Author: Alma Ademovic

  • TAČNO U 15 ČASOVA: Krizni štab danas donosi nove odluke – hoće li biti popuštanja mera u Srbiji?

    TAČNO U 15 ČASOVA: Krizni štab danas donosi nove odluke – hoće li biti popuštanja mera u Srbiji?

    Odluka o tome kada bi trebalo da počnu sa radom pozorišta i bioskopi trebalo bi da bude doneta danas na sastanku članova kriznog štaba.

    Kako je najavila na konferenciji za medije u sredu doktorka Darija Kisić Tepavčević, ukoliko se ovakav silazni trend nastavi i narednih dana, vrlo skoro nas očekuje i popuštanje mera, a prva “na udaru” biće kultura.

    – Upravo je u toku sastanak kada je u pitanju rešavanje datuma početka kulturnih događaja – kazala je u sredu dr Kisić Tepavčević.

    Kultura zaslužuje prioritet, smatra dr Predrag Kon.

    – Zbog toga sam za što je moguće veće kočenje brzog otvaranja i popuštanja, međutim, neke stvari kao kultura apsolutno zaslužuju prioritet – kazao je tada dr Predrag Kon. – Sada se održavamo oko 100, 200 novozaraženih, a popuštanje mera treba da se desi tek kada padnemo ispod 100. To je moja tvrda preporuka – istakao je dr Kon.

    U sredu se inače o tome raspravljalo na sastanku koji se održavao u vreme konferencije za medije kriznog štaba.

    Vlada Srbije, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje “Batut” i predstavnicima kulturnih radnika i institucija, predložila je mere zdravstvene zaštite i preporuke za organizovanje rada ustanova kulture koje će izneti Kriznom štabu za suzbijanje korona virusa na razmatranje, kako bi se u što kraćem periodu donela najbolja i najodgovornija odluka o načinima rada tih ustanova, preneo je Blic.

    To je izjavila premijerka Ana Brnabić na sastanku sa predstavnicima pozorišta, bioskopa i manifestacija, na kojem su razmotrene predložene mere zdravstvene zaštite i preporuke za bezbedno organizovanje rada institucija koje se bave kulturnom delatnošću.

    Brnabić je istakla da institucije kulture i kulturni poslenici trpe ozbiljne posledice tokom epidemije i da je od velike važnosti da one počnu sa radom, uz redovno i pažljivo poštovanje mera bezbednosti i praćenje epidemiološke situacije.

     

    Izvor: Novosti

    Foto: Tanjug

     

    Podeli
  • Danas počinju pregovori o minimalcu za 2021. godinu

    Danas počinju pregovori o minimalcu za 2021. godinu

    Pregovori o minimalnoj ceni rada u 2021. godini, koji po zakonu treba da budu završeni do 15. septembra, počeće danas.

    Srbija do 2025. treba da dostigne prosečnu platu od 900 evra i penziju od 440 evra, izjavio je ministar za rad Zoran Ðorđević uoči današnjeg sastanka predstavnika države, sindikata i radnika.

    Ðorđević je rekao Tanjugu da država svim merama radi u pravcu da se, s jedne strane zadrže radnici i da ne izgube svoj posao, a s druge strane da se stvore dobri uslovi za rad. Navodi da postoji dobra saradnja i sa sindikatima i poslodavcima i da su oni, kako kaže, i te kako shvatili situaciju u kojoj se nalazi država.

    Istakao je da očekuje najbolje mere koje će ići u pravcu ispunjena ciljeva programa “Srbija 2025” koji su, dodaje, pozdravili i sindikati i poslodavci i rekli da je taj cilj “sasvim realan”.

    “Voleli bismo da bude i više od toga, ali to je minimalna lestvica koju smo svi dobili kao zadatak”, poručio je Ðorđević. Predsednik UGS “Nezavisnost” Zoran Stojiljković smatra da je dogovor moguć, međutim, kaže da bi sindikati trebalo da odlože za godinu dana svoj zahtev da minimalac ne može da bude manji od 300 evra.

    Inače, sindikati već duže vreme traže da minimalac dostigne vrednost minimalne potrošačke korpe, što je oko 37.000 dinara. Stojiljković je rekao Tanjugu da ovogodišnje razgovore oko minimalca dodatno komplikuje pandemija koja će dovesti do recesije i smanjenje društvenog proizvoda. Takođe, napominje, da se razgovori odvijaju u situaciji kada imamo samo tehničku vladu koja je na kraju svog mandata.

    Navodi da bi dostizanje minimalne potrošačke korpe značilo da minimalac poraste za oko 25 odsto.

    “Prostor za neki dogovor vidim u tome što ćemo nešto umanjiti minimalnu pregovaračku kartu i pristati na manji, i odložiti za još godinu dana obećanje da niko u zemlji ne radi za manje od 300 evra”, rekao je Stojiljković.

    Ukoliko u razgovorima ne bude saglasnosti reprezentativnih poslodavačkih organizacija i sindikata, zakonska mogućnost je da vlada svojom odlukom uvede minimalnu zaradu.

    “Međutim, nemamo izvesnu situaciju da ćete novu vladu pogotovo u operativnom smislu imati pre 15. septembra zbog čega je odgovornost uvećana”, ukazuje Stojiljković.

    Počasni predsednik UPS-a Nebojša Atanacković kaže bi bilo najbolje da se privremeno “zamrzne” minimalac pošto još nije formirana nova vlada ili da se do kraja godine odloži donošenje odluke o povećanju minimalca, kako bi se videlo koliki će biti rast privrede u ovoj godini.

