Author: Alma Ademovic

  • Istraživanje: Majčino mleko ne prenosi kovid-19

    Istraživanje: Majčino mleko ne prenosi kovid-19

    RIM – Majčino mleko je sigurno i ukoliko je majka zaražena kovidom-19 virus se dojenjem neće preneti na bebu, pokazalo je istraživanje odeljenja za neonatologiju Univerziteta u Torinu.

    “Mikrobiološke analize su pokazale da se korona virus ne prenosi sa majke na bebu, što je veoma važno”, kaže profesor David Lembo, koji je rukovodio istraživanjem.

     

    Izvor: Tanjug

    Foto pixabay.com

    Podeli
  • Naučnici konačno utvrdili ZAŠTO NEKI MLADI I POTPUNO ZDRAVI LJUDI UMIRU OD KORONA VIRUSA

    Naučnici konačno utvrdili ZAŠTO NEKI MLADI I POTPUNO ZDRAVI LJUDI UMIRU OD KORONA VIRUSA

    Od preko 33 miliona ljudi zaraženih korona virusom gotovo milion njih izgubilo je život usled infekcije, a neki od njih bili su mladi i savršeno zdravi i ni po čemu se nisu ubrajali u rizične grupe.

    S druge strane, većina mladih nije ili jedva da je osetilo simptome virusa i mnogi su ga “preležali” na nogama, te se kao logično pitanje nameće šta je to presudilo da neki od njih izgube život, a da neki ostanu zdravi i pravi.

    Naučnici su kroz dva nova istraživanja identifikovali presudan mehanizam imunog sistema koji bi mogao da objasni zašto je za pojedince virus tako smrtonosan, piše “Science Alert”. Obe studije ukazuju na interferone tipa I (IFN) koji igraju ulogu u ovoj ključnoj razlici u ishodu Kovida-19. IFN su proteini koje zaražene ćelije proizvode kako bi pomogle da se zaustavi širenje onoga što ih zaražava, dakle virusa. Međutim, kod nekih ljudi je taj posao proteina prekinut.

    Jedna od novih studija pokazala je da više od 10 odsto zdravih ljudi, koji su završili s ozbiljnim simptomima Kovida-19, imaju antitela koja napadaju sopstvene IFN-ove i zaustavljaju ih u ispravnoj borbi protiv virusa.

    Druga studija posmatrala je hospitalizovane pacijente u 20-im godinama s teškim simptomima, a otkriveno je da je barem još 3,5 odsto genskih mutacija zaustavilo IFN-ove da pravilno funkcionišu. Iako bi ovi potencijalni mehanizmi objasnili samo deo najozbiljnijih slučajeva Kovida-19, to bi moglo da bude otkriće koje bi ipak moglo spasiti desetine, a možda i stotine hiljade života.

    “Ova otkrića pružaju ubedljive dokaze da je poremećaj interferona tipa I često uzrok opasnosti po život od Kovida-19. I bar u teoriji, takvi problemi s interferonom moglibi da se leče postojećim lekovima i intervencijama”, kaže doktor Žan-Loren Kazanova, načelnik Laboratorije za humanu genetiku infektivnih bolesti St. Giles sa Univerziteta Rokfeler.

    Naima, u saradnji sa velikim internacionalnim timom istraživača u sklopu ljudskog genskog napora oko Kovida-19, Kasanova i njegove kolege identifikovali su protivtelo koje je pogrešno neutralisalo jedan ili više vlastitih IFN proteina u njihovom telu kod najmanje 101 od 987 pacijenata s Covidom-19 (10,2 posto), piše Science Alert.

    Nije prvi put da vidimo kako imuni sistem sam sabotira i zaustavlja interferone da pravilno rade svoj posao. Neke bakterijske infekcije često se pogoršavaju kada se proizvodnja antitela u telu okrene protiv sopstvene obrane interferona. Sličan slučaj je primećen i kod pacijenata sa lupusom ili hepatitisom.

    Načelnik australijskog odeljenja u “Covid Human Genomic Effort” Stjuar Tange kaže da je zanimljivo da je 94 posto pacijenata s tim neutrališućim protivtelima bilo muškog pola. Navodi da to može da objasni zašto su muškarci osetljivi na Kovid-19.

    Drugo istraživanje otkrilo je da bi geni samih proteina interferona takođe mogli da rade protiv interesa tela. Poređenje gena 659 bolesnika s teškim oblikom Kovida-19 s 534 osobe s asimptomatskim ili benignim infekcijama, rezultirala je identifikacijom 13 abnormalnosti u sekvencama za koje je poznato da su sastavni dio IFN-ovog antigripnog delovanja. Ove mutacije “gubitka funkcije” primijećene su samo kod 23 pacijenta ili oko 3,5 odsto grupe, ali istraživanje snažno dokazuje da bi čak i u ovom malom delu populacije moglo da dođe do sloma na ovom kritičnom imunološkom putu smrtonosno kod inače zdravog pacijenta.

