Author: Alma Ademovic

  • Kurs dinara 117,58

    Kurs dinara 117,58

    Zvanični srednji kurs dinara prema evru iznosi 117,5822 dinara za evro, što je neznatna promena u odnosu na petak, objavila je Narodna banka Srbije.

    Dinar prema evru ima istu vrednost na mesečnom i godišnjem nivou, kao i u odnosu na početak godine.

    Indikativni kurs dinara prema dolaru je ojačao u petak za 0,1 odsto na 98,4363 dinara za dolar.

    Dinar je prema dolaru jači za 2,2 posto na mesečnom i za 8,5 procenata na godišnjem nivou, a od početka godine je ojačao za 6,6 odsto.

     

     

    Izvor: Tanjug, Vesti online

    Foto: A. Čukić

    Podeli
  • KRIZNI ŠTAB ZASEDA U PODNE Sve NOVE MERE koje će danas biti na stolu

    KRIZNI ŠTAB ZASEDA U PODNE Sve NOVE MERE koje će danas biti na stolu

    Za danas u 12 časova zakana je sednica Kriznog štaba za borbu protiv korona virusa, zbog sve alarmantnije epidemiološke situacije u našoj zemlji te će se ponovo raspravljati da li i kakve nove mere su nam potrebne.

    Da je i te kako vreme za novo razmatranje epidemioloških mera, prethodnih dana je to moglo da se čuje i od strane struke, ali i premijerke i predsednika Srbije.

    – Početkom nedelje ću imati još jednu sednicu Kriznog štaba i videćemo šta još možemo da uradimo. Naši ljudi će da se vraćaju (u Srbiju), pratićemo epidemiološku situaciju u svim zemljama i uvodićemo mere ako to bude poterbno. Pratimo svaki dan i razmišljamo o dodatnim novim merama – istakla je najpre premijerka Srbije Ana Brnabić.

    Uvođenje težih mera spomenuo je i predsednik Aleksandar Vučić, koji je, kada je reč o epidemiološkim merama u cilju očuvanja zdravstvenog sistema, rekao da će država da uradi ono što mora.

    – Ako budemo morali da uvodimo teže mere, uvodićemo ih – istakao je predsednik.

    Ali, koje bi to nove mere mogle da budu donete? Epidemiolozi su prethodnih dana dali nagoveštaj o čemu sve moglo da se raspravlja danas.

    Nadzor na granici

    Nove mere o kojima bi svakako trebalo da se razmatra odnosi se na dolazak naših građana iz inostranstva povodom predstojećih praznika.

    Sezona je godine koja je karakteristična za putovanja, kako za dolazak naših ljudi koji žive i radu u inostranstvu, tako i za odlazak naših građana zimovanje. Upravo zbog toga dve nove mere su sve izvesnije, a odnose se na pojačanu kontrolu na graničnim prelazima, kao i na moguće testiranje putnika.

    O tome je govorio i prof. dr Branislav Tiodorović, epidemiolog i član Kriznog štaba.

    – Trebalo bi uvesti mere, a to je obavezan negativan PCR test, odnosno antigen Igg pozitivan što znači da je neko preležao koronu i da ima imunitet. To se uveliko radi u Evropi i trebalo bi i mi da uvedemo. Takva je situacija, nema nam druge, da će tokom svih ovih praznika biti svega, ljudi hoće i dalje da putuju, moguće je i da će naši ljudi doći za praznike. Što se tiče stranaca tu moramo da pojačamo mere, to sigurno, s tim što ja bih to uveo i za naše ljude koji rade u inostranstvu, a koji će dolaziti u Srbiju – kazao je epidemiolog za “Blic”.

    Testiranje pre ulaska u zemlju?

    Sa njim se u razgovoru za “Blic” složio i epidemiolog Predrag Kon koji je rekao da se do sada o tim merama nije razgovaralo, ali da bi svakako trebalo razraditi sistem u narednom periodu.

    – Ako niste zaboravili, mi smo imali sistem nadzora početkom septmbra za dolaske naših ljudi iz zemalja pogođenih kovidom. Tako nešto će sigurno biti u opticaju. Druga opcija koja bi se mogla razmatrati je da se naši ljudi testiraju pri ulasku u zemlju. Ipak, ta opcija mora dobro da se razmotri. Ne može se mera doneti tek tako. Moramo sve da isplaniramo, naročito ako nam odjednom dođe 100.000 ljudi – kazao je Kon.

