru 57 pacijenata, prema podacima prikupljeni do utorka prije 12:00 sati.

    U samoizolaciji je trenutno 8.862 osoba.

    Zaključno sa 6. septembrom utrošeno je 3.302.352 doze vakcina u toj zemlji, a vakcinisano je 42,98 posto ukupnog stanovništva, odnosno 51,61 posto odraslog stanovništva.

    U Bosni i Hercegovini je zabilježeno 718 novih slučajeva zaraze korona virusom, od 3.316 obrađenih testova.

    U istom periodu zabilježeno je 13 smrtnih slučajeva osoba koje su bile pozitivne na korona virus.

    Dan ranije u Bosni i Hercegovini registrirano je 214 novih slučajeva zaraze korona virusom, od 1.534 testiranih uzoraka, a u istom periodu zabilježeno je 14 smrtnih ishoda.

    U Crnoj Gori su prijavljena četiri smrtna slučaja te i 603 novozaražene osobe, prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

    U toj je zemlji prvom dozom vakcine protiv korona virusa vakcinisano 47,2 posto punoljetnog stanovništva, a revakcinisano 41,7 posto, prenosi Anadolija.

    Do sada je data 406.561 doza vakcina protiv korona virusa.

    Masovna vakcinacija protiv COVID-19 u Crnoj Gori počela je 4. maja.

    Na Kosovu je u posljednja 24 sata registrirano 920 novih slučajeva korona virusa, među 10.321 testiranih uzoraka, a preminulo je 28 osoba.

    Trenutno je na Kosovu aktivno više od 24.000 slučajeva korona virusa, prema podacima zdravstvenih vlasti.

    U Srbiji su preminule 23 osobe od posljedica korona virusa u poslednja 24 sata, a registrirano je više od 5.000 novih slučajeva, među 20.443 testiranih uzoraka, što je za skoro 1.000 novozaraženih više od prijavljenog broja zaraženih u ponedeljak.

    Visoka 682 nova slučaja korona virusa utvrđeno je i u Severnoj Makedoniji. Preminule su 32 osobe. U zemlji je više od 14 hiljada aktivnih slučajeva.

     

    Izvor: AGENCIJE

    Foto: EPA

     

    Podeli
  • Posle maglovitog jutra – sunce, narednih dana i do 24 stepena

    Posle maglovitog jutra – sunce, narednih dana i do 24 stepena

    Posle maglovitog jutra, dan će biti sunčan. Vetar slab, a temperatura prijatnija. Ujutru od 2 stepena, tokom dana do 18 stepeni.

    U utorak hladno jutro, mestimično sa slabim prizemnim mrazem i maglom, koja će se po pojedinim kotlinama i rečnim dolinama zadržati i pre podne.

    U toku dana sunčano, samo u centralnim i jugozapadnim delovima Srbije u prvom delu dana malo do umereno oblačno. Vetar slab, zapadni i severozapadni.

    Najniža temperatura od 2 stepena do 7 stepeni, a najviša od 15 do 18 stepeni. Narednih dana i do 24 stepena.

     

    Izvor: RTS

    Podeli
  • Za mesec dana pelet poskupeo 30 odsto, šta se dešava na tržištu čvrstog ogreva

    Za mesec dana pelet poskupeo 30 odsto, šta se dešava na tržištu čvrstog ogreva

    Za samo mesec dana cena peleta skočila je za trideset odsto – za tonu sada treba dati i 260 evra. Na stovarištima ga gotovo i nema jer se sve što stigne odmah proda. Velika je potražnja i za ogrevnim drvetom, kubik je skuplji u proseku za 500 do 1000 dinara. Zašto je pelet ovoliko skup i šta se događa na tržištu čvstog ogreva.

    Više je razloga za poskupljenje ali generalno enegetska kriza ali i kriza drvne industrije povukli su i cene čvrstog ogreva. Na stovarištima kažu da za cene posebno peleta gotovo niko ne pita sada pitaju samo da li ga ima. A sve što stigne već je plaćeno i odmah se vozi na adrese kupaca.

    Razgovor Ružice Vranjković sa Brankom Glavonjićem

    Profesor šumarskog fakulteta Branko Glavonjić rekao je za RTS da je nagli rast potražnje u poslednje tri nedelje doveo do nestašice peleta. Naveo je da 100.000 domaćinstava se greje na pelet, kao i drugi objekti od javnog značaja, zato je Srbija lider u potrošnji peleta u regionu i Jugoistočnoj Evropi.

