Author: Alma Ademovic

  • Snažan zemljotres u Grčkoj: Potres jačine čak šest stepeni  na Kritu

    Snažan zemljotres u Grčkoj: Potres jačine čak šest stepeni  na Kritu

    Zemljotres magnitude 6 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je danas grčko ostrvo Krit, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).

    Potres se dogodio 20 kilometara jugoistočno od grada Iraklion, na dubini od dva kilometra.

    Najbliže naselje epicentru je Ano Arhanes, koje ima 3.900 stanovnika. Ono je od mesta zemljotresa udaljeno deset kilometara.

    Potres je zabeležen u 8.17 časova po srednjoevropskom vremenu, odnosno 9.17 po grčkom.

    Svedoci iz Irakliona su rekli da je potres bio izuzetno jak i da je dugo trajalo. Pojedine škole su hitno evakuisane. Lokalno stanovništvo je istrčalo na ulice. Prema prvim informacijama, ima materijalne štete, naročito na starijim zgradama i crkvama.

     

     

    Izvor: Blic

    Foto: EMSC-CSEM.ORG / SCREENSHOT

     

    Podeli
  • Danas umereno oblačno, posle podne kiša

    Danas umereno oblačno, posle podne kiša

    U Novom Pazaru umereno oblačno i toplo. Posle podne moguća slaba kiša. Jutarnja temperatura 12, najviša dnevna 28 stepeni.

    Podeli
  • Kafa poskupljuje od oktobra, kesica od 200 grama koštaće i do 300 dinara

    Kafa poskupljuje od oktobra, kesica od 200 grama koštaće i do 300 dinara

    Svaki stanovnik Srbije godišnje popije četiri i po kilograma kafe, te je naša zemlja u evropskom vrhu ljubitelja ovog napitka. Trenutno pijemo kafu koja je na zalihama. Sa novom nabavkom očekuje se da u prodavnice stignu i nove cene, jer je ovogodišnji rod u Brazilu desetkovan zbog mraza. Cena na berzi skočila je za 100 odsto.

    Aleksandar Bogunović iz Sektora poljoprivrede Privredne komore Srbije kaže da godišnje uvezemo oko 30.000 tona kafe i to uglavnom iz Brazila, koji je najveći proizvođač kafe arabika na svetu i snabdeva čak trećinu svetskog tržišta.

    Pored arabike, tu je i robusta koju nabavljamo iz Vijetnama, a uvozimo i iz Ugande, Kostarike, Kolumbije, Jamajke, Indonezije.

    “Ove godine smo imali situaciju koja se desila davne ’78. godine, naši stariji sugrađani verovatno i pamte jer je bila velika nestašica kafe, tad je bila drugačija logistička situacija nego danas. Danas je ima, Brazil je ove godine imao, 20. jula jednu specifičnu situaciju, a to je da je temperatura pala ispod nule i to je uslovilo veliki gubitak prinosa. Pored toga, ova godina je bila jako specifična i dosta sušna, tako da je rod dosta smanjen. Ono što je dobro je da je prethodna godina bila jako dobra, tako da su bile neke zalihe od prethodne godine, što je u neku ruku ublažilo pad roda ove godine”, rekao je Bogunović za RTS.

    Kaže da se situacija iz Brazila dosta odrazila na cenu na berzi, te da je kafa poskupela za više od 100 odsto. Poskupljenje arabike dovelo je do toga da zbog, veće potražnje, skoči cena i arabuste koja je ove godine, kako kaže, fantastično rodila.

    Bogunović objašnjava da na uvećanje cene kafe utiče i poskuljenje transporta, te da je i transport sa nekih 1.000 otišao na 10.000 dolara.

    Ističe da se u poslednje četiri godine cena kafe u prodavnicama nije menjala.

    “Akciza na kafu je rasla 8,4 odsto, ali su proizvođači primili na sebe taj udar i nisu uopšte menjali cene. I do skoro nije ni bilo povećanja cena na tržištu. Tek su počele skoro da se dešavaju, s obzirom da su nove nabavke dosta više… Neki su već krenuli sa dizanjem cena, ali ono što je dobro je da neće svi odjednom da dižu cenu maksimalno, svi će gledati da to maksimalno amortizuju. Vrlo je očekivano da će cena ići za 10 odsto gore za ovaj prvi period, verovatno se posle neće dirati do kraje godine, ali je sasvim sigurno očekivati da će naredne godine ta cena ići bar za još jedno pet posto gore”, rekao je Bogunović.

