Author: Alma Ademovic

  • Brnabić: Razmatramo izolaciju gradova žarišta i ZATVARANJE VELIKIH FIRMI na 7 do 14 dana

    Brnabić: Razmatramo izolaciju gradova žarišta i ZATVARANJE VELIKIH FIRMI na 7 do 14 dana

    Zabrana kretanja od petka u 17 časova do ponedeljka u 5 ujutro izrečena je zbog toga što su vikendi dani kada je najveća gužva i najmanje poštovanje poziva na samoizlaciju, rekla je danas premijerka Ana Brnabić.

    Kako kaže, tokom vikenda trebalo bi da društevni kontakti budu smanjeni na minimum, a kako toga nema, plaća se cena.

    Ulazimo u šestu nedelju i očekujemo vrhunac epidemije tokom ovog vikenda. Čini mi se da je sve bolje što se pridržavanja mera tiče. Međutim, vikendi su zaista najviše poražavajući. Možete da vidite ljude koji voze bicikle, džogiraju, šetaju, u grupi su, a kada vi znate da ćete za posledicu videti broj zaraženih, morate da donesete još neke zabrane. Ne znam stvarno šta će biti nekome ko ne džogira dve nedelje – rekla je Brnabić za TV Prva.

    Ona upozorava da je zdravstveni sistem “prenapregnut” i da je razlog taj žato što je obolelima od Kovid-19 neophodno duže lečenje.

    U Beogradu i Nišu u potpunosti su popunjeni svi kapaciteti. Imamo plan da Pančevačka i Batajnička bolnica budu kovidske – kazala je Brnabić i dodala je da je teško izdržati nove udare samo zbog toga što ljudi ne poštuje mere.

    Zato što ne poštuju, to bi mogao da bude završni udarac našem zdravstvenom sistemu, i da na kraju “pukne”, kao što se to desilo širom Evrope, pa i u Americi – ukazala je predsednica vlade.

    Za sada je 24-časovni karantin predlog struke, objašnjva Brnabić.

    Struka je u potpunosti za to, a mi se trudimo da to izbegnemo. Predsednik Aleksandar Vučić je govorio da postoje možda još neki koraci do toga. Neke još razmatramo, kao na primer izolacija gradova žarišta, Beograda, Valjeva, Ćuprije – istakla je premijerka.

    O svemu tome, kako navodi, građani će biti pravoremeno informisani, ali kako kaže, ulazimo u početak kraja zahvaljujući “gvozdenoj disciplini”.

    “Pažljivo odmeravamo nove restriktivne mere”

    Premijerka je rejla da je u okviru razgovora o novim restriktivnim merama bilo reči i o izolaciji većih gradova kao i zatvaranju velikih firmi na sedam do 14 dana.

    Pažljivo odmeravamo restriktivne mere. Trudimo se da to ne uradimo, jer su one važne za ekonomiju zemlje – dodala je premijerka za TV Prva posle sednice Kriznog štaba.

    Prema njenim rečima, implementacioni tim sa ministrom finansija radi na ekonomskim merama svakodnevno, neke od mera su već počele da se primenjuju, kao na primer, da se ne plaćaju porezi i doprinosi.

    Kako ističe, izuzetno je važno za penzionere da će od 10. aprila krenuti isplata penzija odjednom, a ne iz delova, a tog 10. će biti isplaćena i jednokratna podrška od 4.000 dinara.

    Dozvolićemo bankama da rade i preko vikenda da bi se isplatile penzije – kazala je premijerka.

    Premijerka je ponovila da je doneta odluka da se policijski cas primenjuje od petka u 17.00 do ponedeljka u 5.00 ujutru, a da će iz toga biti izuzeti oni koji izvode kućne ljubimce subotom i nedeljom od 8 do 10 ujutro i od 23 do 1.00 iza ponoći.

    Rekla je da će se neki izuzeci napraviti i za poljoprivrednike kako bi mogli da obrađuju svoje njive, i da se o tome razgovara sa nadležnima.

