Author: Alma Ademovic

  • VLADA DANAS ODLUČUJE O NOVIM MERAMA

    VLADA DANAS ODLUČUJE O NOVIM MERAMA

    Zbog alarmantne epidemiološke situacije u našoj zemlji, danas će biti održana sednica Vlade Srbije na kojoj bi trebalo da budu usvojene najnovije mere koje je predložio Krizni štab za borbu protiv kovida 19.

    Iz dana u dan broj zaraženih i preminulih je sve veći, te smo tako u poslednja 24 sata imali 7.919 novoobolelih, dok su preminula 52 lica. Ono što takođe zabrinjava jeste i to što su nam bolnice pune, svakim danom nove prelaze u kovid sistem, a trenutno je više od 7.600 osoba hospitalizovano. Neprekidno raste i broj pacijenata na respiratorima, te je u bolnicama širom Srbije čak 270 pacijenata priključeno na mašine za disanje.

    Sve to govori u prilog izrazito nepovoljnoj situaciji sa virusom korona, zbog čega je Krizni štab na sednici održanoj u ponedeljak doneo zaključak kojim se Vladi preporučuje da se izmeni propis koji se tiče radnog vremena pojedinih objekata.

    Novim merama koje je Krizni štab predočio Vladi gotovo da nema sektora koji nije uključen. I ovaj put u fokusu su bili ugostitetljski objekti, a prvi put su se u paketu našle i mnoge druge uslužne delatnosti.

    Očekuje se da će Vlada danas da usvoji novu Uredbu o merama za sprečavanje zarazne bolesti kovid 19, što će značiti da već od sutra nove mere stupaju na snagu, a trebalo bi da traju do 15. decembra.

    Budući da je “Blic” imao uvid u to šta tačno stoji u pomenutoj Uredbi, u nastavku donosimo kompletan spisak do kada će pojedini objekti moći da rade i koliko su nove odredbe drugačije u odnosu na postojeće propise.

    Ugostiteljski objekti

    Nova mera: Predlog medicinskog dela Kriznog štaba jeste da restorani, kafići i barovi, klubovi, kao i igraonice i kladionice rade do 17 sati. Vikendom ovi objekti uopšte neće raditi.

    Postojeća mera: Ugostiteljski objekti po još uvek važećoj meri rade do 18 sati svakog radnog dana i vikendom.

    Tržni centri

    Nova mera: Tržni centri takođe neće moći da rade duže od 17 sati radnim danima, a vikendom će ostati zatvoreni. To sada važi i za sve ostale butike i prodavnice i van tržnih centara.

    Postojeća mera: Do sada su tržni centri mogli da rade do 18 sati, kao i kafići, dok su prodavnice i butici van tržnih cenatra, recimo u pešačkim zonama ili bilo gde kao zasebni lokali, mogle da rade do 21 sat. To je novom merom onemogućeno, pa se katanac na vrata stavlja i njima.

    Uslužne delatnosti

    Nova mera: Prvi put u trećem talasu mere Kriznog štaba idu u pravcu svih drugih uslužnih delatnosti. Tako, u Uredbi piše i da kozmetički i frizerski saloni, saloni lepote, zatim fitnes centri, teretane i vežbaonice, spa centri i bazeni mogu da rade do 17 sati radnim danima, dok vikendom neće raditi uopšte. Dakle, od petka u 17 sati do ponedeljka u 05 ujutru.

    Ipak, ograničenje radnog vremena ne važi za objekte namenjene za sport i rekreaciju samo u slučaju kada se koriste u svrhu treninga i priprema za održavanje registrovanih takmičarskih sportova.

    Postojeća mera: Do sada Krizni štab nije ograničavao radno vreme ovih uslužnih delatnosti, ali je u velikom broju opština na gradskom nivou postojalo kao mera da rade do 21 sat, kao i prodavnice, dok su vikendom radili skraćeno.

    Zanatlije

    U Uredbi se navodi da se ograničenje ne odnosi ni na radno vreme: radnji, objekata i mesta (obućarske, krojačke, stolarske, staklorezačke i sl. radnje, servisi, tehnički pregledi i sl.) na kojima se pružaju usluge pri čijem vršenju nije obavezno prisustvo korisnika ili su prisustvo i kontakt ograničenog trajanja, te ovi objekti mogu da rade i subotom.

    Pozorište i bioskop

    Nova mera: Prema novim pravilima, pozorišta, bioskopi, muzeji, galerije i slični objekti će u narednom periodu raditi svakog radnog dana i vikendom do 17 sati.

    Postojeća mera: Ustanove kulture dosadašnjim pravilima rade do 18 sati, odnosno do tog vremena mora da bude zavšena poslednja filmska projekcija.