    “Potrošnja se kreće oko 350.000 tona na godišnjem nivou. Najveći broj damaćinstava se snabdeo peletom u predsezoni od sredine marta do sredine avgusta, kada se pelet mogao kupiti po ceni od 190. evra, a za najkvalitetniji bilo je potrebno izdvojiti do 200 evra”, naveo je Glavonjić.

    Prema njegovim rečima, oni koji su planirali da se od ove godine greju na pelet krenuli su na stovarišta krajem septembra i u prvoj nedelji oktobra i to je dovelo do pražnjenja stovarišta.

    Istakao je da su naredne dve nedelje ključne i to je poruka proizvođačima u Srbiji da se normalizacija snabdevanja može očekivati u naredne dve tri nedelje.

    “Naši proizvođači isporučuju gotovo celu svoju proizvodnju domaćem tržištu. Izvoz ide samo u okolne zemlje ka trgovcima sa kojima imaju višegodišnje ugovore”, kaže Glavonjić.

    Napomenuo je da je Srbija atraktivno tržište za brojne trgovce, a uvoz na godišnjem nivou se kreće između 40.000 i 50.000 tona, a u prvih osam meseci uvezeno je 37.000 tona , što je značajno više nego što smo izvezli drvnog peleta.

    “Nema razloga za zabrinutost i paniku, peleta će biti dovoljno, samo malo strpljenja i situacija će se brzo normalizovati”, kaže profesor šumarskog fakulteta.

    Kada je reč o kvalitetu, Glavonjić demantuje da se u Srbiji nalazi nekvalitetan pelet, 70 odsto domaće proizvodnje ostvaruju proizvođači koji imaju sertifikovanu proizvodnju i njihov proizvod se kontroliše od strane ovlašćenih laboratorija iz EU i niko sebi neće da dozvoli da izgubi sertigfikat.

    “Onih 30 odsto peleta koji nije pod sertifikatima i onaj koji se uvozi ne isključujem da neke partije peleta nisu na nivou kakav bi trebalo da bude, ali ne možemo pojedinačne slučajeve generalizovati”, rekao je Glavonjić.

    Smatra da drvna industrija nije u krizi, potražnja za drvnim gorivom je trenutno veoma visoka svuda pa i u našem regionu, pa je to razlog što su cene visoke.

    Savetovao je potrošače da nabavljaju pelet u predsezoni kada je pelet značajno jeftiniji i da prilikom nabavke pogledaju više stovarišta i uporde cene.

     

    Izvor i foto: RTS

     

    Podeli
  • Kampovi poluprazni, porodice sa djecom spavaju pod najlonima

    Kampovi poluprazni, porodice sa djecom spavaju pod najlonima

    Prema podacima Službe za poslove sa strancima (SPS), trenutno se u kampovima Borići i Lipa (Bihać), Miral (Velika Kladuša), te Hadžići i Ušivak (Sarajevo), nalazi oko 3.000 izbjeglica i migranata. Taj broj obuhvata muškarce koji putuju sami, maloljetnike bez pratnje i porodice sa djecom. Kapacitet ovih kampova je oko 5.000 mjesta.

    “Izvan privremenih prihvatnih centara se nalazi oko 1.100 migranata, te ćemo nastojati u najkraćem periodu izvršiti relokaciju u prihvatne centre, budući da raspolažemo smještajnim kapacitetetima“, rekli su nam u SPS, koja upravlja ovim kampovima.

    U saradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM), SPS je detektovao oko 1.100 izbjeglica i migranata van kampova, koji borave u Kantonu Sarajevu, Tuzlanskom, Unsko-Sanskom i Hercegovačko-Neretvanskom kantonu. Istovremeno, privode se kraju radovi u kampu Lipa.

    “U novom privremenom prihvatnom centru Lipa koji se sastoji od tri zone moći će boraviti 1.500 migranata. Prva zona – samci – smještajnih kapaciteta 1.000, druga zona – maloljetnici bez pratnje – smještajnih kapaciteta 200 i treća zona – porodice – smještanih kapaciteta 300. Migranti će biti premješteni u novi dio privremenog prihvatnog centra čim budu ispunjeni svi tehnički uslovi, a koji zavise od drugih aktera“, kažu iz SPS na naše upite o završetku radova na Lipi.

