Author: Alma Ademovic

  • Danas 35 godina od nuklearne katastrofe u Černobilju

    Danas 35 godina od nuklearne katastrofe u Černobilju

    Ogromna i prazna zona oko nuklearke u Černobilju, mesta najgore nuklearne nesreće na svetu koja se dogodila na današnji dan pre 35 godina, grozan je spomenik ljudskim greškama, pa ipak Ukrajinci od njega traže nadahnuće, utehu – i prihod.

    Reaktor broj četiri u elektrani 110 kilometara severno od glavnog grada Kijeva eksplodirao je 26. aprila 1986. godine kada je radioaktivni materijal izbačen visoko u nebo.

    Sovjetske vlasti pogoršale su katastrofu jer nisu saopštile javnosti šta se dogodilo.

    Iako je obližnji grad Pripjat evakuisan narednog dana, dva miliona stanovnika Kijeva nije obavešteno uprkos opasnosti.

    Ostatak sveta za katastrofu je saznao tek nakon što je u Švedskoj otkriveno pojačano radioaktivno zračenje.

    Na kraju je iz okoline evakuisano više od 100.000 ljudi, a u toj oblasti su ostali samo radnici koji su čistili reaktor.

    Radijacija je iz elektrane zračila do 2019. godine kada je prekriven velikim lučnim štitom.

    U toj oblasti, uprkos opasnosti, povećan je broj turista nakon HBO-ove mini serije “Černobilj” iz 2019. godine.

    Grad Pripjat u kom je nekada živelo 50.000 stanovnika, uglavnom radnika, danas je pust, a turistima je najzanimljivije da obilaze ruševine.

    Iako je nivo radijacije u zoni dovoljno nizak da ga turisti mogu posetiti, stalni boravak je zabranjen.

    Medjutim, više od 100 ljudi i dalje živi u široj zoni oko nuklearne elektrane, uprkos naredjenju da se napusti ta oblast.

    Dugoročni efekti na zdravlje ljudi i dalje su predmet intenzivne naučne rasprave.

    Odmah nakon eksplozije, oko 30 radnika pogona i vatrogasaca umrlo je od zračenja.

    Kasnije je više hiljada ljudi umrlo od bolesti povezanih sa zračenjem, poput raka.

    Na iznenadjenje mnogih koji su očekivali da bi ovo područje moglo biti mrtva zona, tamo i dalje ima divljih životinja poput medveda, bizona, vukova, divljih konja i na desetine vrsta ptica.

    Prema naučnicima, životinje su bile mnogo otpornije na zračenje nego što se očekivalo i mogle su se brzo prilagoditi jakom zračenju.

    Reaktori u Černobilju trebalo bi da budu demontirani do 2064. godine.

     

    Izvor: Beta

    Foto: Beta,AP / Efrem Lukatsky

     

    Podeli
  • Jasmila Žbanić ipak nije dobila Oscara

    Jasmila Žbanić ipak nije dobila Oscara

    Američka akademija proglasila je dobitnike Oscara, a film “Kuda ideš, Aida?” bosanskohercegovačke rediteljice Jasmile Žbanić nije uspio ostvariti pobjedu u kategoriji najbolji strani film.
    Pobijedio je “Another Round”, film danskog reditelja Thomasa Vinterberga.
    Podsjetimo, Jasmila Žbanić je komentarišući nominacije za BAFTA-u i Oscare istakla kako će, čak i ako ne osvoji ove nagrade, ostati vrlo zahvalna i sretna zbog nominacija koje su privukle reflektor javnosti prema BiH i temi genocida u Srebrenici.
    “Sada vidimo kolika je moć Američke i Britanske akademije. Priču o Srebrenici smo ispričali cijelom svijetu, to je u svemu ovome najvažnije”, rekla je rediteljica.
    L.G.
    Foto: Oslobođenje
    Podeli
  • Danas umereno oblačno i toplo

    Danas umereno oblačno i toplo

    U Sandžaku pre podne hladno, ponegde sa slabim prizemnim mrazem, a tokom dana malo do umereno oblačno, mestimično s kišom ili lokalnim pljuskovima.