    Podsetimo, mera zdravstvenog nadzora za putnike koji ulaze u zemlju je i dalje na snazi, te svi moraju da se registruju na ulazu u zemlju, odakle se upućuju ka kovid ambulantama i prati se njihovo zdravstveno stanje 14 dana, koliko je i propisano.

    Sve se zatvara u 17h “na čekanju”

    Nedavno je Vlada Srbije usvojila nove mere koje su stupile na snagu u utorak 24. novembra, međutim medicinski deo Kriznog štaba se zalagao i za još rigoroznije mere koje su sada “na čekanju”.

    – Medicinski deo Kriznog štaba predložio je 20. novembra drastičnije mere, a to je da se skrati radno vreme do 17.00 sati svih objekata koji obavljaju uslužne delatnosti, frizeri, kozmetičari… Osim prehrambenih prodavnica – rekao je nedavno dr Predrag Kon.

    Taj predlog je, kako je dodao, “na čekanju”, te nije nemoguće da će se danas ta tema ponovo naći na stolu, jer je to nešto za šta se zalaže medinski deo Kriznog štaba.

    Moguće i potpuno zatvaranje

    Ni do mere policijskog časa i potpunog zatvaranja, koje se građani najviše pribojavaju, prema nedavnoj izjavi ministra zdravlja Zlatibora Lončara “nije mnogo ostalo”.

    Lončar je rekao da su i druge države donosile jače mere, ali da one nisu dale rezultate.

    – Jedina možda mera koja može da vam donese neki rezultat jeste da zatvorite sve – istakao je nedavno ministar za RTS.

    Na pitanje koliko je vremena ostalo do putpunog zatvaranja, Lončar je rekao “ne mnogo” jer je “očigledno da se nove mere slabo poštuju”.

    Međutim, to je poslednja opcija, jer, kako smo već pisali, pojedine privredne grane u Srbiji već se nalaze duboko u krizi, a novo “zaključavanje” dodatno bi udarilo i na ostale delatnosti.

    Posledice bi na kraju lanca indirektno trpela cela privreda, a negativne efekte bi osećali i građani, i to po više “frontova”. Ovo ne spore ni ekonomisti, ni sindikalci, a lošu sliku i prognoze u slučaju “lockdowna” argumentuje i statistika.

    Ne treba zaboraviti da je, kako su to više puta isticali naši epidemiolozi, zamena za meru zaključjavanje jedna krajnje prosta mera – nošenje maske. Naravno, ne treba zaboraviti i distancu i pranje ruku.

     

    Izvor: Blic

    Foto: SAVA RADOVANOVIĆ / TANJUG

     

    Podeli
  • Kako bebe razumeju mame? Ovo je odgovor!

    Kako bebe razumeju mame? Ovo je odgovor!

    Naučnici sa Univerziteta Kardif su sproveli istraživanje na jednogodišnjacima i njihovim reakcijama na reči na maternjem i stranom jeziku i rezultati su pokazali da sve bebe ne reaguju isto.

    Bebe razumeju ton glasa na kojim im se obraćamo u prvim mesecima, a ne reči.

    Ono što su zaključili naučnici jeste da je bebama veoma važan ton glasa kojim im se obraćate, a ne šta ustvari govorite.

    Autorka istraživanja, doktorka Merideth Gattis, naglašava da sve dok bebe ne razumeju vaše reči, potrebno je da obratite pažnju na ton kojim im se obraćate, jer oni na taj način emotivno razumeju vaše reči.

     

     

    Izvor: Magazin Novosti

    Foto: Depozit

    Podeli
  • Naučnici ubacili ljudski gen u mozak majmuna, rezultat ― iznenađujuć   

    Naučnici ubacili ljudski gen u mozak majmuna, rezultat ― iznenađujuć   

    Naučnici su uspeli da uvećaju mozak majmuna tako što su u njega „umetnuli“ ljudski gen u eksperimentu koji podseća na film „Planeta majmuna“.

    Tokom studije, japanski i nemački naučnici su ubrizgali gen nazvan ARHGAP11B, zadužen za matične ćelije u ljudskom mozgu, u fetuse majmuna marmozeta, navodi se u saopštenju o istraživanju.

