Author: Alma Ademovic

  • Novi Pazar: Nema preminulih, 65 hospitalizovanih

    Novi Pazar: Nema preminulih, 65 hospitalizovanih

    Prema podacima koji su na današnji dan Štabu za vanredne situacije dostavili Regionalni COVID centar Novi Pazar, Dom zdravlja i ZZJNP stanje na dan 4. januar 2021. je sledeće:

    Broj novih prijema 13 (Novi Pazar 6, Tutin 5, Raška 1, Trstenik 1)

    Broj otpusta 5

    Broj transportovanih pacijenata 0

    Broj pacijenata na respiratorima 4

    Broj pacijenata na high-flow je 2

    Broj preminulih 0

    Ukupan broj pregleda u Covid ambulanti Doma zdravlja Novi Pazar je 162 (64 prva i 98 kontrolnih pregleda)

    U Domu zdravlja urađene su sledeće analiza

    Laboratorijskih analiza 97

    RTG 89

    Brzih antigenskih testova iz brisa nosa 54 od čega je 6 pozitivnih

    PCR testova 52

    Broj hospitalizovanih pacijenata:

    Infektivno odeljenje 13

    Grudno odeljenje 11

    ORL 20

    Respiratorna jedinica 6

    Privremena bolnica Novopazarska banja 15

     

     

     

    Podeli
  • POČINJE VAKCINACIJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA

    POČINJE VAKCINACIJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA

    Ministar zdravlja u Vladi Srbije dr Zlatibor Lončar sastao se danas sa članovima Nacionalnog koordinacionog tima za imunizaciju protiv korona virusa.

    Na sastanku je analiziran detaljan plan vakcinacije, prema prioritetima, za ovu nedelju.

    Kako je predviđeno planom, prema prioritetima vakcinacije, ove nedelje će biti vakcinisani zdravstveni radnici i korisnici odnosno zaposleni u ustanovama socijalne zaštite, pre svega u gerontološkim centrima, kažu u Ministarstvu zdravlja Srbije.

    Državni sekretar Ministarstva zdravlja Mirsad Đerlek izjavio je da je planirano da se do kraja nedelje vakciniše oko 11.000 ljudi, prenosi Tanjug.

     

     

    Izvor: Blic

    Foto:  RAS SRBIJA

    Podeli
  • ODLAŽE SE DRŽAVNA MATURA

    ODLAŽE SE DRŽAVNA MATURA

    “Gotovo je izvesno da kako zbog okolnosti u kojima se naše društvo našlo pod uticajem korone, ali i zbog još potrebnih trijaža, državna matura neće biti uvedena 2022, rekao je ministar prosvete Branko Ružić.

    On je u intervjuu za Novosti istakao da je državna matura je velika promena u sistemu koja se neće uvesti bez razgovora i dogovora sa visokoškolskim ustanovama.

    – Već smo u komunikaciji i sagledavamo i dogovaramo sve aspekte ove promene. Namera je da državna matura u krajnjem epilogu ima sertifikacioni karakter, odnosno da potvrdi stečeni nivo znanja učenika u srednjim stručnim, umetničkim školama i gimnazijama, ali takođe i kvalifikacioni u smislu prolaska i upisa na određenu visokoškolsku ustanovu. Svaki krupan reformski korak zahteva vreme i kvalitetno pilotiranje, kao i aktivno učešće svih relevantnih aktera – kazao je Ružić.

    Ministar je napomenuo da su formirali radnu grupu koja će u kontinuitetu pratiti pripremu svake od faza državne mature, te da će uskoro objaviti kada je pogodan trenutak da se ona uvede u naš obrazovni sistem.

     

     

    Izvor: Novosti

    Foto: gimnazijastefannemanja.edu.rs

    Podeli
  • Petrinju pogodio potres jačine 4,2 po Rihteru, osetio se i u Zagrebu

    Petrinju pogodio potres jačine 4,2 po Rihteru, osetio se i u Zagrebu

    Potres jačine 4,2 po Rihteru pogodio je jutros područje oko Petrinje, a osetio se i u Zagrebu.

    Seizmološka služba Hrvatske potres je registrovala u 7.49 minuta, a epicentar je bio kod Petrinje. Osetio se na području centralne Hrvatske.

