Author: Alma Ademovic

  • Rukovodioci zdravstvenih ustanova istakli da se sa donacijama postupa transparentno

    Rukovodioci zdravstvenih ustanova istakli da se sa donacijama postupa transparentno

    Opšta bolnica, koja od nedavno funkcioniše kao regionalni COVID centar, transparentno postupa sa svim donacijama rečeno je danas, kako bi sačuvali poverenje svih donatora kojima su u upravi te zdravstevne ustanove veoma zahvalni za pomoć. Svi donirani aparati, sredstva i roba su u upotrebi istaknuto je na konferenciji na kojoj su izneti podaci i o namenskim novčanim uplatama.

    Koordinator regionalnog covid centra Mirsad Đerlek kazao je da je zahvaljujući timskom radu i pomoći stručnjaka koji su boravili u Novom Pazaru situacija u toj zdravstvenoj ustanovi stabilizovana, ali da se na ovu bolest i dalje mora gledati ozbiljno.

    „Nemamo gužvi po krugu bolnice, na Infektivnom odeljenju imamo od 5 do 10 pacijenata koji sada čekaju na red nekih 10. minuta. Broj hospitalizovanih u bolnici u samom piku 8. jula je bio 389 a juče smo imali 136 ili 137 pacijenata. Svi statistički podaci govore da smo uspeli da stvorimo jedan stabilan sistem funkcionisanja. Ovo su lepe informacije ali to nas ne sme ohrabriti jer moramo da nastavimo vrlo ozbiljno da se ponašamo u smislu COVID-19. Jer sada smo na pola a želimo da ovu bitku dobijemo do kraja“, kazao je Đerlek.

    On je, komentarišući brojne navode na društvenim mrežama, kazao da ni u kom slučaju neće dopustiti spekulacije po pitanju donacija.

    „Prvo šta smo uradili jeste da smo obrazovali jedan vrlo ozbiljan tim ljudi koji će pratiti svaku donaciju koja dođe u opštu bolnicu odnosno regionalni kovid centar“, kazao je Đerlek.

    Direktor Doma zdravlja Ervin Ćorović, govoreći o donaciji iz Turske, kazao je da ništa od opreme koju je Turska uputila nije nestalo. On je objasnio da su sredstva iz donacije u upotrebi.

    “Iz Turske je stiglo 10.000 seroloških (brzih) testova koji su raspoređeni u domovima zdravlja u Tutinu (1.920) i Novom Pazaru (5.120), Zavodu za javno zdravlje (1.000) i Opštoj bolnici (1.960). Pet respiratora je još uvek u magacinu jer trenutno imamo dovoljno tih aparata u našem respiratornom centru”, objasnio je Ćorović.

     Govoreći o dva aparata za PCR testiranje koji su tokom konfencije stajali na stolu, Ćorović je naglasio da oni evidentno nisu nestali, već da trenutno zbog nepostojanja uslova ne mogu biti  upotrebljeni. Lekovi koji su poslati u Turskoj donaciji koriste se prema protokolu lečenja koji se u našoj zemlji sprovodi.

    “Turska nam je donirala i dva leka – Hlorokin i Tamiflu. Hlorokin koristimo, ali se Tamiflu u Srbiji ne koristi za lečenje pacijenata obolelih od kovida. U apoteci je, sačuvan je i možda će biti korišćen za nešto drugo”, izjavio je Ćorović.

     Opštoj bonici u Novom Pazaru brojni pojedinci, humanitarne organizacije i kompanije, pored važnih aparata, medicinske opreme i potrošne robe i materijala, za šta postoji uredna evidencija, uplatili su na namenski račun značajna sredstva kazao je član uprave bolnice Vahidin Melajac.

    “Što se tiče finansijskih sredstava koja su uplaćena na račun opšte bolnice su; Fondacija Đoković 5 miliona dinara, Mocarst kladionice milion i stosedamdesetpet hiljada dinara, WEB business solutions i obuća Metro po 100 hiljada dinara, Biševac servis 120 hiljada dinara, Tref DOO 60 hiljada dinara,Erste banka 864 hiljade dinara, Vlada Crne gore 10 hiljada eura, Grad Novi Pazar 1000 eura, to je sa namenskog računa ali ima još sredstava, DOO PIB Novi Sad 50 hiljada dinara, BEL DOO Ratina 100 hiljada, Nerma i Selma 10 hiljada eura, Srpsko lekarsko društvo 229 hiljada dinara, SEDA milion dinara. Navešću i par lica širom Srbije koja su poslala simbolične cifre ali za nas iizuzetno bitne, to su Živadin Jovanović, Dijana i Mikailo, Jelena Popović, Katarina Miničić, Branislav Ješić i Boris Bursać. Što se tiče sredstava tu imamo konačnu cifru to je 12. 533, 559 dinara“, istakao je Melajac.