    Pijace

    Nove mere: U Uredbi stoji da bez promena ostaju pijace koje će radnim danima raditi regularno, dok je vikendom njihovo radno vreme ograničeno od 6 sati ujutru do 15 h popodne.

    Prodavnice prehrambene robe

    Prodanice prehrambene robe mogu da rade do 21 sati kako radnim danima tako i vikendom. Ta mera se nije menjala, tako da prodavnice prehrane nisu pretrpele značajnije promene.

    Apoteke, pumpe, dostava hrane

    Novim pravilima nije dotaknuto ni radno vreme benzinskih pumpi za točenje goriva, apoteka i dostava hrane putem kurira. Oni mogu da rade 24 sata sedam dana u nedelji.

    Ipak, izuzetak su one apoteke koje prodaju obavljaju u trgovinskim centrima i za koje upravljač ne može obezbediti posebne koridore za pristup ili u koje se ne ulazi sa spoljne strane ili neposredno sa javne površine.

    Podsećamo, iako za pumpe i dalje važi da će moći da rade non-stop, pravilo je da prodavnice unutra pumpi rade kao i sve ostale, a da posle tog vreman smeju da prodaju samo gorivo.

    Ukoliko Vlada danas usvoji Uredbu, nove mere biće “oročene” u periodu počev od sutra do 15. decembra.

     

     

    Izvor i foto: Blic

     

     

    Podeli
  • PRESEDAN U ISHRANI? Singapur odobrio prodaju mesa iz laboratorije

    PRESEDAN U ISHRANI? Singapur odobrio prodaju mesa iz laboratorije

    Singapur je odobrio firmi Eat Just Inc. iz San Franciska da prodaje svoju laboratorijski uzgojenu piletinu u toj državi. Ovo je prva država koja je dopustila prodaju laboratorijski uzgojenog mesa.

    Proizvod je napravljen od uzgajanih pilećih ćelija a odobren je kao sastojak piletine nakon odobrenja Singapurske agencije za hranu (SFA), saopštio je Eat Just u utorak, prenosi Biznisinfo.

    U početku će se ova piletina predstaviti u singapurskom restoranu, s planovima za širenje u ugostiteljske objekte i trgovine u zemlji, rekao je Džoš Tetrik, suosnivač i izvršni direktor firme Eat Just za CNN Business.

    Cena proizvoda biće jednaka premijskoj piletini, dodao je.

    – Jedemo meso već stotinama, hiljadama godina, uvek smo morali ubiti životinju da bismo jeli – sve do sada – rekao je.

    Uzgojeno meso stvara se u bioreaktoru – aparatu u kojem se odvija biološka reakcija ili promena. Sadrži visok udeo proteina i bogat je izvor minerala, navodi firma koja planira prodavati proizvod pod robnom markom GOOD Meat.

    Firma ima proizvodne pogone u Singapuru i Severnoj Kaliforniji, a odobrenje za prodaju mesa samo u Singapuru. No, nada se da će proširiti prodaju veštački uzgojenog mesa – uključujući uzgojenu govedinu – u SAD i zapadnu Evropu, rekao je Tetrick.

     

     

     

    Izvor: Blic

    Foto: D. MILENKOVIĆ / RAS SRBIJA

     

    Podeli
  • ZA GASTARBAJTERE KOJI NE PLATE POREZ KAZNA I DO 1.300 EVRA

    ZA GASTARBAJTERE KOJI NE PLATE POREZ KAZNA I DO 1.300 EVRA

    Gastarbajteri, njih oko 300.000, koliko ih radi ili privremeno boravi u inostranstvu, samom činjenicom da moraju da plate porez na zaradu, podležu i sankcijama ukoliko to ne učine. Zakon o porezu na dohodak koji je jasno precizirao njhove poreske obaveze, predvideo i je novčane prekršajne kazne koje idu i do 150.000 dinara, ali i kazne zatvorom u slučaju izbegavanja plaćanja poreza.

    Kako se navodi u Zakonu, građani koje ostvaruju prihode iz inostranstva, a za zaradu ne podnesu poresku prijavu u Srbiji, kažnjavaju se novčanom kaznom od 5.000 do 150.000 dinara. Za one nešto savesnije koji porez prijave, ali ga ne plate, sledi novčana kazna u iznosu od 50 odsto utvrđenog poreza. Ona , međutim ne može da bude manja od 5.000 dinara.

    U Zakonu o porezu na dohodak navodi se i da ko potpuno ili delimično izbegne plaćanje poreza ili daje lažne podatke o zaradi, pored novčane kazne može da očekuje i kaznu zatvora u periodu do 10 godina. Praktično, ukoliko porez koji se ne plaća iznosi više od milion dinara, osoba će biti kažnjena zatvorom od jedne do pet godina plus novčanom kaznom.

