Author: Alma Ademovic

  • Nemačka se ZATVARA i to na duže, a posledice ćemo osetiti i u SRBIJI

    Nemačka se ZATVARA i to na duže, a posledice ćemo osetiti i u SRBIJI

    Na tešku, i zdravstvenu i ekonomsku situaciju u Nemačkoj, zvaničnici upozoravaju već neko vreme, a da borba postoji i tek predstoji jasno je i iz najnovijih mera koje su već sada produžene na januar.

    Stanje u nemačkoj ekonomiji, u najkraćem, dobro opisuje podatak da je 28 odsto tamošnjih privatnih firmi koristilo državnu pomoć u novembru. Mesec dana ranije bilo ih je 24 procenta, i takav rast za tako kratko vreme, tvrde upućeni, nikako nije za zanemariti. Loša vest je istovremeno i da će Nemačka obustaviti pomoć u u sadašnjem obimu prema malim preduzetnicima. Domaći ekonomisti tvrde da podaci iz Nemačke brinu i Srbiju, i to s razlogom.

    Još od početka pandemije konstantno se isticalo da će okolnosti u najvećim evropskim ekonomijama uticati na razvoj situacije i u Srbiji, a imajući u vidu da su upravo te zemlje naši najveći ekonomski partneri.

    Da praktično najviše ekonomski zavisimo od Nemačke pokazuju i podaci o rastu izvoza robe iz Srbije u tu državu, koji je prošle godine povećan za 184 miliona evra i dostigao 1,7 milijardi evra.

    Pored toga što izvoz Srbije u Nemačku čini oko 12 odsto ukupnog izvoza, koliko su dve ekonomije povezane govori i podatak da nemačke kompanije u Srbiji, njih oko 400, zapošljavaju oko 60.000 ljudi. Prema rečima predsednika Privredne komore Srbije, Marka Čadeža, i ta brojka je sigurno duplo veća, jer postoje srpske firme koje dostavljaju robu tim preduzećima.

    Teška situacija u Nemačkoj najočiglednije na dva načina može da se odrazi na Srbiju, kako je to objasnio profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić.

    “Ako nemačke kompanije koje posluju u Srbiji budu imale problema u matičnim fabrikama, zbog vanrednog stanja, smanjene proizvodnje ili privremenog zaustavljanja, biće smanjene i potrebe za proizvodnjom i kod njihovih srpskih partnera i kooperanata”, kazao je Savić.

    A, to posledično znači udar i na radnike, i na plate, i na standard, i opet u krug – udar na potrošnju i proizvodnju…

    Drugi problem odnosi se na srpski izvoz, koji će očekivano biti manji, imajući u vidu i smanjeenu potrošnju i proizvodnju u Nemačkoj, kao i otežanu transportnu komunikaciju. Savić navodi da svakako neće sve stati, ali da manji izvoz može da bude posledica teškoća prilikom prelaska granica, otežanog saobraćaja i svega ostalog što povlači “zakčljučavanje”. Ipak, smatra da je “nešto naučeno” iz prvog talasa te da će šteta biti manja nego u martu, na početku pandemije.

    Bolje nego u prvom talasu

    S druge strane, ekonomista Aleksandar Stevanović ocenio je da će se sadašnje zatvaranje evropskih zemalja mnogo manje odraziti na srpsku privredu, nego ono na početku pandemije u martu i aprilu. Najpre zato što ovo nije zaključavanje tog intenziteta kao na startu, a drugo zato što svi imaju mnogo više iskustva i znanja kako bi trebalo da se ponašaju.

    Kakva je situacija u Nemačkoj

    A koliko je situacija u Nemačkoj ozbiljna vidi se najpre po tome što su mere uvedene 2. novembra produžene te se njihovo prelivanje očekuje i u januaru. Naime, zbog teške epidemiološke situacije u Nemačkoj su zatvoreni barovi, restorani, kulturne i sportske ustanove. S obzirom na visoke brojeve novozaraženih, kancelarka Angela Merkel izjavila je veruje da bi te mere ograničenja kontakata mogle biti produžene i na januar.

    Uz to su još uvedene i mere ograničenja broja osoba na okupljanjima, kao i minimalnu površinu za mušterije u maloprodaji. Ono što možda i najviše trenutno brine, pre svega ugostitelje, jeste potencijalna zabrana rada skijališta i odlazaka na odmor o kojoj se govori, što bi doprinelo ionako teškoj situaciji u turizmu.

    Nemački ministar ekonomije Peter Altmajer izjavio je da “državna pomoć firmama ne može da traje unedogled.”

    Altmajer je obećao da porez neće biti povećan pre izbora koji su zakazani krajem 2021, ministrovo upozorenje je u skladu sa izjavom šefa osoblja kancelarije Angele Merkel, koji je rekao da ne postoji ta državna pomoć koja bi potpuno zbrinula privatne kompanije.

    I, dok državna pomoć zaista može da pomogne kompanijama da prežive krizu, to neće proći bez posledica, ocenio je list Handelzblat.

     

     

    Izvor: Blic

    Foto: SHUTTERSTOCK

    Podeli
  • Kurs dinara prema evru 117,57

    Kurs dinara prema evru 117,57

    Zvanični srednji kurs dinara prema evru iznosi 117,5773 dinara za evro, što je neznatna promena u odnosu na juče, objavila je Narodna banka Srbije.

    Dinar prema evru ima istu vrednost na mesečnom i godišnjem nivou, kao i u odnosu na početak godine.

