Author: Alma Ademovic

  • Gorivo na pumpama već je poskupelo, kriza iz sveta uzela je danak, a ovo je scenario koji sada treba očekivati

    Gorivo na pumpama već je poskupelo, kriza iz sveta uzela je danak, a ovo je scenario koji sada treba očekivati

    Od početka marta do danas, za otprilike mesec i po dana, cena goriva u Srbiji porasla je za 5 do 7 dinara po litru. To znači da vozači za pun rezervoar sada prilikom svakog “tankanja” treba da izdvoje oko 300 dinara više. Naftaši tvrde da je to posledica skoka cena sirove nafte na globalnom tržištu u proteklom periodu, ali ocenjuju i da u narednim nedeljama ne treba očekivati značajne oscilacije cenovnika na pumpama.

    Pojedini poznavaoci prilika čak tvrde da bi, s obzirom na trenutna dešavanja na tržištu, realnije bilo očekivati određeno pojeftinjenje goriva, pošto se i nabavne cene kreću silaznom putanjom.

    Litar bezolovnog benzina na srpskim pumpama danas se kreće oko 150 dinara, dok je 8. marta koštao 145 dinara. Litar evrodizela košta 157 dinara, što je, takođe, oko 5 dinara više nego pre mesec dana. Kod aditiviranih goriva, ta razlika je i nešto veća, do 7 dinara.

    U međuvremenu je došlo i do uvećanja akciza za 0,7 do 0,9 dinara po litru, a pošto to znači veći izdatak i za PDV, jer akciza ulazi u osnovicu njegovog obračuna, cena goriva već tada je porasla za oko jedan dinar po litru.

    Nebojša Atanacković, suvlasnik jedne naftne kompanije u Srbiji, kaže za “Blic Biznis” da ne očekuje rast cena goriva u narednom periodu, s obzirom na kretanje cena sirove nafte na globalnom tržištu. On kaže da su naftaši već iskoristili priliku da u poslednjih mesec dana povećaju cene za 4-5 dinara, kada se očekivao i dalji rast vrednosti “crnog zlata”.

    “Tada je nafta stigla do 70 dolara po barelu, ali se zatim vratila na 63. Ipak, cene na pumpama nisu vraćene na prethodni nivo. U Srbiji je određivanje cena i stvar konkurencije, jer je velikoprodajna nabavna cena čak i smanjena pre 15-20 dana”, navodi naš sagovornik.

    Atanacković smatra da zato nema razloga da cene na pumpama ne budu i niže, ali dodaje da je Srbija očigledno “plitko tržište”.

    “Bilo je očekivanja da će svetska privreda proraditi, ali na žalost pandemija još uvek traje. Ni avioni ne lete kao ranije, pa se cena sirove nafte na svetskom tržištu vratila na prethodni nivo”, objašnjava Nebojša Atanacković i dodaje da se kod nas pumpe za kupce sve više takmiče raznim popustima, karticama, akcijama…

    On smatra da rast cena ne treba očekivati sve dok se ne popravi situacija sa pandemijom u svetu, a i tada će biti potreban određeni period za normalizaciju stanja. S obzirom na kretanje cene sirove nafte na globalnom tržištu i što je već iskorišćen rast da se povećaju cene na pumpama, smatra da bi sada cene mogle da imaju tendenciju smanjivanja.

    Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije, kaže za “Blic Biznis” da na cenu goriva u Srbiji utiče tržište, nacionalno, regionalno i globalno, i sve što te promene nose sa sobom.

    “Posmatrajući kretanje cene benzina i dizela od početka 2020. godine do 5. aprila tekuće, vidi se da se cene smiruju i da će se zaustaviti na ovom nivou”, ocenjuje Mićović i dodaje da je pre dve nedelje prosečna maloprodajna cena benzina u odnosu na prethodnu sedmicu povećana je 0,29 dinara po litru, a dizela 0,06 din/l, dok su ta povećanja tokom marta bila i do 2 dinara po litru nedeljno.

    Naš sagovornik ističe da je i povećanje akcize na gorivo od 15. februara, koje je sa PDV-om bilo oko 1 dinar po litru, ugrađeno u maloprodajnu cenu.

    “U najkraćem, skok cene sirove nafte od 88 odsto doprineo je rastu troškova naftnih kompanija, pa i rastu maloprodajnih cena. Isti efekat, ali u suprotnom smeru, osetio se i pre godinu dana, kada je cena goriva od januara do maja smanjena za čak 30 dinara po litru”, zaključuje Tomislav Mićović.