    Još veći ceh je za one koji za porez duguju više od pet miliona dinara. Za njih je predviđena kazna zatvorom od dve do osam godina, a uz to i novčana kazna.

    Najviša kazna je propisana za one čiji dug prelazi petnaest miliona dinara i uključuje tri do deset godina zatvora i novčanu kaznu.

    U Poreskoj upravi objašnjavaju da je utaja poreza ukoliko neko svesno potpuno ili delimično izbegne plaćanje poreza, doprinosa ili drugih propisanih dažbina, ali i ukoliko daje lažne podatke o stečenim prihodima, te ako ne prijavi zaradu ili je prikriva na neki drugi način.

    Kako je “Blic Biznis” pisao više od 300.000 građana Srbije koji se, prema poslednjem popisu, nalaze na radu u inostranstvu, mogli bi da očekuju dodatni trošak, i to ako Poreska uprava odluči da striktno sprovede važeći Zakon o porezu na dohodak građana. Naime, član 7 ovog zakona propisuje da je obveznik poreza na dohodak rezident Srbije, kako za dohodak ostvaren na teritoriji Republike Srbije, tako i za primanja u drugoj državi. U najkraćem novi ceh na 1.000 evra zarade iznosi i više od 400, ali ova suma može da bude i manja.

    A zakon kaže da je rezident fizičko lice koje na teritoriji Republike Srbije ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa, ili na teritoriji Srbije, neprekidno ili sa prekidima, boravi 183 ili više dana u periodu od 12 meseci koji počinje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini.

    Kako objašnjava Udruženje frilensera i preduzetnika Srbije, formulacija “ili” znači da je dovoljno da ispunite jedan od gore navedenih kriterijuma, kako biste po zakonu bili tretirani kao rezident koji mora da plaća porez i doprinose. Na primer, ako ste se preselili u Nemačku pre deset godina i radili tamo, ali niste odjavili prebivalište iz Srbije. Ili ste odlazili na privremen rad u neku zemlju Evropske unije na 90 dana, vraćali se u Srbiju, a onda opet išli na rad.

     

     

    Izvor: Blic

    Foto: SHUTTERSTOCK / RAS SRBIJA

     

    Podeli
  • Raste broj pregleda u COVID ambulanti, jedan pacijent preminuo

    Raste broj pregleda u COVID ambulanti, jedan pacijent preminuo

    Prema podacima koji su na današnji dan Štabu za vanredne situacije dostavili Regionalni COVID centar Novi Pazar, Dom zdravlja i ZZJNP stanje na dan 2. decembar 2020. je sledeće:

    Broj novih prijema 11 (5 pacijenta iz Raške, 4 iz Novog Pazara i dva iz Tutina)

    Broj otpusta 7

    Broj transportovanih pacijenata 0

    Broj pacijenata na respiratorima 5

    Broj pacijenata na high-flow je 3

    Broj preminulih 1 (Pacijent iz Sjenice)

    Ukupan broj pregleda u Covid ambulanti Doma zdravlja Novi Pazar je 130 (71 prvi i 59 kontrolnih pregleda)

    U Domu zdravlja urađene su sledeće analiza

    Laboratorijskih analiza 76

    RTG 61

    Brzih antigenskih testova iz brisa nosa 69 od čega je 12 pozitivnih

    PCR testova 22

    Broj hospitalizovanih pacijenata:

    Infektivno odeljenje 44

    Grudno odeljenje 52

    Privremena bolnica Novopazarska banja 27

     

     

     

     

     

    Podeli
  • Jak zemljotres pogodio jugoistočni deo Turske

    Jak zemljotres pogodio jugoistočni deo Turske

    Zemljotres jačine pet jedinica Rihtera pogodio je grad Sirt na jugoistoku Turske, saopštile su turska uprava za katastrofe i Američka geološka služba. Još nema izveštaja o žrtvama ili šteti.

    Uprava za katastrofe i vanredne situacije AFAD saopštila je da nema neposrednih izveštaja o žrtvama ili šteti od potresa do kojeg je došlo na dubini od 20 kilometara u 8.45 po lokalnom vremenu, prenosi AP.

    Tursku, koja se nalazi na trusnom području, ove godine su već pogodila dva snažna potresa – jedan koji je prošlog meseca pogodio zapadni lučki grad Izmir, u kojem je poginulo 117 ljudi, i drugi u provinciji Elazig, kada je stradala 41 osoba.

    Najmanje 17.000 ljudi poginulo je u snažnom zemljotresu na severozapadu Turske 1999. godine, podseća agencija.

     

     

    Izvor: Tanjug

    Foto: rtklive.com

    Podeli