Author: Alma Ademovic

  • JOŠ JEDAN AUTOPUT IZ SRBIJE DO MORA Radovi počinju do kraja godine

    JOŠ JEDAN AUTOPUT IZ SRBIJE DO MORA Radovi počinju do kraja godine

    Delegacija Međunarodne razvojne finansijske korporacije DFC stigla je u Beograd, a jedna od ključnih tačaka pregovora sa Srbijom biće izgradnja “auto-puta mira” koji povezuje Niš i Prištinu.

    Radovi bi trebalo da počnu do kraja godine, a prvo je u planu izgradnja trase Niš – Merdare, duge 77 kilometara. Početak radova se odnosi na deo auto-puta od Niša do Pločnika, dužine 33 kilometra i za to je, kako je više puta rečeno u Vladi, potrebno dve i po godine i 250 miliona evra.

    Procenjena vrednost druge trase ovog auto-puta od Pločnika do Merdara od 44 kilometra iznosi oko 570 miliona.

    Auto-put Niš-Merdare-Priština omogućiće Srbiji izlazak na albansku luku Drač na Jadranskom moru.

    Takođe će povezati oko pola miliona građana Srbije koji žive u Pirotskom, Nišavskom i Topličkom okrugu. Put od Prištine preko Tirane do Drača i Jadranskog mora već je izgrađen.

    To bi praktično bio još jedan autoput koju bi Srbiju direktno povezao s morem. Završetkom južnog i istočnog kraka Koridora 10 turisti iz Srbije do Grčke i Bugarske već sada ne silaze sa autoputa, a sa otvaranjem deonice Koridora 11 od Surčina do Obrenovca, na raspolaganju imaju i auto put Miloš Veliki sve od Surčina do Čačka, što je pravac ka crnogroskom primorju.

    Ministarka Zorana MIhajlović kaže da će u sredu DFC-om razgovarati o povezivanju sa Prištinom na ukupno četiri putna pravca u dužini od 267 kilometara.

    “To su izgradnja autoputa Niš – Merdare – Priština, dugog 100 kilometara, izgradnja autoputa Bujanovac – Končulj – Gnjilane – Štrpce od 78 kilometara, zatim brza saobraćajnica Raška – Jarinje – Kosovska Mitrovica na 61 kilometar, kao i rehabilitacija puta Ribariće – Brnjak – Zubin Potok u dužini od 28 kilometara”, ocenila je Mihajlović.

    Mihajlović ističe da će u fokusu biti nastavak finansiranja autoputa od Niša do Merdara i Prištine, za šta treba obezbediti još više od 750 miliona evra.

    Podsetimo, direktor američkog DFC Adam Boehler i predsednica Izvozno-uvozne banke (EXIM) Kimberli Rid potpisali su 15. septembra pisma o namerama dve stane za pomoć u finansiranju izgradnje auto-puta mira, koji je dugo bio ključni deo razgovora o normalizaciji odnosa.

    Dve strane su prethodno, u januaru 2020, uz posredstvo Ričarda Grenela (specijalnog izaslanika za dijalog Srbije i Kosova američkog predsednika) potpisale pisma o namerama o obnovi aviosaobraćaja i razvoju drumskog i železničkog saobraćaja.

    “Nije se ovo desilo odjednom. O izgradnji autoputa od Niša do Prištine govorili smo i ranije. Naša zemlja je pokazala da je otvorena i da nam je prioritet povezivanje sa regionom. Američka razvojna agencija ima mogućnost investiranja van SAD u iznosu od 60 milijardi dolara i mi treba da iz toga izvučemo ono najvažnije za nas, a to je da gradimo infrastrukturu”“, rekla je resorna ministarka Zorana Mihajlović.

    Vrednost tih investicija iznosi 3,7 milijardi evra, a sa brzom prugom Beograd-Niš investicije će preći 5,5 milijardi evra.

    Dosadašnje američke investicije u Srbiji iznose milijardu dolara i zahvaljujući njima je zaposleno više od 20.000 ljudi.

    Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež kazao je da će otvaranje kancelarije DFC u Srbiji doneti vidljive i konkretne koristi i za ekonomiju celog regiona – kroz jeftine kredite malim i srednjim preduzećima, finansiranje infrastrukturnih i podršku investicionim projektima privatnog sektora – od energetike, preko prehrambene industrije i logistike do visokih tehnologija.

