Author: Alma Ademovic

  • Kurs dinara danas 117,5572

    Kurs dinara danas 117,5572

    Vrednost dinara prema evru zadržaće se danas na istom nivou kao u petak i zvanični srednji kurs će iznositi 117,5572 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije.

    Vrednost dinara prema evru biće ista kao pre mesec i pre godinu dana i nepromenjena u odnosu na početak godine.

    Indikativni kurs dinara prema dolaru se oporavio u petak za 0,2 posto na 101,2900 dinara za dolar.

    Dinar je prema dolaru slabiji za 2,3 posto na mesečnom i za 0,8 procenata na godišnjem nivou, a u odnosu na početak godine je u padu za 5,6 odsto.

     

    Izvor: Tanjug

    Foto: Shutterstock

    Podeli
  • Normalizovan saobraćaj na Jarinju i Brnjaku

    Normalizovan saobraćaj na Jarinju i Brnjaku

    Od jutros u 8:00 sati normalizovan je saobraćaj na administrativnim prelazima Jarinje i Brnjak, pošto je za vozila uspostavljen režim sa nalepnicama za prekrivanje specifičnih delova registarskih oznaka.

    Kolona vozila iz pravca iz pravca Raške ka Leposviću je oko dva i po kilometra, javlja izveštač Tanjuga sa lica mesta.

    Na severu Kosova i Metohije raspoređeni su vojnici Kfora i oni će tu ostati naredne dve nedelje.

    Euleks je ranije saopštio da je situacija na prelazima stabilna i oni će kontrolisati da li se režim sa nalepnicama primenjuje.

    Rad na prelazima Jarinje i Brnjak iz pravca centralne Srbije privremeno je bio obustavljen do jutros, kako bi se izvršila priprema sistema za režim nalepnica. Saobraćaj se tokom vikenda odvijao neometano samo iz pravca južne pokrajine ka centralnoj Srbiji.

    Povlačenjem pripadnika specijalnih jedinica ROSU i raspoređivanjem pripadnika misije Kfora, kao i uklanjanjem fizičkih barijera sa administrativnih prelaza Jarinje i Brnjak, u subotu je završena prva faza sprovođenja sporazuma u vezi sa registarskim oznakama, koji je postignut u Briselu 30. septembra.

    Druga faze sporazuma, čija primena je počela jutros, podrazumeva izdavanje lepljivih nalepnica za prekrivanje relevantnih oznaka na registarskim tablicama koje izdaju privremene institucije samouprave u Prištini.

    Građanima su na svim administrativnim prelazima dostupne nalepnice, kao i uputstvo za njihovu aplikaciju, o čemu mogu očekivati i asistenciju policijskih službenikana samim prelazima.

    Iz Kancelarije za KiM ističu da je obezbeđen dovoljan broj nalepnica za sprovođenje sporazuma.

    Iz Prištine je saopšteno da imaju 300.000 kompleta nalepnica koje će od danas biti u upotrebi.

    Jednostrana odluka Prištine o obaveznoj zameni registarskih tablica, pokrenula je protest Srba koji su od 20. septembra blokirali prelaze Jarinje i Brnjak.

     

    Izvor: Tanjug

     

    Podeli
  • Krizni štab zaseda sutra, čeka se finalna odluka? Struka traži oštriju kontrolu, a ovo je jedini način za izlaz iz epidemije

    Krizni štab zaseda sutra, čeka se finalna odluka? Struka traži oštriju kontrolu, a ovo je jedini način za izlaz iz epidemije

    Sednica Kriznog štaba biće održana najverovatnije u utorak, najavila je sinoć premijerka Ana Brnabić.

    – U utorak ćemo razgovarati o aktuelnim temama, pre svega ponovo i ponovo i ponovo o vakcinaciji i šta još dodatno možemo da uradimo”, rekla je Brnabić gostujući na TV Pink.

    Ona je navela da dosta zemalja skraćuje period između revakcine i treće buster doze sa šest meseci na pet o čemu će se razgovarati i danas na sastanku Nacionalnog tela za imunizaciju.