    Nafta ponovo na 60 dolara

    Cene sirove nafte porasle su početkom aprila za više od 3 procenta, oporavljajući se od blagog pada nakon odluke Organizacije zemalja izvoznica nafte i njenih saveznika, odnosno grupe OPEK+ o postepenom povećanju proizvodnje do jula za nešto više od dva miliona barela dnevno.

    Ipak, barel Brenta se trenutno prodaje za 63,75 dolara, dok se fjučersima WTI nafte za maj trguje po ceni od 60 dolara, pa tako ni vozači u Srbiji ne očekuju značajniji skok cena na pumpama.

     

     

    Izvor: Blic

    Foto: SHUTTERSTOCK PROFIMEDIA / RAS SRBIJA

    Podeli
  • Danas isplata posebne novčane naknade

    Danas isplata posebne novčane naknade

    Danas ce biti isplacena posebna novcana naknada za mart mesec ove godine, saopštila je Nacionalna služba za zapošljavanje.

    Posebna novčana naknada biće uplaćena na tekuće račune korisnika kod poslovnih banaka.

    Podeli
  • Svi penzioneri dobijaju pakete vitamina do 5. juna

    Svi penzioneri dobijaju pakete vitamina do 5. juna

    Direktorka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Sanja Škodrić najavila je da će do 5. juna svi penzioneri u Srbiji dobiti pakete vitamina koje je obezbedila država.

    Ona je navela da je isporuka prvih 300.000 paketa sa cinkom i vitaminima C i D3 počela u ponedeljak.

    “Do 5. juna svi penzioneri u Srbiji dobiće vitamine na kućnu adresu”, kazala je danas direktorka RFZO za Prvu televiziju.

     

    Izvor: Beta

    Foto: Pixabay

     

    Podeli
  • Naučnici razvili krvni test za depresiju i bipolarni poremećaj

    Naučnici razvili krvni test za depresiju i bipolarni poremećaj

    Grupa naučnika koju je predvodio profesor Aleksandar B. Nikulesku sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Indiana razvila je test krvi koji može da otkrije ozbiljnost depresije pacijenta, kao i obaveštavanje o riziku za razvoj ozbiljne depresije ili bipolarnog poremećaja.

    Najnoviji test krvi zasnovan na prethodnom radu Nikuleskuove grupe, gde su identifikovali biomarkere krvi koji mogu da prate suicidnost i posttraumatski stresni poremećaj. Opis njihovog najnovijeg testa krvi za depresiju i bipolarni poremećaj objavljen je u časopisu Molecular Psychiatry.

    „Pioniri smo na području precizne medicine u psihijatriji tokom poslednje dve decenije, posebno u poslednjih 10 godina. Ova studija predstavlja trenutni vrhunski ishod naših napora“, rekao je Nikulesku i dodao:

    „Ovo je deo naših napora da psihijatriju iz 19. veka prebacimo u 21. vek. Da joj pomogne da postane poput drugih savremenih oblasti poput onkologije. Na kraju, naša misija je da se sačuvaju i poboljšaju životi ljudi“.

    Razvoj testa zahtevao je veliki posao. Obuhvatajući četiri godine i uključujući više od 300 učesnika, Nikuleskuov tim proceduralno je sledio plan od četiri koraka kako bi otkrio koji će biomarkeri biti važni za razvijanje krvnog testa za depresiju i bipolarnost, prenoso IFL Science.

    Prvo, pratili su grupu učesnika u studiji tokom određenog vremenskog perioda, procenjujući promene u njihovom raspoloženju i korelirajući to sa promenama biomarkera koje su se dogodile u njihovoj krvi, prelazeći iz jednog raspoloženja u drugo.

    Nakon identifikacije nekih biomarkera kandidata koji su menjali nivoe sa promenama raspoloženja, Nikuleskuov tim je zatim ukrštao i potvrđivao biomarkere koje su pokupili sa svim prethodno dokumentovanim biomarkerima iz srodnih studija na terenu.

    Identifikovali su 26 ključnih biomarkera koje su zatim koristili u naknadnoj istrazi gde su pratili promene ovih biomarkera u kohorti pacijenata koji su imali klinički ozbiljnu depresiju ili maniju.