    Jutarnja temperatura od tri do osam stepeni, a najviša dnevna od 15 do 20.

    U Novom Pazaru umereno oblačno i toplo vreme. Jutarnja temperatura kretaće se oko  8, najviša dnevna oko 19 stepeni celzijusa.

     

     

     

     

     

     

     

    Podeli
  • Nedostatak magnezijuma utiče na celokupno zdravlje

    Nedostatak magnezijuma utiče na celokupno zdravlje

    Osećaj napetosti, ukočenosti ili grčeva može da bude znak da vašem telu nedostaje magnezijum. Nedostatak ovog minerala povezan je i sa većim upalama, pa čak i sa poremećajima raspoloženja.

    Magnezijum je esencijalni mineral koji nam pomaže u svemu, od regulacije krvnog pritiska do smanjenja napetosti u mišićima i nervima, a ukočenost može da ukaže ​​na njegov nedostatak.

    „Zamislite magnezijum kao mineral za opuštanje. Morate ga imati dovoljno da bi vaše ćelije stvarale energiju, radile brojne hemijske reakcije, stabilizovale membrane i pomagale kod opuštanja mišića – objasnio je dr Mark Hajman i dodao da može da se javi osećaj napetosti, ukočenosti ili razdražljivosti ako ga nemate dovoljno.

    Nedostatak magnezijuma povezan je sa većom upalom, pa čak i poremećajima raspoloženja, pokazuju istraživanja.

    „Mnogi od nas jedu hranu koja ne sadrži magnezijum. Srećom, postoji mnogo hrane koja može da pomogne kao i kvalitetni dodaci za unos magnezijuma“, dodao je dr Hajman.

    Šta možete da uradite?

    Pomoću analize krvi može da se otkrije da li vam nedostaje ovaj važan mineral, ali i bez analize, nećete naštetiti organizmu ako u ishranu uvrstite više hrane bogate magnezijumom.

    Dr Hajman preporučuje orašaste plodove poput badema, indijskog oraha, zatim žitarice poput heljde, raži i smeđeg pirinča. Takođe je važan i unos proteina poput tofua, soje i algi, piše Mind Body Green.

    Magnezijum se takođe nalazi i u spanaću, blitvi, grašku, kelju, avokadu, bananama, jagodama, kupinama, mesu, kakau, jogurtu, kefiru, smokvama i crnoj čokoladi.

     

     

    Izvor: mindbodygreen.com

    Foto: Shutterstock

    Podeli
  • Dan planete Zemlje – povod da se preispita odnos čoveka prema planeti

    Dan planete Zemlje – povod da se preispita odnos čoveka prema planeti

    Dan planete Zemlje obeležava se širom sveta na današnji  dan 22. april pod motom “Akcija klime”, sa naglaskom na klimatske promene.

    Inicijativa obeležavanja Dana planete, koji je ustanovljen 1970. godine u Sjedinjenim američkim državama, a obeležava se širom sveta od 1992. godine, postala je globalni podsticaj za akcije rešavanja ekoloških problema današnjice.

    Zavod za zaštitu prirode Srbije saopštio je da ovaj datum predstavlja povod da se preispita odnos prema planeti i istovremeno je javna kampanja da se zaustave ili ublaže posledice destruktivnog civilizacijskog razvoja.

    Direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije Aleksandar Dragišić rekao je da je rad tog Zavoda na očuvanju prirode kroz uspostavljanje sistema zaštićenih područja i mera očuvanja bio i geo diverziteta, od izuzetnog značaja, kako za očuvanje zdrave životne sredine, tako i za borbu protiv posledica klimatskih promena.

    „Posebno je značajna briga za očuvanje prirode, budući da od toga kako se ljudi odnose prema prirodi i prirodnim resursima, zavisi stanje životne sredine, privređivanje, način života ljudi, pa i smanjenje siromaštva“, rekao je Dragišić.

     

    Izvor: :Beta

    Foto: Tanjug/AP Photo/Tatan Syuflana

    Podeli