    Imamo izuzetak za popljoprivrednike i oni će moći da obrađuju i dobijanje dozvola za to će se ubrzati. Na tome radimo naporno i sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, kancelarijom za informacione tehnologije i e-upravom. Trudimo se da nema mnogo izuzetaka, jer je intencija da ljudi zaista sede kod kuće – objasnila je ona.

    Prema njenim rečima, to nije poziv da ljudi izađu i da se druže, dozvoljeno je kretanje da ekonomija u Srbiji “koliko toliko opstane”.

    Da možemo brže da se izdignemo, oporavimo i da vratimo ljudima radna mesta, a i naš rast – dodaje premijerka.

    Kako kaže, svi treba da ostanu kod kuće, osim ako nije neophodno da se izađe napolje, jer ćemo tako što pre izaći iz ove situacije.

     

    Izvor: Tanjug

    Foto: DRAGAN KUJUNDŽIĆ / TANJUG

     

    Podeli
  • Na račune najstarijih sugrađana „ležu” uplate martovskih primanja: Stižu penzije jače za 4.000 dinara

    Na račune najstarijih sugrađana „ležu” uplate martovskih primanja: Stižu penzije jače za 4.000 dinara

    NA račune većine penzionera u petak će leći cela penzija za mart uvećana za 4.000 dinara jednokratne pomoći. Kako je najavio ministar za rad Zoran Đorđević, čekovi će do kraja vanrednog stanja svima stizati redovno i u celosti, kako bi se najstarijima olakšalo podizanje novca.

    Martovske čekove već su dobili samostalci, za koje je isplata bila još prošlog četvrtka, 2. aprila. Počela je isplata primanja za poljoprivrednike i vojnike su 4. aprila, preko tekućih računa, a zatim i na kućne adrese i na šalterima pošta.

    Najbrojnijoj grupi sa spiska PIO fonda, odnosno onima koji pripadaju kategoriji zaposlenih, ubuduće će datum isplate prvog dela penzije najverovatnije biti rezervisan za ceo iznos i po ukidanju vanrednog stanja. Ovoj grupi pripada oko 900.000 korisnika. Ta odluka će biti naknadno doneta, a sada se pronalazi mogućnost i da celokupna isplata važi za sve korisnike.

    Novac se od prošlog čeka isplaćuje uz posebna ovlašćenja, kao i putem dostave. To znači da su građani koji prethodno nisu ovlastili nikoga za podizanje penzija morali da urade posebna ovlašćenja za osobu koja će dok traje vanredno stanje u njihovo ime i za njihov račun, uz posedovanje svoje i njihove lične karte, podizati unapred definisan iznos penzije.

    Oni koji to još nisu uradili mogu se obratiti svojim bankama. Ovlašćenje mora biti potpisano kako bi bilo prihvaćeno. Postoji opcija i za seniore koji ne žele nikoga da ovlaste, oni i dalje mogu da pozovu banku u kojoj imaju otvoren tekući račun, navedu adresu i iznos koji žele da im se dostavi, a poštari će im po hitnoj proceduri uručiti novac.

     

    Izvor: Novosti

    Foto:  D. Milovanović

    Podeli
  • Strah je naš saveznik, a panika ljuti neprijatelj: Psiholog savetuje kako da ublažimo nemir koji nas je obuzeo zbog korona virusa

    Strah je naš saveznik, a panika ljuti neprijatelj: Psiholog savetuje kako da ublažimo nemir koji nas je obuzeo zbog korona virusa

    Strah ne postoji nigde osim u umu, reči su američkog pisca i predavača Dejla Karnegija, dok njegov sunarodnik, motivacioni govornik i bivši TV voditelj Les Braun smatra da strah nema posebnu moć, osim one koju mu sami dajete kad mu se predate. Bilo kako, tek, ljudi širom planete suočeni su sa velikim strahom i panikom zbog pojave virusa korona, ali i sa osećanjem nemoći. Čovečanstvo “drhti” pred nevidljivim neprijateljem koji nemilosrdno uzima danak, dok nam putem medija, iz časa u čas, stižu zastrašujuće brojke i slike obolelih, pitamo se: “Ima li ovome kraja?”