    Naveo je da nove cene treba očekivati od oktobra, te da bi 200 grama kafe u prodavnicama moglo da košta od 270 do 300 dinara, za razliku od trenutne cene koja se kreće od 220 do 240 dinara.

    Kako kaže, na cenu kafe utiče i pandemija, ali u poslednjih godinu i po dana nije porasla potrošnja, jer nisu radili ugostiteljski objekti u kojima se popije najviše kafe – naročito filter i espreso.

    Napomenuo je da postoji mogućnost da će neki sada, zbog jače cene, pokušati da na uštrb kvaliteta, kroz različite mešavine pojačaju sadržaj nekih drugih surogata kafe, ali da će, zbog novog pravilnika o kvalitetu, to biti istaknuto na deklaraciji.

    “Potrošač može da vidi na samoj kesici šta je sadržaj te kafe, u kom procentu se nalazi određeni dodatak, i da sam može da donese odluku kog kvaliteta kafu će piti i naravno u skladu sa tim da je plati”, rekao je Bogunović.

    Prema njegovim rečima, Srbija je u samom vrhu po ispijanju kafe, a više od nas piju je Norvežani – čak 10 kilograma godišnje po čoveku.

     

    Izvor: RTS

    Foto: N1

     

    Podeli
  • Đerlek: Čeka se finalna odluka o kovid propusnicama, biramo najbolji model

    Đerlek: Čeka se finalna odluka o kovid propusnicama, biramo najbolji model

    Državni sekretar Ministarstva zdravlja Mirsad Đerlek kaže za RTS da se razgovara o kovid propusnicama, da su one “na stolu” i da se čeka finalna odluka.

    Očekuje se da u ovoj nedelji bude održana sednica Kriznog štaba, na stolu je odluka i o kovid propusnicama. Ne zna se kada će tačno sednica biti održana, a Mirsad Đerlek  kaže da se čeka finalna odluka o kovid propusnicama.

    “Finalna odluka nije odobrenje Kriznog štaba već se bira najbolji model šta će obuhvatiti kovid propusnice, da li samo one tri stvari – barovi, kafići i noćni klubovi ili još nešto. Poenta je da se odabere ono što će najbolje uticati na uspostavljanje kontrole nad epidemijom”, istakao je Đerlek .

    Naveo je da Srbija prati Evropu kada je o tome reč, ističući da je Srbija samostalna demokratska zemlja, koja sama donosi odluke.

    “Uzećemo samo ono što je kvalitetno i u skladu s našim Ustavom. Nadam se da ćemo doneti najbolje rešenje koje će biti najkvalitetnije za naše građane”, istakao je državni sekretar Ministarstva zdravlja.

    Dodao je da su epidemijske mere bile broj jedan u borbi protiv korone do pojave vakcine, ali da se sada, kaže, moramo baviti povećanjem broja vakcinisanih “jer imamo najjače oružje u borbi protiv kovida, a to je vakcina”.

    “Trenutno imamo oko 3.035.000 datih prvih doza, što se tiče treće oko 502.000, što znači da ipak imamo pomak, daleko je to od onog što želimo i kolektivnog imuniteta, ali je bitno da se krećemo napred i da ne stagniramo i to će biti od koristi. Moraćemo i dalje da se borimo jer ne možemo čekati zimu, a toga se struka najviše i boji – da ne doće do sudara kovida i gripa”, napominje Đerlek.

    Prema njegovim rečima, najmanje vakcinisanih i dalje je u Tutinu, Novom Pazaru, Lajkovcu i drugim manjim sredinama u Srbiji.

    Kada je reč o broju vakcinisanih mladih, Đerlek kaže da je tačno da se broj vakcinisanih polako povećava, ali da je daleko od željenog.

    “Broj radno sposobnih vakcinisanih takođe se povećava, ali i to je nedovoljno. Sve ono što se dešava u poslednjim danima, pet mladih koji su umrli u Batajnici, trudnica u Nišu, mislim da su to dovoljni razlozi da shvatimo da delta soj dokazuje surovost i da sami treba da donesemo odluku o vakcini i da ne dozvolimo da delta tako lako odnosi živote”, naveo je Đerlek.