    Nakon te validacije, koristili su biomarkere u drugoj kohorti pacijenata da bi testirali koliko dobro mogu da koriste markere da procene koliko pacijent možeda bude bolestan ili bi mogao to da postane u budućnosti.

    Nakon toga, na osnovu svojih nalaza i sposobnosti testa krvi da tačno proceni ishode pacijenta, oni su ga  koristili za prilagođavanje lekova potrebama pacijenta.

    „Ovim radom želeli smo da razvijemo testove krvi za depresiju i bipolarni poremećaj, da napravimo razliku između njih i da prilagodimo tretmane za svakog pacijenta ponaosob“, rekao je Nikulesku.

    „Biomarkeri krvi se pojavljuju kao važni alati u poremećajima kod kojih subjektivnost pojedinca ili klinički utisak zdravstvenog radnika nisu uvek pouzdani. Ovi testovi krvi mogu vam otvoriti vrata za precizno, personalizovano podudaranje sa lekovima i objektivno praćenje odgovora na lečenje“, dodao je Nikulesku.

    Zanimljivo je da je tokom studije Nikuleskuov tim otkrio još jednu važnu vezu između gena za cirkadijalnim ritmom, gena koji regulišu naš unutrašnji biološki sat, budnost i sezonske promene, i poremećaje raspoloženja. Ovo bi moglo da objasni zašto neki pacijenti dobijaju ozbiljnije simptome kada se sezona menja, kao i poremećaji spavanja koji se često prijavljuju kod poremećaja raspoloženja.

    U eri u kojoj se biomarkeri krvi sve više koriste u medicini za procenu i dijagnozu, ova studija predstavlja važan korak napred u postavljanju održivog krvnog testa za depresiju i bipolarnu bolest.

    „Biomarkeri krvi nude stvarne prednosti kliničke prakse. Mozak ne može lako da se biopsira kod živih pojedinaca, pa smo godinama naporno radili na identifikovanju biomarkera krvi za neuropsihijatrijske poremećaje“, zaključuje profesor Nikulesku.

    „S obzirom na činjenicu da će jedna od četiri osobe tokom svog života imati epizodu kliničkog poremećaja raspoloženja, potreba i značaj napora poput našeg ne mogu se preceniti“, rekao je profesor.

     

     

    Izvor: IFL Science

    Foto: Shutterstock

     

    Podeli
  • Kakav je plan za povratak u škole?

    Kakav je plan za povratak u škole?

    Za osmacima je probni završni ispit. Uz poštovanje epidemijskih mera polagali su ga u osnovnim školama.

    Kažu da im je potrebna i živa reč nastavnika. Po odluci kriznog štaba, ukoliko epidemiološka situacija dozvoli, đaci će se vratiti u škole 19. aprila.

    Onlajn nastava uvedena je 17. marta prošle godine. Ipak, osmaci kažu da im je potreban i živi kontakt sa školom.

    “Ovo što se vraćamo u školu je sa jedne strane dobro zato što ćemo čuti živu reč nastavnika, mada smo više radili za vreme onlajn nastave jer smo išli svaki dan, ali mislim da će nam ipak značiti povratak u školu”, kaže jedna učenica.

    Profesori smatraju da je potrebna neposredna nastava.

    “Neposredna nastava je nešto što je zaista nezamenljivo, trudimo se da maksimalno nastavom na daljinu ne zapostavimo kvalitet rada. Ono što jeste kvalitet nastave na daljinu jeste da imaju nastavu celo odeljenje. Tako da imaju priliku da komuniciraju na nov način”, navodi Jelena Ivanović, direktor OŠ “Nada Popović” u Kruševcu.

    U resornom ministarstvu ukazuju na veliku odgovornost koju su pokazali i đaci i profesori.

    “Rekao bih da je upravo obrazovni sistem dokazao da je vrlo rezistentan prema transmisiji koronavirusa. Pre svega zahvaljujući primeni svih mera i naravno odgovornosti svih aktera koji su u ovaj proces uključeni”, napominje Branko Ružić, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

    Tako bi deca, u zavisnosti od epidemijske situacije, 19. aprila trebalo da se vrate na režim nastave koji je važio i kada su započela ovu školsku godinu.

    Učenici prva četiri razreda ići će svaki dan u školu. Đaci od petog do osmog, kao i srednjoškolci, jednu nedelju će slušati predavanja onlajn, a drugu nedelju će boraviti u školskim klupama.

     

     

    Izvor: RTS

     

    Podeli