Povodom obeležavanja dana Bošnjačke zastave, Narodna biblioteka “Dositej Obradović” organizovala je promociju stvaralaštva Rasima Ćelahmetovića. Ljubitelji Ćelahmetove poezije mogli su uživati u brojnim pesmama koje upravo opisuju kulturu Sandžaka.
“Kada ljube, ko da kamen klešu. Za voljenu kažu, ona tamo. Nježne riječi znaju ne reći, ali šapću uvijek koju samo. Ako hoće djecu da miluju, tada maze brus od kose ljute, psuju grdno naviljčano kolje, a najviše kažu kada ćute.”
Ovo su stihovi jedne od mnogobrojnih pesama koje je napisao pesnik Rasim Ćelahmetović. Jedan od trenutno najvećih bošnjačkih pesnika Ćelahmetović je napisao brojne zbirke pesama. Njegove pesme propagiraju atlas ljubavi ovih prostora u svakom smislu.
“Ja sam pjesnik koji sa ponosom kažem da je to preko 45. To rijetko ko u bivšoj Jugoslaviji, cijeloj, je zastupljen. Moje knjige ušle su u školske programe, u lektiru. A najsrećniji sam kad mi običan čovek, naš sandžaklija, priđe pa me zagrli i kaže: E Allah te još puno godina poživio. Još nam puno toga darovao.”, kazao je za RTV Novi Pazar Ćelahmetović.
Narodna Biblioteka “Dositej Obradović” promocijom stvaralaštva Rasima Ćelahmetovića ujedno je obeležila i dan Bošnjačke zastave.
“Smatram da je ovo upravo prava prilika i pravi način kako se treba organizovati jedan ovakav događaj. Kako zapravo se treba obeležavati dan bošnjačke zastave. Negujući tradiciju, kulturu i prošlost Bošnjaka koji žive u Republici Srbiji. To je s jedne strane, s druge strane, stvaralaštva Rasima Ćelahmetovića, jednog od, rekao bih trenutno živih, najvećih bošnjačkih pjesnika sa ovog prostora. On to zaista i zaslužuje, jer ceo svoj život je posvetio promociji bošnjaštva i kulture i onoga što zaista treba da bude i da se neguje među bošnjacima i na ovom prostoru”, kazao je direktor ove ustanove Elijas Rebronja.
Pjesnik, prozni pisac, esejista, antologičar, Rasim Ćlahmetović rođen je 1945 godine u Priboju.
Do sada su mu objavljene zbirke poezije: Preprane vatre (1974), Zimzelene tuge (1992), Kazivanja o crnim gujama (1993), Pisma sinu Samiru (1998, prvo izdanje, 2000, drugo izdanje); Nepomenice (1996, knjiga priča); Za vodom bi krenule obale (2004, izbor poezije), Alkatmeri u bašči sudbine (2007, izbor iz c’jelokupnog književnog stvaralaštva); priređivač je antologije poezije Bošnjaka u Srbiji “Otisci začaranih ogledala”.
Zastupljen je u preko 40 antologija, zbornika i zajedničkih tematskih knjiga u regionu.
Pjesme su mu prevođene na turski, poljski, bugarski, makedonski i albanski jezik. Jedan je od osnivača Kluba pisaca u Priboju i utemeljivača književne manifestacije „Limske večeri poezije“. Zastupljen je u čitankama za bosanski jezik.
Dobitnik je književnih nagrada: „Blažo Šćepanović“ (dva puta), „Limske večeri poezije“, „Vukovi Lastari“, „Vijesti“, „Susreti drugarstva“, i drugih nagrada. Dobitnik je i posebnog priznaja “Dukat” Isa Bega Isakovića, koje Bošnjačko vijeće u Srbiji dodjeljuje za stvaralaštvo i doprinos učuvanju kulturne baštine.
Za doprinos u razvoju kulture dobitnik je najvećih priznanja Opštine Priboj i „Zlatne značke“ kulturno prosvjetne zajednice Srbije.“
On je takođe napisao i rečnik manje poznatih reči u kojima objašnjava na ispravan način brojne bošnjačke reči.
Na promociji su govorili profesor dr Redžep Škrijelj I književnik Enes Nikšić.
A. A.