    Ulažu i u energetiku, zdravstvo, podržavaju male biznise

    Kako se navodi na zvaničnom sajtu DFC (U.S. International Development Finance Corporation), ova organizacija je zapravo američka razvojna banka. DFC sarađuje sa privatnim sektorom i finansira rešenja za najveće izazove sa kojima se zemlje u razvoju suočavaju danas.

    Ulažu u različe sektore, poput energetike, zdravstva, ključne infrastrukture i tehnologije. DFC takođe omogućava finansiranje za male biznise i žene preduzetnice, kako bi kreirali nova radna mesta na rastućim tržištima.

    Američka institucija daje direktne pozajmice i garancije malim i srednjim preduzećima, podržava tehnički razvoj, a pruža podršku i investicionim fondovima. Učestvuje u projektima u skoro 100 zemalja širom sveta.

     

     

    Izvor: Blic

    Foto: TANJUG / DUŠAN ANIČIĆ, PROFIMEDIA, GOOGLE MAPS / RAS SRBIJA

     

    Podeli
  • Otkriveno zašto zaboravljamo snove

    Otkriveno zašto zaboravljamo snove

    Australijski naučnici sa Univerziteta Monaš otkrili su zašto ljudi zaboravljaju snove, prenosi TV „Zvezda“.

    Naučnici pretpostavljaju da dok čovek spava poslednji na spavanje odlazi hipokampus, deo mozga koji je zadužen za pretvaranje kratkoročne u dugoročnu memoriju. S obzirom da poslednji zaspi, ovaj deo mozga se poslednji i budi.

    Iz tog razloga, kada se budimo san ne uspeva da pređe iz kratkoročne memoriju u dugoročnu. Međutim, to je moguće promeniti.

    Da bi čovek zapamtio snove, potrebno je da pred spavanje popije veću količinu vode kako bi se noću češće budio i, samim tim, aktivirao svoj hipokampus. Međutim, ovakav način spavanja sigurno utiče na kvalitet sna.

    Lakše je da se sebi postavi zadatak da želite da se setite važnog sna. Naučnici smatraju da se ovakvim pristupom snovi bolje pamte.

     

    Izvor: Sputnik

    Fotolia / Kasto, CC BY 3.0 / OPENSTAX COLLEGE – ANATOMY & PHYSIOLOGY

    Podeli
  • DW: Plate u Nemačkoj – strancima 900 evra manje nego domaćima

    DW: Plate u Nemačkoj – strancima 900 evra manje nego domaćima

    Stranci u Nemačkoj u proseku zarađuju 900 evra manje mesečno od domaćih građana. Došljaci iz Srbije i regiona tu ipak bolje stoje od ljudi iz Sirije ili Avganistana. Stručnjaci imaju objašnjenje za velike razlike, piše DW.

    Zaposleni stranci u Nemačkoj zarađuju mnogo manje od domaćih državljana, pokazuje statistika Savezne agencije za rad. Dok su nemački državljani u prošloj godini imali mesečni srednji prihod od 3.509 evra bruto – dakle pre plaćanja poreza i doprinosa – kod stranaca je ta vrednost bila 2.614 evra. To je čak za 895 evra ili za četvrtinu manje, piše DW.

    U pitanju nije prosek već takozvana medijana, vrednost ispod i iznad koje se nalazi po tačno polovina svih prihoda. Za razliku od proseka, ta vrednost ublažava uticaj veoma niskih i pogotovo veoma visokih plata i računa se da bolje govori o standardu “običnog” čoveka.

    Stranci rade slabije plaćene poslove

    Razlika između Nemaca i stranaca je posebno drastična kada su u pitanju došljaci iz Sirije, Avganistana ili Eritreje koji zarađuju 1.475 evra manje od domaćih.

    Statistiku je saopštila Savezna Vlada u odgovoru na poslanički upit iz redova Alternative za Nemačku. Posebno upada u oči koliko su se razlike povećale prethodnih godina – tako je 2010. godine razlika bila 11,6 odsto (317 evra).