    Gradonačelnik Petrinje: Građani na rubu ljudskih mogućnosti, osnovni problem smeštaj

    Gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović rekao je da se jutrošnji zemljotres u Petrinji jako osetio, da su građani na rubu ljudskih mogućnosti i da je osnovni problem smeštaj.

    „Ovo je bio udarac na sve ono što nije teško udariti, jer i puno manji udari će doneti dodatne štete. Svi ljudi koji se kreću centrom, imaćemo problem ako im padne na glavu cigla, crep… Noći su nam traumatizovane, bez sna, neizvesnosti, budućnost u kojoj hitno moramo naći rešenje“, ispričao je Dumbović za regionalnu N1 televiziju.

    On je naglasio da su građani na rubu strpljivosti i ljudskih mogućnosti normalnog čoveka.

    „Danas u Petrinji niko više nije normalan“, rekao je gradonačelnik grada koji je teško stradao prošlog utorka u razornom potresu jačine 6.2 po Rihteru.

    I noćas je na području Petrinje zabeleženo nekoliko potresa od kojih je najjači bio u 4,20. Magnituda potresa iznosila je 3,5 po Rihteru.

    Samo dan ranije, isto područje pogodio je jak zemljotres jačine 5.0 po Rihteru, a tlo ne prestaje da podrhtava. Poslednji jači potres s epicentrom kod Petrinje zabeležen je jutros, a njegova jačina bila je 4.2 o Rihteru.

    Dumbović je rekao da je trenutno osnovni problem smeštaj, jer je stiglo dovoljno hrane i robe.

    Na području Petrinje, Gline, Siska i okolih sela, najteže stradalih zemljotresu, nalaze se brojne službe i volonteri koji pomažu gradjanima, pre svega u saniranju razrušenih objekata. Dosad je prijavljena šteta na više od 13.200 objekata.

    U razornom potresu je prošlog utorka pogodio područje Banovine, poginulo je sedam osoba, a 27 ih je povredjeno. Pričinjena je velika materijalna šteta, najviše u Petrinji, Sisku, Glini i okolnim selima, a mnogi su ostali bez domova. Tlo ne prestaje da podrhtava što stvara dodatnu neizvesnost i teškoće.

    Šteta je pričinjena i u Zagrebu, uglavnom su oštećeni dimnjaci i crepovi na zgradama koje su oštećene u jakom zemljotresu koji je u martu pogodio glavni hrvatski grad.

    Svi oni usledili su posle razornog zemljotresa jačine 6,2 po Rihteru koji je 29. decembra pogodio centralnu Hrvatsku, a čiji je epicentra bio takođe kod Petrinje.

    Sinoć je Seizmološka služba izvestila kako su tokom jučerašnjeg dana do 20:40 na petrinjskom epicentralnom području zabeežili 46 potresa.

    “Kada kažemo da se aktiviralo epicentralno područje u Pokuplju, znači potresi se javljaju na postojećim rasedima. Rased oko Petrinje je uzrok cele ove serije potresa“, pojasnio je seizmolog Krešimir Kuk.

    Zagrebački i petrinjski rasjedi nisu direktno povezani, u smislu da će pomak jednog direktno podstaći pomak drugog.

    “Potresi se kod nas stalno događaju i nema načina da bi se pretkazalo da li jedan ili nekoliko potresa na istom epicentralnom području znače početak neke serije i da će uslediti neki jači potres. Zna se da će nakon jačeg potresa uslediti serija manjih. Nekad je taj najjači potres prvi, nekad se dogodi da imamo nekoliko jačih potresa“, rekao je Kuk.

    Potresna područja u Hrvatskoj su šire zagrebačko područje, šire riječko područje i celo južno priobalje. Najmanje šanse za potres su u istočnim dijelovima Slavonije, Baranje i na istarskom poluostrvu. Naši krajevi su među seizmički aktivnijima u Evropi.

    “Za generisanje potresa jačine od oko 6 stepeni po Rihteru potrebno je vreme i potrebna je energija. Velika je verovatnoća da je ovo što se sad dogodilo potrošilo veliku veličinu te energije, vrlo je mala verovatnoća da bi se na tom području mogao dogoditi još jedan tako jaki potres“, rekao je Kuk.

    „Poruka svakom običnom građaninu: ako mi dolaze u grad da imaju uspomenu, da ovde naprave selfi, neka mi ne dolaze! A ako mi daju novac na žiro-račun, hvala svima! Svi oni koji žele pomoći mogu pomoći i u građevinskom materijalu, kamp-kućicama, kućicama…“, poručio je juče gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović.