    Oni su otkrili da je mozak primata ubrzo postao sličniji čoveku – razvio je veći, napredniji neokorteks, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Sajens u junu.

    Neokorteks je duboko izbrazdani spoljni sloj mozga koji je uključen u procese razmišljanja, zadužen je za jezik, svesnu misao i druge važne funkcije.

    Gen ARHGAP11B je možda prouzrokovao širenje neokorteksa tokom ljudske evolucije, smatraju istraživači, a utvrđeno je da genetski modifikovani mozgovi marmozeta oponašaju prirodne nabore, brazde i udubljenja u ljudskom mozgu, što je evoluciona osobina ljudi koja je dovela do povećanjea površine neurona (nervnih ćelija).

    Prema slikama koje su objavili istraživači, modifikovani mozak majmuna se gotovo udvostručio za oko 100 dana razvoja fetusa.

    „Otkrili smo da je neokorteks uobičajenog mozga majmuna marmozeta zaista uvećan i da je površina mozga izbrazdanija“, rekao je autor studije Mihael Hajde sa Instituta za molekularnu ćelijsku biologiju i genetiku Maks Plank.

    Istraživači su ovaj postupak izveli kod sedam fetusa marmozeta ali su odlučili da pobace fetuse majmuna zbog nesagledivih posledica, navodi se u saopštenju, prenosi „Njujork post“.

    Studija, koju su sproveli Institut za molekularnu ćelijsku biologiju i genetiku Maks Plank i Centralni institut za eksperimentalne životinje u Japanu, podseća na film „Uspon planete majmuna“ iz 2011. godine, u kojem se rasa genetski modifikovanih primata okrenula protiv ljudi i zavladala Zemljom.

     

     

    Izvor: Sputnik

    Foto:  CCO/piksabej

    Podeli
  • NOVA ODLUKA KRIZNOG ŠTABA Lekari objasnili kako će izgledati TESTIRANJE na kovid, i ko će i zbog čega BITI VRAĆEN

    NOVA ODLUKA KRIZNOG ŠTABA Lekari objasnili kako će izgledati TESTIRANJE na kovid, i ko će i zbog čega BITI VRAĆEN

    “Molim građane, a od danas je to i zvanična odluka, da se jave u kovid ambulante da se ne zaglavljuje rad prijemno trijažnih ambulanti pri bolnicama. Za svakog pacijenata u normalnim uslovima treba sat i po vremena, a kad je gužva i po pet sati. Produženo je vreme kovid ambulanti do 22 sata. Odlučeno je da svi pacijenti koji nisu vitalno ugroženi, a jave se direktono u bolnice,, budu vraćeni u kovid ambulante – kazao je infektolog i direktor Infektivne klinike Goran Stevanović.

    Ministar zravlja Zlatibor Lončar održao je sastanak sa direktorima kovid bolnica na kojem su donete određene mere i preporuke.

    Razmatrani su svi postojeći problemi. Situacija je ozbiljna. U beogradskim klinikama mesta su potpuno popunjena, ali je dogovoreno da se naprave detaljne vizite da se oni koji su pred kraj terapije budu premešteni po Srbiji u Niš i Kragujevac – kazao je infektolog Mijomir Pelemiš.

    On je istakao da je njihov cilj da svi teški bolesnici budu tamo gde im se može pružiti adekvatna zaštita, a oni kojima ne treba kiseonik da se premeste gde ima mesta.

    – Imamo veliki broj prijema, pritisak je veliki na kovid ambulante. Nema trenutno nikakvih problema što se tiče zbrinjavanja. Možemo biti srećni i pružiti dobru vest da imamo dobre lekare, ali pridržavajmo se mera da bismo imali što manje bolesnika – stakao je naš stručnjak.

    Doktor Goran Stevanović je potvrdio da će se bolesnici preraspodeliti.

    On je naveo da ćemo ako zbrinjavamo sve u prijemnim ambulantama pri bolnicama propustiti one koji imaju vitalne posledice.

    – Svi će biti zbrinuti bez obzira da li se radi o lakom ili teškom bolesniku. Mi ne delimo ljude na mlade i stare. Javite se odmah čim osetite prve tegobe – jasan je bio dr Pelemiš.

     

    Izvor: Blic

    Foto: SLOBODAN MILJEVIĆ / Tanjug

    Podeli