    Šatorski kamp Lipa izgorio je krajem decembra prošle godine.

    U međuvremenu su za boravak migranata postavljeni vojni šatori, dok se istovremeno pripremaju kontejneri u kome će ljudi u pokretu ubuduće da borave. Kada novi kamp bude u upotrebi, kapacitet Lipe će se povećati za 500 mjesta.

    Improvizirani šatori

    Zbog učestalih policijskih akcija i zatvaranja napuštenih objekata u Bihaću, na području ovog grada skoro da ne možete sresti izbjeglice i migrante.

    Ulazi u objekte koje su nekada koristili sada su zagrađeni žicom, a ljudi prevezeni u kamp Lipa. S obzirom na to da je ovaj kamp udaljen dvadesetak kilometara od Bihaća, izbjeglicama i migrantima nije pogodan jer se nalazi daleko i na suprotnoj strani od granice sa Hrvatskom.

    Zbog toga neki od njih odlučuju da napuste kamp i privremeno borave u šumama, čekajući priliku za prelazak granice.

    “Ranije sam spavao u ovoj zgradi, a sada ne mogu ni da uđem u nju. Bilo nas je stotinjak. Odveli su me na ‘Lipu’ ali sam se vratio do grada. Spavam u obližnjoj šumi pod šatorom. Uskoro ću pokušati da pređem granicu“, govori nam mladić iz Avganistana, ispred napuštenog Doma penzionera u kome je ranije boravio.

    Tridesetak kilometara dalje, u mjestu Šturlić, u napuštenim kućama borave porodice sa djecom. Ovaj smještaj im je pogodan jer se nalazi na samoj granici s Hrvatskoj, zbog čega ne žele da idu u kamp. Ističu da se ne plaše hladnoće ni predstojeće zime.

    “Imamo sklonište”, pokazuju na kuću popucalih zidova.

    Za to vrijeme na livadi u Velikoj Kladuši boravi nekoliko stotina ljudi, većinom iz Irana i Avganistana. Dominantne su porodice sa djecom, dok je jako malo muškaraca koji putuju sami.

    Svi oni borave u improvizovanim šatorima, što je zapravo najlon navučen preko štapova zabodenih u zemlju. U dva kvadrata spavaju čitave porodice.

    “Mi ovdje dolazimo sa hiljadu nada i želja. Primorani smo ići ovim putem. Pogledajte u kakvim smo uslovima. Nisam mogla da zamislim da će biti ovako teško”, kaže djevojka (18) iz Irana, koja u jednom od šatora spava sa roditeljima, bratom i dvije sestre.

    Jedu ono što im lokalno stanovništvo donese. Iako vlasti pokušavaju da kriminalizuju svako pomaganje migrantima i izbjeglicama, pa čak i donacije hrane, bh. građani postupaju po svojoj savjesti. Prizori djece pod šatorima ih ne ostavlja ravnodušnim, pa se organizuju i dijele obroke.

    Mladić po imenu Zahidi (18) dolazi iz Avganistana. Putuje sa prijateljima a trenutno spava u blatu Velike Kladuše. Napravio je sebi nadstrešnicu od najlona i ispod nje zapalio vatru, kako bi se ugrijao. Kaže da se plaši onoga što zima donosi.

    “Mnogo je teško jer ćemo biti prisiljeni da se ovako grijemo“, govori i pokazuje na drvo koje gori ispred njega.

    Ipak, u kamp ne želi jer bi time bio predaleko od granice. Plan je što češće ići u game (ilegalni prelazak granice).

    Slične scene svake godine

    Pred svaku zimu u BiH se aktuelizuje pitanje smještaja izbjeglica i migranata koji borave na otvorenom. Prije dvije godine tek polovinom decembra zatvoren je zvanični kamp Vučjak, u kome je boravilo oko 700 ljudi.

    Radilo se o šatorima postavljenim na bivšu deponiju smeća na periferiji Bihaća, te okruženim minama ostalim iz prošlog rata. Finansirao ga je Grad Bihać.

    Ljudi u pokretu su ovdje držani u krajnje nehumanim uslovima, a isticali su da se noću sa planine do šatora spuštaju divlje životinje u potrazi za hranom.

    Iako je javnost dugo upozoravala na nehuman tretman, izbjeglice i migranti su iz Vučjaka izmješteni tek 10. decembra 2019. godine. Polovina njih je premještena u kamp Hadžići a polovina u kamp Ušivak u Sarajevu.