    “Način na koji SARS-CoV-2 različito utiče na ljude bio je zbunjujući. Virus može da izazove infekciju bez simptoma i tiho nestane, ali može i da ubije za nekoliko dana. Promene su ugrozile njihovu sposobnost zaštite od infekcije Kovida-19 narušavajući sposobnost pacijenata da proizvode interferon tipa I”, kaže genetičar Džon Krisodolo sa Dečjeg istraživačkog instituta Murdoch u Australiji.

     

    Izvor: zena.blic.rs

    Foto: PROFIMEDIA

     

    Podeli
  • Evro danas 117,57 dinara

    Evro danas 117,57 dinara

    Zvanični srednji kurs dinara prema evru danas je 117,5792 dinara za jedan evro, objavila je Narodna banka Srbije.

    U odnosu na evro, dinar ima istu vrednost kao pre mesec dana, jednako vredi kao pre godinu dana i kao na početku ove godine.

    Dinar je ove godine bio najslabiji 13. marta, kada je jedan evro koštao 117,6739 dinara, a najjači 30. marta, kada se za evro plaćalo 117,4966 dinara.

    Narodna banka Srbije je ove godine na deviznom tržištu neto prodala milijardu i 515 miliona evra da bi ublažila dnevne promene kursa.

     

    Izvor: Beta

    Foto: ekspres.net

    Podeli
  • KORONA BUKTI U AUSTRIJI: Zaraženo više od 1.000 đaka i nastavnika, broj hospitalizovanih u Beču veći nego na vrhuncu epidemije

    KORONA BUKTI U AUSTRIJI: Zaraženo više od 1.000 đaka i nastavnika, broj hospitalizovanih u Beču veći nego na vrhuncu epidemije

    U Austriji trenutno ima 1.125 aktivno obolelih đaka i nastavnika od korona virusa.

    U Francuskoj jedna trećina korona virus zaraza se dovodi u vezu sa školama i univerzitetima, a u Austriji, gde univerziteti tek otvaraju svoja vrata od 1.oktobra, škole čine svega oko 10 odsto žarišta.

    Većina stanovnika Austrije se i dalje zarazuje van obrazovnih ustanova.

    Međutim raste broj slučajeva zaraze u školama pa je Krizni štab odlučio da detaljno analizira koja starosna grupa je najviše pogođena.

    Samo u Beču već ima oko 600 zaraženih đaka.

    S tim u vezi je odlučeno da se sprovode testiranja dece koja su bila u kontaktu sa zaraženima, a da rezultati stignu u roku od 24 sata, kako bi se izbeglo da deca provode dugo vreme u karantinu, a i “odstranili” iz razreda ona deca koja su obolela.

    Broj hospitalizovanih kovid pacijenata u Beču je trenutno veći nego što je bio na vrhuncu epidemije u Austriji 31.marta.

    Trenutno je 225 kovid pacijenata hospitalizovano u Beču, a poređenja radi krajem marta bilo ih je 213.

    Od tog broja 177 je smešteno na “normalno” kovid odeljenje, a 48 na intenzivnoj nezi.

    Prema zvaničnim podacima gradskih vlasti u Beču trenutno ima još 247 slobodnih kreveta na intenzivnoj nezi, kao I 2.214 na “normalnom” kovid odeljenju.

    Ukoliko se situacija bude dramatično pogoršala, kako ukazuju vlasti, ponovo bi, kao na proleće, bili oslobođeni drugi bolnički kreveti, odložene operacije I prestalo primanje pacijenata koji nisu hitni slučajevi.

    U tom slučaju bi bilo moguće dodati do 1.000 “intenzivnih” kreveta sa respiratorom.

    Inače broj hospitalizovanih u Austriji bio je 469, od kojih 88 na intenzivnoj nezi.

     

    Izvor: Kurir.rs/Tanjug

    Foto: PROFIMEDIA

    Podeli
  • NOVO RADNO VREME UGOSTITELjSKIH OBJEKATA: Krizni štab doneo odluku, evo šta se dešava sa utakmicama i sajmovima

    NOVO RADNO VREME UGOSTITELjSKIH OBJEKATA: Krizni štab doneo odluku, evo šta se dešava sa utakmicama i sajmovima

    RAD restorana i kafića u zatvorenim prostorima biće produžen do 23 časa, odlučio je danas Krizni štab.

    Ovi objekti moći će da produže radno vreme uz poštovanje svih propisanih mera.

    Dalje, ukupan broj ljudi u zatvorenom prostoru biće limitiran kvadraturom prostorije, udaljenost izmeðu gostiju najmanje jedan i po metar.

    Članovi Kriznog štaba za borbu protiv korona virusa sastali su se jutros u 8.30 sati u Palati Srbija i sagledali trenutnu epidemiološku situaciju.

    Prof. dr Darija Kisić Tepavčević rekla je nakon završetka sednice da je produžen rad restorana i kafića, ali nisu dozvoljene sportske i druge kulturne manifestacije.

     

    Izvor: Novosti

    Foto: G. Šljivić

    Podeli