    Na sednica Kriznog štaba, za okruglim stolom diskutovaće se o trenutno veoma nestabilnoj epidemiološkoj situaciji u našoj zemlji i pronalasku rešenja. Iako su o tome pojedini članovi štaba bili izuzetno glasni, još se nisu složili o uvođenju novih mera i ponovnog zaključavanja. Nisu bili jednoglasni ni po pitanju uvođenja kovid propusnica, pa zbog toga ostaje nejasno, šta je to što Krizni štab želi, i koje će to odluke pasti?

    Skoro tri nedelje je prošlo od kada je premijerka Ana Brnabić nakon Kriznog štaba istakla da se država sprema za uvođenje kovid propusnica. Od tada Krizni štab nije zasedao, ali su gotovo svake nedelje u javnost izlazili državni sekretar u Ministarstvu zdravlja dr Mirsad Đerlek, ministar zdravlja Zlatibor Lončar i premijerka i gotovo ponavljali rečenice “sve je spremno za kovid propusnice” i “čeka se finalna odluka”.

    Đerlek je otišao korak dalje pa je najavio da će ove nedelje zasedati Krizni štab na temu uvođenja kovid propusnica, pre svega u noćnim klubovima, barovima i kafićima jer to, kako je rekao, “nije protivustavno”.

    Dr Tiodorović smatra da se novim merama ne bi mnogo postiglo

    Epidemiolog i član Kriznog štaba Branislav Tiodorović, nedavno je istakao da situacija sa koronom više nije samo zdravstveni problem i da mora da se sprovede obimna vakcinacija, ozbiljno pooštravanje mera i oštro kažnjavanje.

    – Imate sanitarnu inpekciju i komunalnu miliciju gde više od pola njih nije vakcinisano. Nije urađeno ni vakcinisanje vojske i policije, šta onda da kažemo za narod? Bitna je i individualna odgovornost. Ako u Švedskoj, na primer neko odbije vakcinaciju, šalju ga kod psihijatra ili psihologa. Pitam se šta bi bilo kod nas da bi se tako nešto desilo – rekao je epidemiolog gostujuči na TV “Prva”.

    Epidemiolog tvrdi da se ne bi mnogo postiglo pooštravanjem mera.

    – Siguran sam u to da ništa ne bi moglo da se uradi sa strožim merama iz prostog razloga što znamo šta je bilo prošlog puta kada je najavljen policijski čas.

    “Bilo kakvo pooštravanje mera, skraćivanje radnog vremena, zatvaranje objekata… nas dovodi u sukob sa javnošću. Krizni štab i sa jedne i sa druge strane služi kao alibi, a ja postavljam pitanje, šta radi lokalna uprava?”, kaže Tiodorović i dodaje da se moramo ponašati da nam maske budu nešto sasvim normalno.

    Navodi da mi i sada imamo mnogo njih koji ne nose maske po autobusu, kada ulaze u apoteku i u mnoge objekte.

    Premijerka nije za uvođenje novih mera

    Za uvođenja novih rigoroznijih mera nije ni premijerka Brnabić. Ona se izjasnila da ne veruje u restriktivne mere jer smatra da je vakcinacija jedini izlaz.

    Prema njenim rečima, uvođenje restriktivnih mera dalo bi rezultate, koji bi se kroz neko vreme opet izgubili, pa bi opet trebalo uvoditi restriktivne mere što bi završilo u nebrojeno talasa.

    – Zbog toga je strategija – vakcinacija građana Srbije, odnosno primanje prve i treće doze vakcina – istakla je ona.

    Premijerka je ocenila da bi uvođenje restriktivnih mera sada kao u vreme kada vakcina nije postojala bilo priznanje da vakcinacija nije važna. Apelovala je na solidarnost i odgovornost kako bi se povećao broj vakcinisanih, i ponovila da država sama ne može da pobedi pandemiju nego da joj u tome treba podrška građana.

    Kisić: Nove mere bi bile povlačenje pred virusom

    Govoreći o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, Kisić Tepavčević je uoči konferencije povodom Međunarodnog dana starih navela i da bi sve druge mere značile samo odlaganje izloženosti virusu i pasivno povlačenje pred njim.