    Razlika se ne može pripisati samo obrazovanju jer postoji čak i kod nekvalifikovanih radnika – stranci tu dobijaju 415 evra manje od Nemaca. Nekvalifikovani radnici iz Srbije i regiona zarađuju pri tome 208 evra manje mesečno, dok ljudi iz izbegličkih zemalja imaju 657 evra manje mesečno.

    U takozvanom “sektoru niskih plata” radi tek 16 odsto od svih nemačkih zaposlenih, dok je kod stranaca taj udeo 37 odsto.

    Da li migracija obara zarade?

    Nemačka Vlada tumači razliku u platama time što radnici iz inostranstva često imaju manje iskustva i stručnosti. Prema odgovoru Vlade, zapošljavanje više stranaca može da ima “efekat pritiska na srednju zaradu”.

    “Ljudi koji su se tek doselili, u Nemačkoj su na početku karijere”, kaže Herbert Briker iz Instituta za istraživanje tržišta rada pri Agenciji za rad.

    “Njihove plate će tokom karijere znatno rasti”, rekao je on za agenciju dpa.

    Rene Špringer, poslanik Alternative za Nemačku koji je postavio ovaj upit Vladi, kaže da “doseljavanje ne sme voditi dampingu zarada”. Njegova stranka se oštro protiv masovnom doseljavanju, prevashodno prijemu potražilaca azila.

    Briker pak kaže da “dolazak migranata ima tek marginalni uticaj na plate”.

    Razlike se, smatraju u Vladi u Berlinu, mogu smanjiti zakonski propisanom minimalnom platom koja postoji nekoliko godina, te podsticanjem da se stranci usavršavaju u Nemačkoj.

    Prema Saveznoj agenciji za rad, u poslednjem mesecu prošle godine je puno radno vreme u Nemačkoj imao 21 milion domaćih državljana i tri miliona stranaca.

     

     

    Izvor: DW

    Foto: Shutterstock

     

    Podeli
  • EPIDEMIOLOG KON NAJAVIO NOVU MERU: Evo na koga se odnosi i kada će se početi s primenom

    EPIDEMIOLOG KON NAJAVIO NOVU MERU: Evo na koga se odnosi i kada će se početi s primenom

    Epidemiolog dr Predrag Kon najavio je danas da će za naše ljude koji žive i rade u inostranstvu, a koji budu u većem broju počeli da dolaze u Srbiju za vreme slava, biti uveden poseban zdravstveni nadzor.

    Naime, Kon kaže da je epidemiološka situacija u našoj zemlji trenutno “oaza u regionu, ali i celoj Evropi”.

    Ipak, s obzirom na to da uskoro počinje sezona slava što će usloviti i dolazak gastarbajtera, postavlja se pitanje da li ćemo i tada “dobro stajati”.

    – Pitanje nad svim pitanjima je kako će biti kada počnu slave. Biće odgovarajući nadzor za one koji dolaze iz inostranstva za vreme slava. Rizično je, i kao pred Uskrs, biće ogromnog priliva naših ljudi – rekao je Kon na TV Prva.

    Dr Kon naglasio je da se tokom vikenda veliki broj naših sugrađana vratio sa letovanja iz kriznih područja regiona, prvenstveno iz Crne Gore i Hrvatske. Kako kaže, za samo tri dana srpsku granicu prešlo je više od 15.000 ljudi.

    Kon kaže da je situacija za sada pod kontrolom, da se povratnici pridržavaju propisa i prijavljuju na sajt e-zdravlje.

    – Imamo već potvrđene slučajeve iz Novog Pazara i to je dobro, to znači da sistem funkcioniše i važno je da znamo na vreme.

     

    Izvor: Kurir.rs

    Foto: Printscreen

    Podeli
  • U Srbiji danas posle svežeg jutra sunčano, do 28 stepeni

    U Srbiji danas posle svežeg jutra sunčano, do 28 stepeni

    U Srbiji će danas, posle svežeg jutra i kratkotrajne magle po kotlinama, tokom dana biti pretežno sunčano, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

    Na jugozapadu zemlje moguće je prolazno naoblačenje.

    Duvaće slab i umeren jugoistočni vetar.

    Jutarnja temperatura kretaće se od sedam do 15, najviša dnevna od 26 do 28 stepeni.

     

    Izvor: Beta

    Foto: Dragan Mujan/Nova.rs

     

    Podeli