    Krajem decembra naredne, 2020. godine, izgorio je kamp Lipa nedaleko od Bihaća. Međunarodne organizacije koje su vodile kamp su mjesecima upozoravale vlasti da postavljeni šatori nisu pogodni za zimu i da će prvi snijeg ugroziti bezbjednost ljudi.

    Nakon što vlasti nisu reagovale, međunarodne organizacije su se povukle iz kampa, koji je izgorio istog dana. Oko 1.200 ljudi je ostalo bez smještaja.

    Narednih mjesec dana spavali su na zgarištu nekadašnjeg kampa, praveći skloništa od dasaka i najlona koje su pronašli. Ubrzo je kamp Lipa preuzelo Ministarstvo sigurnosti BiH.

    Postavljeni su vojni šatori sa grijanjem, u kojima su još uvijek smještene izbjeglice i migranti. U toku je izgradnja novog kampa na mjestu nekadašnjeg, u kojem će biti smješteni samci, maloljetnici bez pratnje i porodice sa djecom.

    Zime u selu Lipa poznate su kao izrazito oštre. Jedan od pastira koje smo zatekli tamo kazao nam je da se temperature spuštaju do minus 40 stepeni.

     

    Izvor: AL JAZEERA

    Foto: Vanja Stokić/Al Jazeera

    Podeli
  • Okupirana Zapadna obala: Kada je put do škole ispunjen strahom

    Okupirana Zapadna obala: Kada je put do škole ispunjen strahom

    Put do škole i povratak kući predstavlja normalnu, relativno jednostavnu aktivnost za većinu djece širom svijeta.

    Ali za djecu sa okupirane Zapadne obale, iz sela Luban Ash-Sharqiye, južno od Neblusa, to je igra mačke i miša, dok pokušavaju izbjeći izraelske doseljenike i vojnike na putevima koji vode od njihove škole do sela.

    U Luban Ash-Sharqiyi žvi blizu 3.500 Palestinaca, a ovo selo je smješteno 20 km južno od grada Nablusa na sjeveru Zapadne obale. Dva ilegalna izraelska naselja, Eli i Ma’ale Levona, smještena su na dvije strane ovog sela i izgrađena su na zemlji koja mu pripada.

    Svako poslijepodne, izraelska su vojne jedinice stacionirane na ulazu u selo blizu glavnog autoputa između Ramallaha i Nablusa.

    Izraelski vojnici u blizini patroliraju pješke dok grupe djece školskog uzrasta iz Lubbana pokušavaju prolaziti alternativnim putevima kako bi došli kući nakon brojnih doseljeničkih napada.

    “Vozim sina u školu i nazad svaki dan jer se plašim da ga ne povrijede ili uhapse vojnici”, Maoud Awais je rekao Al Jazeeri.

    Njegov 11-godišnji sin Mahmoud kaže da se plaši izraelskih vojnika, jer je vidio kako se s njegovim prijateljima sukobljavaju vojnici.

    “Bili smo u grupi i vojnici su nas zaustavili i prijetili nam”, Mahmoud je kazao Al Jazeeri.

    Školarci su redovno izloženi napadima izraelskih doseljenika na sjeveru okupirane Zapadne obale (Al Jazeera)

    Ranije ove sedmice, vojno vozilo sa dva vojnika unutra ubrzalo je duž seoskog puta, praveći zaokret i klizeći kada se iznenada okrenulo pored grupe djevojčica koje su pokušavale doći kući, a vojnici su počeli vikati na njih.

    U poljoprivrednom kraju ispred, grupe dječaka krenule su alternativnim putem kroz seoska polja da bi stigle kući dok su izraelski vojnici patrolirali glavnim putem.

    “Vojnici često pokušavaju i provociraju djecu tako što im zvižde, dozivaju ih i zaustavljaju da ih pretraže dok ih optužuju da su došli na glavnu cestu kako bi bacali kamenje na doseljeničke aute”, Al Jazeeri je kazao Falastin Noubani, stanovnik sela.

    Napad na školu

    Povratak iz škole predstavlja problem i za djecu u selu Urif, sjeverno od Luban Ash-Sharqiye, isto tako u pokrajini Nablus.

    Amer Safadi, zaposlen u općini u Urifu, kaže da prati djecu u školu i nazad da ih ne bi povrijedili doseljenici iz naselja Yitzhar smještenog na narednom brdu blizu sela.