    Indikativni kurs dinara prema dolaru je ojačao juče za 0,2 odsto na 98,0056 dinara za dolar.

    Dinar je prema dolaru jači za 2,7 posto na mesečnom i za 8,9 procenata na godišnjem nivou, a od početka godine je ojačao za 7,1 odsto.

     

     

    Izvor: Tanjug, Vesti online

    Foto: pixabay.com

    Podeli
  • U poslednja 24 sata jedan pacijent izgubio je bitku sa covidom

    U poslednja 24 sata jedan pacijent izgubio je bitku sa covidom

    Prema podacima koji su na današnji dan Štabu za vanredne situacije dostavili Regionalni COVID centar Novi Pazar, Dom zdravlja i ZZJNP stanje na dan 30. novembar 2020. je sledeće:

    Broj novih prijema 11 (4 pacijent iz Raške, 6 iz Novog Pazara i jedan iz Tutina)

    Broj otpusta 9

    Broj transportovanih pacijenata 0

    Broj pacijenata na respiratorima 5

    Broj pacijenata na high-flow je 5

    Broj preminulih 1 (Pacijent iz Raške)

    Ukupan broj pregleda u Covid ambulanti Doma zdravlja Novi Pazar je 147 (77 prvih i 70 kontrolnih pregleda)

    U Domu zdravlja urađene su sledeće analiza

    Laboratorijskih analiza 107

    RTG 89

    Brzi testova iz krvi 72 od čega je 19 pozitivnih

    PCR testova 41

    Broj hospitalizovanih pacijenata:

    Infektivno odeljenje 36

    Grudno odeljenje 64

    Privremena bolnica Novopazarska banja 27

    Podeli
  • Medicinski deo Kriznog štaba i DALJE ZASEDA, traži se način za UVOĐENJE NOVIH MERA

    Medicinski deo Kriznog štaba i DALJE ZASEDA, traži se način za UVOĐENJE NOVIH MERA

    Sednica Kriznog štaba u punom sastavu, na kojoj je analizirana situacija sa korona virusom, završena je nakon nešto više od sat vremena, a medicinski deo Štaba i dalje zaseda, kako bi preciznije definisali predlog novih mera, koji će zatim dostaviti vladi.

    Zvaničnih novih mera, danas nema, a nije bilo ni zvaničnog obraćanja medijima.

    Kako saznaje Tanjug, najviše se razgovaralo o dolasku građana Srbije iz inostranstva pred predstojeće praznike i pitanju da li da se uvodi obavezan PCR test i mera karantina za sve iz dijaspore koji bi došli u zemlju. Ta mera mora biti u skladu sa važećim pravnim aktima.

    Sednica Kriznog štaba počela je danas oko podneva u Palati Srbije, a šta se sve danima najavljivalo kao tema za raspravu da današnoj sednici, pročitajte na ovom linku.

    Situacija u Srbiji sa epidemijom korona virusa je alarmantna. Prema poslednjem preseku stanja, od juče u 15 časova, u našoj zemlji je preminulo rekordnih 65 osoba u jednom danu, a čak više od 700 je hospitalizovano, tako da u ovom trenutku imamo 7.256 kovid bolesnika u bolnicama širom Srbije.

    Dnevno imamo više oko 7.000 novozaraženih, a epidemiolozi najavljuju da nas ove nedelje čeka pik ovog talasa epidemije. Vrlo je verovatno da ćemo imati čak 10.000 zaraženih dnevno i trocifren broj umrlih za 24 sata.

    Član Kriznog štaba za borbu protiv korona virusa i direktor Infektivne klinike u Beogradu dr Goran Stevanović rekao je danas posle sastanka ministra zdravlja Zlatibora Lončara sa direktorima kovid bolnica, da “bolničkih kapaciteta za sada ima, ali da oni nisu neiscrpni”.

    – To znači da, ako se broj obolelih i zaražavanje nastavi ovim tempom, vrlo verovatno možemo doći do toga da kapaciteti budu na izmaku ili, u najgorem scenariju, da ih ne bude dovoljno – istakao je Stevanović.

     

     

    Izvor: Blic

    Foto: alo.rs

     

    Podeli
  • Vlada Srbije predložila poskupljenje pretplate za RTS i RTV

    Vlada Srbije predložila poskupljenje pretplate za RTS i RTV

    Predlog zakona o izmenama Zakona o privremenom uređivanju načina naplate takse za javni medijski servis koji je ušao u skupštinsku proceduru predviđa poskupljenje taksa za RTS i RTV sa 255 na znosiće 299 dinara.

    Poskupljenje bi stupilo na snagu 1. januara 2021. godine, a taksa bi se naplaćivala objeinjeno uz račun za struju.

    Istim zakonskim predlogom predviđeno je da se do 31. decembra 2021. godine javni medijski servisi delimično finansiraju iz takse za javni medijski servis, a delimično iz budžeta Republike Srbije.

    Večernje novosti prethodno su izvestile da se među desetinama hiljada predmeta koji su sudovi ustupili izvršiteljima veliki broj njih odnosi na neplaćene račune za TV pretplatu.

    Kako navode u RTS-u, ukupna potraživanja Javnog medijskog servisa po ovom osnovu iznose čak 52,9 milijardi dinara, odnosno 448 miliona evra.

    Izvesno je da će dužnici ove iznose, uvećane za višegodišnju zateznu kamatu i troškove, morati da plate, makar i prinudno, jer Nacionalna televizija nije odustala od potraživanja, pišu Novosti.

     

     

    Izvor: Nova ekonomija

    Foto: Pixabay

    Podeli