    Atanacković navodi u izjavi za Tanjug da će u petak biti održan kolegijum Socijalno-ekonomskog saveta koji čine predstavnici UPS – a, Saveza samostalnih sindikata, UGS Nezavisnost i Ministarstva rada i da će na sastanku biti reči o datumu održavanja sednice SES-a, kao i o ceni minimalca u 2021. godini.

    “Svako će izneti svoj stav o minimalnoj ceni rada”, kaže Atanacković dodajući da će tako početi razgovori na tu temu, ali da će tek posle uslediti zvanični pregovori.

    Vlada je prošle godine povećala minimalac sa 27.000 dinara na oko 30.000 dinara u 2020.

     

    Izvor: Tanjug

    Foto: Shutterstock

    Podeli
  • LEPA VEST ZA NAJSTARIJE SUGRAĐANE: Penzije ostaju na jednom čeku

    LEPA VEST ZA NAJSTARIJE SUGRAĐANE: Penzije ostaju na jednom čeku

    PENZIJE za više od 1,7 miliona korisnika će se, kako saznaju “Novosti”, do daljeg isplaćivati u celosti.

    Dokle će to trajati niko nije mogao da nam potvrdi, ali je zasada sigurno da se narednih nekoliko meseci nećemo vraćati na isplatu u dva dela – početak i kraj meseca.

    Ovakav način postojao je i ranije za vojne i korisnike poljoprivrednih penzija, a za ostale je uveden tokom vanrednog stanja, kako bi se penzionerima olakšalo podizanje novca. Pored toga, isplatom para odjednom manji su i troškovi za Fonda PIO, jednostavnija je obrada obustava ukoliko ih ima po čeku, a i većini penzionera više odgovara.

    Prema podacima Fonda PIO, na mesečnom nivou za isplatu penzija i ostalih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kao što su naknada za negu i pomoć drugog lica, za telesno oštećenje, pogrebne troškove, kao i za zdravstveno osiguranje najstarijih, izdvaja se 55 milijardi dinara. Fond je i u vreme epidemije virusa korona radio sve vreme.

    Broj primljenih zahteva za ostvarivanje prava na starosnu, prevremenu starosnu, invalidsku i porodičnu penziju je u periodu pandemije za 9,9 odsto manji od broja zahteva primljenih u uporednom periodu prethodne godine – kažu u Fondu.

    U prvoj polovini tekuće godine, u zakonskom roku je rešeno oko 87 odsto podnetih zahteva, što znači da se od 10 primljenih zahteva 8,7 rešenja donese u periodu do 60 dana. To jeste malo lošiji rezultat u odnosu na uporedni period prethodne godine, ali je sasvim u skladu sa mogućnostima Fonda da u periodu vanrednog stanja i vanredne situacije odgovori na zahteve građana.

     

    Izvor: Novosti

    Foto: D. Milovanović

    Podeli
  • Nafta pala zbog prevelike ponude i nezaposlenosti u SAD

    Nafta pala zbog prevelike ponude i nezaposlenosti u SAD

    Nafta je pala danas nakon jednog medijskog izveštaja da OPEK+ mora da reši problem viška dnevne ponude od preko dva miliona barela, i posle vesti da je u SAD neočekivano porastao broj zahteva za pomoć države za nezaposlenost, što nagoveštava spor ekonomski oporavak.

    Severomorska nafta Brent potonila je za 1,24 dolara ili 2,7 posto, na 44,13 dolara po barelu u 13,50 časova po srednjoevropskom vremenu, a američka WTI nafta je pala za 1,31 dolar ili 3,0 procenta, na 41,62 dolara za barel, izveštava Rojters.

    Jačanje američkog dolara, koje naftu čini skupljom za kupce koji poseduju druge valute, takođe je izvršilo pritisak na cene, kažu analitičari.

    Cene crnog zlata kretale su se od sredine juna u ograničenom rasponu, pri čemu se Brent trgovao u opsegu od 40 do 46 dolara za barel, a WTI između 37 i 43 dolara.

    Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) i njeni saveznici, grupa poznata kao OPEK+, saopštili su u sredu da je tempo oporavka tržišta nafte sporiji nego što se očekivalo, dok istovremeno raste rizik od produžetka drugog talasa pandemije korona virusa.

    Tržišta je takođe razočarao podatak da je broj novih zahteva u SAD za dobijanje pomoći za nezaposlene ponovo porastao iznad milion prošle nedelje.

    Američka uprava za informacije o energetici (EIA) saopštila je sinoć da je potražnja za gorivom u SAD pala za više od 2,0 miliona barela dnevno, na 17,2 miliona. Ukupna potražnja za gorivom u poslednje četiri nedelje opala je za 14 posto u odnosu na nivo iz prethodne godine.

    Zalihe sirove nafte u Sjedinjenim Državama su takođe pale u četvrtu sedmicu uzastopno, iako je neto uvoz porastao, navela je EIA.

     

    Izvor: Tanjug

    Foto: PROFIMEDIA

    Podeli
  • Srednji kurs dinara 117,58 za evro

    Srednji kurs dinara 117,58 za evro

    Zvanični srednji kurs dinara prema evru iznosiće danas 117,5845 dinara za evro, što je neznatna promena u odnosu na juče, objavila je Narodna banka Srbije.

    Dinar će prema evru imati istu vrednost kao pre mesec dana i kao na početku godine, a na godišnjem nivou će biti jači za 0,2 procenta.

    Indikativni kurs dinara prema dolaru je skliznuo juče za 0,1 posto na 99,3700 dinara za dolar.

    Dinar je prema dolaru jači za 3,5 procenata na mesečnom i za 6,8 posto na godišnjem nivou, a u odnosu na početak godine je jači za 5,6 odsto.

     

    Izvor: Tanjug

    Foto: Pixabay

    Podeli