    “Doseljenici su napadali školu nekoliko puta u prošlosti”, Safadi je rekao Al Jazeeri.

    On je kazao da je škola “bila prisiljena izgraditi produženi krov nad predjelom ispred školske zgrade kako djecu više ne bi ozljeđivalo kamanje kojima ih gađaju doseljenici” nakon što je nekoliko prozora polomljeno.

    Nastavnici često prate djecu na putu do škole i štite ih od doseljeničkih napada (Al Jazeera)

    U maju je Palestinac Nidal Safadi ubijen kada su doseljenici i izraelski vojnici izvršili raciju na selo i zajedničkim snagama ga ustrijelili četiri puta. Mještani su se sukobili sa vojskom, nakon racije.

    Prošlog mjeseca je Al Jazeera svjedočila prizoru kada su palestinska djeca vrištala u strahu i trčala nazad prema školi u selu Kisan u Betlehemu, kada im se približio doseljenički auto, na putu koji koriste i doseljenici i Palestinci, nakon što je škola završila za taj dan.

    Na jugu okupirane Zapadne obale, djeca iz At-Tuwanija i drugih obližnjih seoceta morala su imati pratnju međunarodnih posmatrača i izraelske vojske dok su prelazili velike razdaljine do škole kako bi izbjegli napada doseljenika iz naselja Ma’on.

    Ali traumatsko iskustvo palestinske djece koja pokušavaju izbjeći napade dok putuju do škole i nazad nije ograničeno na nekoliko sela. To je sistemski problem duž okupirane Zapadne obale.

    Prema izjavi koju je 15. augusta dala Lynn Hastings, UN-ova humanitarna koordinatorica za okupirane palestinske teritorije, 24 palestinske djece, pet djevojčica i 19 dječaka, su povrijedili doseljenici na Zapadnoj obali od početka godine.

    “Izrael ima odgovornost da zaštiti djecu i nastavnike od maltretiranja i nasilja doseljenika na njihovom putu do škole i nazad – i u bilo kojem drugom slučaju”, kazala je Hastings.

    “Sve strane se moraju obavezati na zaštitu djece u skladu sa međunarodnim zakonom bez obizra gdje su ona.”

    ‘Infrastruktura terora’

    A za to vrijeme su djeca u Luban Ash-Sharqiyi stigla do kuće sigurno.

    Tokom nekoliko zadnjih decenija pod izraelskom okupacijom, mještani su pretrpjeli brojne doseljeničke napade povrh onih na djecu.

    “Prošle sedmice izraelski vojnici su napali i uhapsili jednog od mještana kada su mještani otišli da se suprotstave grupi doseljenika koji su pokušavali da zauzmu dodatnih 20 dunuma seoske zemlje”, Al Jazeeri je kazao Abdullah Malah iz općine Luban Ash-Sharqiya.

    Abdallah Malah, usposlenik općine Luban Ash-Sharqiya (Al Jazeera)

    Mještani su kazali da su doseljenici tokom godina uništavali zemlju, ubijali životinje i zauzeli obližnji izvor.

    “Doseljenici često dolaze u selo ili u njegovu blizinu petkom kada znaju da je većina mještana kod kuće“, kazao je Noubani.

    Al Jazeera je 2010. posjetila selo nakon što su ga napali doseljenici i nakon što su zapalili lokalnu džamiju. Razoreni ostaci ove vjerske građevine zahtijevali su znatne radove na rekonstrukciji nakon ovog napada vatrom.

    Dva člana izraelske grupe za ljudska prava Yesh Din su 2009. godine u dnevnom listu Haaretz pisali o doseljenicima iz Elija koji su preuzeli kontrolu nad ovim krajem, što je ozbiljno narušilo sposobnost mještana da obrađuju svoju zemlju.

    Prema riječima aktivista za ljudska prava, ovo je dio sistematske strategije da se uklone svi Palestinci iz Predjela C, koji sačinjava 60 posto okupirane Zapadne obale i potpada pod izraelsku kontrolu – ali je trebao biti vraćen Palestincima prije više godina.

    Autori su zaključili da “se na Zapadnoj obali kreira infrastruktura jevrejskog terora”.

    Doseljenici su veliki problem za selo”, Malah je kazao Al Jazeeri.

     

    Izvor i foto: AL JAZEERA

    Podeli