    Komentarišući fotografiju koja se pojavila na društvenim mrežama na kojoj se, navodno, vidi kako se donirana oprema iznosi iz bolnice u privatnom automobilu, Đerlek je kazao da je reč o pozajmljivanju, odnosno davanju na revers starog aparata, koji nije predmet donacije,doktoru  Emru Bihorcu koji se i sam leči od infekcije.

    “Na slici je doajen Emro Bihorac (pulmolog) koji je bolestan, na kućnom lečenju. Zamolio je da na revers uzme stari koncetrator kiseonika, star 10 godina, neophodan za njegovo lečenje. Mi izlazimo u susret svim građanima, ne samo lekarima, dajemo na revers sve što možemo da damo, krevete, štake, dušeke. I to je deo borbe protiv ove bolesti”, poručio je Đerlek.

     Na pitanje novinara da prokomentariše protest održan u subotu, Đerlek je kazao da u demokratskom sistemu svako ima pravo da izrazi svoje zadovoljsto ili nezadovoljstvo.

    “Izuzetno mi je žao i krivo što su baš našli taj dan, kad je bilo 30 dana od smrti moje rahmetli majke, no svakom neka ide na čast sve. Ja sam pola dana okupio rpodbinu. Pokušali smo da izučimo jasin i uputimo dove, i moram biti sentimental. Meni je u tom trenutku bilo i ljudska i obaveza kao sinu da deo tog dana posvetim svojoj rahmetli majci, a deo pacijentima. A ljudima koji su tu izašli ja zaista nema šta da kažem. Ne želim da se bavim sporednim stvarima jer energija mojih kolega kao I moja biće usmerena na dalju borbu, jer još nismo završili sa borbom protiv kovida 19, ima ovde još dosta posla”, kazao je Đerlek.

    Opšta bolnica, kako je istaknuto, transparentno postupa sa svim donacijama kako bi sačuvala poverenje svih donatora kojima su, naglašavaju, veoma zahvalni na pomoći.

     “Koristim priliku po stoti put ako treba po hiljaditi put da se zahvalim svim donatorima, brojnim pojedincima iz Novog Pazara, Sjenice, Tutina i cele Srbije, tu si I različite vrste udruženja, posebna zahvalsnost dijaspori koja nas nije zaboravila, kao I država koja je dala veliki doprinos, I svi oni koji su donirali veliko im hvala u moje lično ime I svih zaposlenih u opštoj bolnici jer je to bilo izuzetno važno u ovoj borbi sada I onoj što nas očekuje”, istakao je Đerlek.

    A. Ademović

     

    Podeli
  • Bilans u Rusiji u poslednja 24 sata: Više od 5,6 hiljada novoobolelih

    Bilans u Rusiji u poslednja 24 sata: Više od 5,6 hiljada novoobolelih

    U poslednja 24 sata u Rusiji je registrovano 5.635 novoobolelih od virusa korona, od kojih 1.404 (24,9 odsto) nema kliničke manifestacije bolesti, saopštio je Operativni štab.

    U istom periodu preminulo je 85 ljudi, dok je do sada u Rusiji preminulo ukupno 13.354 ljudi sa kovidom 19.

    Do sada je u zemlji  zabeleženo 818.120 slučajeva koronavirusne infekcije u 85 regiona.

    Rekordan broj testiranih: Rusija sprovela preko 26,6 miliona testova na kovid 19

    Najveći broj novoobolelih registrovan je u Moskvi – 694, u Sverdlovskoj oblasti – 252 i u Nižegorodskoj oblasti – 188 osoba.

    Operativni štab dodaje da je preko tri hiljade osoba otpušteno sa bolničkog lečenja (3.079), a da ukupno do sada – 603.329 osoba.