    On je naveo da je sada najvažnije da se uspostavi sistem.

     

     

    Izvor: Beta – Danas

    Foto: Beta/Hina/Damir Sencar/MO (arhiva)

     

    Podeli
  • Zaboravljanje nije jedini znak demencije

    Zaboravljanje nije jedini znak demencije

    Od Alchajmerove bolest i ostali oblika demencije pati 24 miliona ljudi u svetu. Ono što najvišer zabrinjava je činjenica da taj broj veoma brzo raste. Prvenstveno zbog dužeg životnog veka ljudi, sledi nam neminovna epidemija demencije.

    Najnovije naučne procene govore da bi do 2040. godine u svetu moglo biti čak 81 milion obolelih, a do 2050. godine preko 115 miliona obolelih od demencije.

    Kad dođe do zaboravljanja već je kasno

    Premda za demenciju nema jedinstvenog efikasnog leka, postoje načini kojima se ta bolest može usporiti. U tome je ključno na vreme primijetiti prve promene kod pacijenta, ali nažalost bolest se najčešće uočava u kasnijim fazama.

    S obzirom na to da demencija pogađa toliko ljudi, važno je znati da postoje stvari koje svi možemo da učinimo da bismo smanjili šanse da se ikad moramo suočiti s njom. Postoje zaista dobri dokazi da zdrav način života može drastično smanjiti rizik.

    Nedavni izveštaj komisije „Lancet“ potvrdilo je da stvari poput zdrave isrehrane, izbegavanja dijabetesa tipa 2, smanjenja povišenog krvnog pritiska, održavanja zdrave težine, ograničavanja konzumiranja alkohola i prestanka pušenja mogu napraviti veliku razliku u oboljevanju i toku bolesti, piše The Sun.

    Stručnjaci navode šest simptoma rane demencije koji nemaju veze sa zaboravljanjem, ali  mogu biti indikacija bolesti i predstavljaju razlog da posetite lekara.

    Kompulsivan svrab

    Velik broj pacijenata sa Alzhajmerovom bolešću često se  kompulsivno češe, čak i do pojave krvi.  Nučnici nisu otkrili tačnu povezanost između same osnovne bolesti i svraba, ali svakako ovaj simptom uzimaju u obzir.

    Problemi s vidom

    Prema studiji objavljenoj u časopisu „American Journal of Epidemiology“ problemi s vidom mogu biti vrlo rani pokazatelj demencije u kasnijim fazama života. Osobe treće životne dobi koje imaju slab vid, čak i ako nose naočare ili sočiva, imaju pet do deset puta veću šansu za oboljevanja od Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije u periodu od 8,5 godina nakon pogoršanja vida, kažu naučnici.

    Promene u rukopisu

    Pomoću rukopisa možemo otkriti i Alchajmerovu bolest, pogotovo ako je reč o slovima nepravilnog i “drhtećeg” izgleda. U ovom slučaju rukopis se pogoršava s lošijim mentalnim stanjem, a pisanje s vremenom postaje sve sporije. Reči se znatno razlikuju jedne od drugih s vidljivim trzajima na pojedinim slovima. Slično je i s Parkinsonovom bolesti koju, osim trzaja, karakterišu uska i zgrčena slova, a rukopis ponekad postane tako sitan da ga ni sam autor ne može pročitati.

    Apatija

    Apatija ili bezvoljnost se često javlja u ranoj demenciji. Osoba sa simptomima može izgubiti interesovanje za hobije ili aktivnosti. Možda više neće želeti da izlaze ili da rade bilo šta zabavno. Oni mogu izgubiti interesovanje za druženje sa prijateljima i porodicom i mogu biti emocionalno potpuno ravnodušni, piše The Healthy.

    Promene raspoloženja

    Obolele osobe mogu postati plašljive, sumnjičave, depresivne ili teskobne. Nekad samouverene osobe mogu postati nesigurne i sramežljive. Mogu se lako uznemiriti ako su van kuće ili mesta na kom se osećaju sigurno.

    Gubitak orijentacije

    U početnim fazama demencije često dolazi do problema s orijentacijom, bilo u obliku toga gde se nešto nalazi, ko se tamo nalazi ili kako doći do nekog mesta.

     

     

    Izvor: :The Healthy, The Sun

    Foto: Shutterstock

     

    Podeli