    Ističe da dva elementa odlučuju o spasavanju života – odlazak u bolnicu i kačenje na respirator.

    “Ta istraživanja su pokazala da su skoro 80 odsto hospitalizovanih nevakcinisani i broj ljudi koji odlazi na intenzivnu negu i završava na respiratoru je u odnosu 2:33, u procentima – 95 odsto na respiratoru su nevakcinisani, to je dovoljan razlog da se vakcinišemo”, kaže Đerlek.

     

    Izvor: RTS

    Foto: Al Jazeera Balkans

    Podeli
  • Nova odluka za đake od ponedeljka, u tri grada onlajn nastava u srednjim školama

    Nova odluka za đake od ponedeljka, u tri grada onlajn nastava u srednjim školama

    Ministarstvo prosvete donelo je danas novu odluku o tome kako će osnovci i srednjoškolci pohađati nastavu od ponedeljka 27. septembra. U tri grada učenici srednjih škola prelaze na onlajn nastavu.

    Na osnovu odluke Tima za praćenje i koordinisanje primene preventivnih mera u radu škola DRUGI MODEL organizacije obrazovno-vaspitnog rada (KOMBINOVANA NASTAVA), od ponedeljka 27. septembra 2021. godine primenjivaće se u VII i VIII razredu OSNOVNIH ŠKOLA na teritoriji četiri lokalne samouprave:

    1. Ivanjica
    2. Lajkovac
    3. Valjevo
    4. Kragujevac

    DRUGI MODEL nastave podrazumeva da se obrazovno-vaspitni proces organizuje kombinovanjem neposredne nastave i nastave na daljinu, a odeljenja su podeljena u grupe.

    DRUGI MODEL organizacije obrazovno-vaspitnog rada (KOMBINOVANA NASTAVA), od ponedeljka 27. septembra 2021. godine primenjivaće u SREDNJIM ŠKOLAMA na teritoriji 18 lokalnih samouprava.

    1. Beograd
    2. Valjevo
    3. Vranje
    4. Leskovac
    5. Lajkovac
    6. Lebane
    7. Prokuplje
    8. Ub
    9. Čačak
    10. Bajina Bašta
    11. Velika Plana

     

    1. Vladičin Han
    2. Ljig
    3. Kragujevac
    4. Sjenica
    5. Šabac
    6. Niš i
    7. Sremska Mitrovica

    TREĆI MODEL nastave (ONLAJN NASTAVA) primenjivaće se od ponedeljka, 27. septembra u SREDNJIM ŠKOLAMA na teritoriji tri lokalne samouprave.

    1. Ivanjica
    2. Novi Pazar
    3. Užice

    Pre donošenja odluke, za svaku lokalnu samoupravu razmatrani su opšta epidemiološka situacija, podaci iz nadzora o obolevanju od kovid-19 kod učenika i nastavnika, kao i podaci o utvrđenim klasterima obolelih, odnosno broju odeljenja koja su prešla na treći model nastave usled obolevanja učenika.

    U svim ostalim osnovnim i srednjim školama u Srbiji se primenjuje prvi model organizacije obrazovno-vaspitnog rada koji podrazumeva neposrednu nastavu u školama.

    Imajući u vidu specifičnost organizacije obrazovno-vaspitnog rada u školama za učenike sa smetnjama u razvoju i invaliditetom Tim za škole doneo je odluku da ukoliko se u odeljenju kod dva učenika potvrdi infekcija SARS-CoV-2 virusom, predlaže se prelazak na nastavu na daljinu u trajanju od 10 kalendarskih dana uz prethodne obavezne konsultacije sa roditeljima učenika tog odeljenja.

    Ukoliko su u pojedinim školama školska uprava, kao i stručni organi, uz konsultacije sa Savetom roditelja i institutima/zavodima za javno zdravlje, procenili da epidemiološka situacija u školi dozvoljava nastavak neposrednog obrazovno-vaspitnog rada, te škole mogu uz pojačanu primenu svih epidemioloških mera, organizovati neposredni rad kao najbolje rešenje za učenike..

     

    Izvor: Blic

     

     

    Podeli