    U zemlji je u poslednja 24 časa izvršeno 239 hiljada testova na virus korona, a od početka epidemije ukupno 27,1 miliona testova.

     

    Izvor: Sputnik

    Foto: Sputnik / EVGENY ODINOKOV

    Podeli
  • Imali su pravo na 15.000 PO RADNIKU u prvom paketu MERA, sada NOVČANU POMOĆ ne dobijaju sve firme, a ovo je GRANICA

    Imali su pravo na 15.000 PO RADNIKU u prvom paketu MERA, sada NOVČANU POMOĆ ne dobijaju sve firme, a ovo je GRANICA

    Za razliku od prvog paketa mera kada su pravo na ceo ili polovinu minimalca imala sva preduzeća, drugi paket državne podrške usmeren je jedan, ali ključni deo privrede. Velika preduzeća koja su imala pravo na tri isplate po radniku od po 15.000 dinara, sada se nisu našla među privrednicima koji će dobiti državnu pomoć.

    Istraživali smo koja su to mala, a koja srednja i velika preduzeća.

    Prema Zakonu o računovodstvu koji je na snazi od 1. januara 2020. godine, veličina preduzeća određuje se na osnovu prosečnog broja zaposlenih, poslovnog prihoda i vrednosti ukupne aktive.

    Tako se u mikro pravna lica razvrstavaju svi preduzetnici i firme koje ne prelaze granične vrednosti dva od sledećih kriterijuma: prosečan broj zaposlenih ne prelazi 10, poslovni prihod 700.000 evra, a vrednost ukupne aktive 350.000 evra.

    U mala pravna lica spadaju ona koja prelaze navedene granične vrednosti dva kriterijuma, ali ne prelaze granične vrednosti dva od sledećih kriterijuma: prosečan broj zaposlenih je 50, poslovni prihod 8 miliona evra, a vrednost ukupne aktive 4 miliona evra.

    Srednja pravna lica su ona koja prelaze vrednosti dva kriterijuma za mala preduzeća, ali ne prelaze granične vrednosti dva od sledećih kriterijuma: zapošljavaju do 250 radnika, ostvaruju prihod do 40 miliona evra, a vrednost ukupne aktive je 20 miliona evra, u dinarskoj protivvrednosti.

    Sva preduzeća koja prelaze granične vrednosti dva kriterijuma za srednja pravna lica – 250 zaposlenih, prihod od 40 miliona evra i aktiva vredna 20 miliona evra, spadaju u velika pravna lica.

    Kada privrednici mogu očekivati uplatu sredstava od države?

    Preduzetnici, mala i srednja preduzeća mogu da računaju na dodatnu podršku države do 10. avgusta, do kada bi trebalo da dobiju prvu tranšu najavljene novčane pomoći za isplatu zarada zaposlenima, dok bi drugi “dopunski” minimalac bio isplaćen u septembru, najavio je ministar finansija Siniša Mali.

     

     

    Izvor: Blic

    Foto: SHUTTERSTOCK

     

    Podeli
  • Naučnici procenili uticaj virusa korona na zdravlje ljudi sa dijabetesom

    Naučnici procenili uticaj virusa korona na zdravlje ljudi sa dijabetesom

    Prema istraživanjima naučnika sa Kalifornijskog univerziteta u San Francisku, dijabetes melitus može 12 puta povećati rizik od smrti ljudi koji imaju kovid 19, piše portal „Medikal ekspres“.

    Stručnjaci su otkrili da je šest puta verovatnije da će pacijentima sa virusom korona koji boluju od dijabetesa biti potrebna hospitalizacija. Osim toga, dijabetes sam po sebi predstavlja faktor rizika za teže oblike kovida 19.

    Profesor Prakaš Didvanija sa Kalifornijskog univerziteta podseća da dijabetes smanjuje odbrambenu imunološku funkciju organizma i da su zbog ove bolesti moguće brojne komplikacije, uključujući bolest bubrega, moždani udar i infarkt miokarda.

    Naučnici apeluju na ljude sa visokim šećerom u krvi da budu u stalnom kontaktu sa lekarima.

    Svetska zdravstvena organizacija objavila je 11. marta epidemiju novog virusa korona, kovid 19, za pandemiju. Prema poslednjim podacima, u svetu je do danas zaraženo više od 16,4 miliona ljudi, od čega je više od 652 hiljade umrlo.