    – Vakcinacija, vakcinacija, vakcinacija. Samo tako možemo da pobedimo ovu epidemiju. Nema alternative za vakcinaciju. Mi itekako imamo mere koje su na snazi, imamo inspekcije koje su na terenu po čitavoj Srbiji, ali nemamo policajce i kontrolore za svakoga od nas. Poslednjih dana imamo porast vakcinacije, ali nemojte da dočekamo da nam se neki član porodice razboli ili umre da bismo bili svesni koliko je ovaj virus opasan – poručila je Kisić Tepavčević.

     

    Izvor: Kurir.rs/Blic

    Foto: SLOBODAN MILJEVIĆ / TANJUG

    Podeli
  • Bez preminulih

    Bez preminulih

    Prema poslednjim podacima, u protekla 24 časa lekarima u Kovid ambulanti Doma zdravlja u Novom Pazaru javilo se 284 osobe, od tog broja njih 133 javilo se lekarima prvi put, zbog simptoma sličnih koronavirusu.

    Brzim antigenskim testom u ambulanti je testirano 116 osoba, od čega je njih 28 bilo pozitivno na koronavirus.

    U bolnici je zadržano  15 osoba, a iz bolnice je otpušteno  12, tako se na bolničkom lečenju sada nalazi 153 kovid pacijenata.

    Sedam  pacijenata priključeno je na respirator, a devetoro kiseonik prima uz pomoć high-flow uređaja.

    Sa druge strane u posljednjih par dana sve je veće interesovanje Novopazaraca za prvu dozu vakcine. U Domu omladine bilježi se svakodnevno porast datih doza vakcine.

    Podeli
  • Naucnici u Engleskoj otkrili dve nove vrste dinosaurusa

    Naucnici u Engleskoj otkrili dve nove vrste dinosaurusa

    Naučnici u Engleskoj otkrili su dve nove vrste dinosaurusa koje su verovatno živele na jugu Engleske pre 125 miliona godina.

    To otkriće moglo bi stručnjacima, kako navodi Bi-Bi-Si, da pruži drugačiji i bolji uvid u život ovih predatora.

    Paleontolozi su jednog dinosaurusa opisali kao “čaplju iz pakla”, poredeći njegov stil lova sa zastrašujućom verzijom ove ptice.

    Ostaci ovog dinosaurusa, koji je imao tri nožna prsta, pronađeni su na plaži ostrva Vajt.

    Pripadali su grupi spinosaurida i smatra se da su bili dugački devet metara, a da je samo lobanja bila veličine jednog metra.

    Otkopavanje zbirke od otprilike 50 kostiju trajalo je nekoliko godina.

    Prvi pronađeni primerak, nazvan na latinskom ””Ceratosućops inferodios””, označen je kao „čaplja iz pakla sa rogatim krokodilskim licem”.

    Uz kratke rogove i izbočine u predelu obrva, naziv se takođe odnosi na stil lova ovog predatora koji podseća na čapljin.

    Drugi primerak nazvan je na latinskom ””Riparovenator milnerae””, ime je dobio u čast nedavno preminule britanske paleontološkinje Andele Milner.

    Sakupljači fosila su prvo pronašli delove dve lobanje da bi potom tim iz Ostrvskog muzeja dinosaurusa otkrio veliki deo ostatka repa.

    Prethodno je skelet spinosaurida, koji je pripadao vrsti barioniks, otkriven 1983. godine u kamenolomu u engleskom okrugu Sari.

    Od tada su istraživači pronašli samo ostatke pojedinačnih kostiju i zuba.

    Autor istraživanja Univerziteta u Sautemptonu Kris Barker naveo je da je otkriveno da se lobanje razlikuju ne samo od grupe barioniks, nego i međusobno.

    „To znači da je raznolikost spinosaurida u Velikoj Britaniji bila veća nego što se smatra”, naveo je Barker.

    U istraživanju se sugeriše da postoji mogućnost da su se spinosauridi prvo razvili u Evropi, pre nego što su se proširili na Aziju, Afriku i Južnu Ameriku.

    Zbirka od oko 50 kostiju biće izložena u Ostrvskom muzeju dinosaurusa u Sandaunu.

    Kustos Martin Mant rekao je da su nalazi učvrstili status ostrva Vajt kao jednog od najboljih lokacija za istraživanje ostataka dinosaurusa u Evropi.

     

    Izvor: Tanjug

    Foto: Tanjug/Zoran Žestić

    Podeli