    Kako da pobedimo strah i paniku ili bar malo ublažimo nemir koji nas je obuzeo? Psiholog Milica Zarin ističe da strah ima prevashodno zaštitnu funkciju i da je od nastanka civilizacije on čovekov saveznik, a ne neprijatelj. Moramo da budemo svesni da postoji opasnost, ali i rešenje koje zavisi od nas, i ne treba da paničimo.

    Panika je preterani strah i štetna emocija koja nam onemogućava da se ponašamo adekvatno situaciji, već nas blokira i oduzima nam energiju – kaže Milica Zarin, za “Život plus”. – To je parališuće stanje u kojem ne vidimo istinu i ponašamo se nerazumno i iracionalno. Što smo dalje od realnosti, to smo dalje od mira i spokoja, od rešenja i dobrog funkcionisanja. Panika je emocionalni vampir, a posledice su umor, iscrpljenost, nemir, duševna patnja, mentalna blokiranost i problem sa motivacijom. Ali ne treba biti ni previše opušten, nedisciplinovan i nezainteresovan, jer ni takvo ponašanje nije adekvatno situaciji u kojoj se nalazimo. Treba da budemo obazrivi, da se držimo onog što je država propisala i što su lekari preporučili. Moramo da se ponašamo odgovorno, disciplinovano, oprezno, ali bez panike. Da budemo u izolaciji, da smanjimo kontakte sa drugim ljudima i poštujemo propisane mere. To je sad “posao” svakog od nas.

    Strah i paniku izazivamo svojim mislima, odnosno sopstvenim tumačenjem stvarnosti i interpretacijom događaja oko nas, smatra psiholog. Od našeg unutrašnjeg govora i načina na koji objašnjavamo stvarnost, zavisi i kako se osećamo. Ali postoje i univerzalni okidači koji kod većine ljudi očekivano izazivaju slične ili iste emocije. To su situacije poput gubitka bliske osobe, bolesti, prirodnih katastrofa. I tada ljudi mogu da reaguju različito, ali većina će osećati tugu, strah, nemir… Plašimo se i neizvesnosti, nepoznatog, samoće, nemaštine, patnje, dosade… Najosetljiviji u ovoj situaciji su stariji, osobe sa narušenim imunitetom, a posebno usamljeni.

    Ne mislim na samoću i fizičku izolovanost, jer poznajem osobe koje su starije i žive same, ali imaju neophodnu pomoć i podršku i fizičku (donošenje namirnica i lekova) i psihosocijalnu (u kontaktu su sa bliskim osobama – to ne moraju nužno da budu deca, neki ih i nemaju, već prijatelji, kume, sestre komšinice, bivše koleginice…). S druge strane, postoje osobe koje žive same ali su i socijalno i emocionalno izolovane. Nemaju nikog bliskog sa kim bi razgovarale telefonom i zaista su usamljene, preplavljene strahom, panikom i očajem. Posebno osetljivi u ovakvim globalnim krizama su, inače, ranjivi ljudi. Osobe koje već imaju traume, one koje hronično pate (duže vreme “trpe” neka neprijatna stanja) i imaju psihičke poteškoće, stanja ili poremećaje, a nisu se obratile za stručnu pomoć (zapuštene dijagnoze). U ovoj situaciji, panika izazvana virusom korona može da bude okidač i provocirajući faktor za dosadašnje funkcionisanje.

    EMOCIONALNO OPISMENjAVANjE

    Psiholog Milica Zarin napominje da ne postoji magičan recept protiv straha i panike. Sve zavisi od nas, trenutne situacije i konteksta događaja.