     

    Izvor: Sputnik

    Foto: Sputnik / Vladimir Astapkovič

    Podeli
  • Ova žena prva je pre 200 godina ukazala da ugljen-dioksid zagreva planetu

    Ova žena prva je pre 200 godina ukazala da ugljen-dioksid zagreva planetu

    Godine 1819. u američkom selu Gošen, u državi Konektikat, u porodici čoveka interesantnog imena Isak Njutn, rodila se ćerka Junis.

    Mada je otac imao isto ime kao i slavni fizičar, on sam nikada nije krenuo putevima nauke već je bio farmer. Sa druge strane, njegova ćerka koja je bila radoznalog duha doći do jednog otkrića važnog za nauku. Ali će isto tako dugo biti i zaboravljena.

    Porodica se vrlo brzo nakon rođenja ćerke Junis seli u državu Njujrok gde i dalje živi na selu, a devojčica dobija priliku da pohađa žensku školu Troy Female Seminary koja je posebno podsticala učenice da se bave prirodnim naukama, što nije bio čest slučaj u 19. veku. Deo nastave se odvijao i u laboratorijama obližnjeg koledža. Mada Junis Fut (rođena Njutn) nije formalno mogla da nastavi svoje školovanje i postane profesionalni istraživač, njeno interesovanje za nauku se nije gasilo. Zato je u kućnim uslovima izvela eksperiment koji je njeno ime učinio značajnim za istoriju nauke, a naročito izučavanja klimatskih promena.

    Sve što joj je bilo potrebno za ovaj eksperiment su dva staklena cilindra koje je punila različitim supstancama i gasovima i u njih stavlja termometar. Cilindre je izlagala Sunčevoj svetlosti i posmatrala šta se dešava sa temperaturom. Tako je utvrdila da se cilindar sa vlažnim vazduhom ugreje brže od onog sa suvim, a da se najviše ugreje onaj ispunjen ugljen-dioksidom. Osim toga, cilindru sa ugljen-dioksidom je bilo potrebno i najviše vremena da se ohladi.

    Promišljanje o budućnosti planete

    Nakon ovog eksperimenta Junis Fut piše 1856. godine rad pod naslovom Circumstances Affecting the Heat of the Sun’s Rays, koji je predstavljen na godišnjem sastanku Američke asocijacije za unapređenje nauke. Međutim, iz do sada nepoznatih razloga rad nije predstavila sama autorka već naučnik Džozef Henri. Navažnije dostignuće ovog rada bio je njen zaključak da bi jednog dana kada bi porasla koncentracija ugljen-dioksida u atmosferi, to moglo da dovede do zagrevanja planete, što je nauka kasnije i potvrdila.

    Možda bi se čitav put kojim je Junis Fut došla do ovog zaključka iz današnje perspektive mogao smatrati naivnim i nedovoljno neutemeljenim, ali to ne menja činjenicu da je upravo ona, makar prema pisanim tragovima, prva osoba u istoriji koja je uvidela da vodena para i ugljen-dioksid apsorbuju toplotu i da od njihove koncentracije zavisi kolika će biti temperatura, piše Klima101.

    Tri godine nakon ovog nedovoljno zapaženog i zaboravljenog eksperimenta, irski fizičar Džon Tindal je objavio zvanično prvi rad o gasovima sa efektom staklene bašte. Ni na jednom mestu nije spomenuo Junis Fut, a kako prepostavlja Roland Džekson iz Kraljevske institucije Velike Britanije, verovatno za njen rezultat nije ni znao. Tindal je u svojim objašnjenjima i zaključcima bio dosta precizniji, ali treba imati u vidu da je on bio profesionalni naučnik koji je iza sebe već imao značajne rezultate, a Junis Fut amaterka koja je iz radoznalosti pokušavala da utvrdi prirodne zakonitosti pomoću skromne i jedine dostupne opreme.

    Osim toga, ona se fokusirala na vidljiv, a Tindal pomoću spektroskopije na infracrveni spektar koji i jeste važniji za zagrevanje Zemlje budući da gasovi sa efektom staklene bašte upijaju upravo taj deo spektra koji emituje površina naše planete u vidu toplote.

     

    Izvor: KLIMA101

    Foto: depositphoto/ArchManStocker

     

    Podeli