    U ovoj situaciji bilo bi korisno organizovati dnevne obaveze, pre svega, ponašati se odgovorno, ali i raditi sve ono za šta ranije nismo imali vremena. Dosada je čovekov veliki neprijatelj, pa treba osmisliti sebi i rad i zabavu. Mnogo je mogućnosti i aktivnosti koje mogu da se praktikuju tokom vanrednog stanja: sređivanje kuće, terase, ormara, bacanja stvari, sudova i garderobe koju ne koristimo, čitanje knjiga, gledanje filmova i serija, joga, meditacija, razne vežbe, slušanje muzike, štrikanje, slikanje, rešavanje ukrštenih reči, igranje društvenih igara… Ovakva situacija je dobra za one koji misle da stalno moraju da rade nešto korisno, sada mogu sebi da “daju dozvolu” da ništa ne rade i da nemaju osećaj krivice.

    Strah je dubok onoliko koliko mu to svest dozvoljava, kaže japanska poslovica. Postoje ljudi koje nikad ili retko obuzme osećaj panike, dok su neki tome previše skloni, često i preuveličavaju situaciju. Naša sagovornica ističe da je emocionalno opismenjavanje moguće i preporučivo. Potrebno je osvestiti način razmišljanja, detektovati grešku, korigovati je i usvojiti nove, zdravije i korisnije navike i načine razmišljanja:

    Često kažemo: “Takav sam od malih nogu, na dedu sam ili isti sam majka i ona je bila paničar”. Ali to su zablude i odricanje od odgovornosti za sopstveno ponašanje i emocije. Paničan čovek ima tendenciju da u većini situacija, koje proceni kao opasne, reaguje preteranim strahom, razmišljajući o crnim scenarijima i verujući u najgori mogući ishod. Kada se takvi obrasci ponašanja često primenjuju, oni postaju automatski, uvežbani i savršeni zbog velikoj broja ponavljanja, pa se mozak “navikne” tako da razmišlja. Dobra vest je da možemo da menjamo štetne načine razmišljanja, da učimo i uvežbavamo nove, korisne metode, koje nam pomažu da se bolje osećamo i bolje funkcionišemo. Na psihoterapiji se uči da neko ko je bio “paničar” počne ispravno da razmišlja i da se oseća adekvatno realnoj situaciji.

    VEŽBE DISANjA I MEDITACIJA

    Na pitanje da li postoji metoda ili vežbe koje pomažu da se takvo stanje lakše prevaziđe, naša sagovornica kaže:

    Postoje različite vežbe disanja, relaksacije i meditacije koje mogu da umire čoveka i smanje osećanje napetosti. Mnogo ćemo se bolje osećati ako poštujemo pravila, razmišljamo razumno i radimo sve što nam lekari savetuju, jer ćemo imati osećaj da nešto korisno radimo, da dajemo doprinos opštem boljitku.

     

    Izvor: Novosti

    Foto: Depositphotos

     

    Podeli
  • Mačke mogu da se zaraze, psi nisu osetljivi na koronu

    Mačke mogu da se zaraze, psi nisu osetljivi na koronu

    Mačke mogu da se zaraze korona virusom, ali izgleda da psi nisu osetljivi, pokazuje studija koja je u sredu objavljena, a zbog čega Svetska zdravstvena organizacija traži da se detaljnije ispita eventuialni prenos virusa izme]u ljudi i kućnih ljubimaca, navodi Rojters.

    Studija objavljena na sajtu časopisa Sajans pokazuje da su otkrili da se kune takođe mogu zaraziti Kovidom 19. Kako istraživači smatraju, psi, kokoške, svinje i patke verovatno se neće zaraziti.

    Studija je imala za cilj i da se utvrdi koje su životinje ranjive na virus kako bi mogle da se koriste u eksperimentalne svrhe. Kovid 19 se kako se veruje proširio sa slepih miševa na ljude.

    Izuzev nekoliko prijavljenih infekcija kod mačaka i pasa nema većih dokaza da  mogu biti prenosnici.

     

    Izvor: B92, Tanjug

    Foto: depositphoto/websubstance

    Podeli
  • “PATNJA, MORBIDNOST I SMRT” U bolnicama u Njujorku kao da je ratno stanje, na svakih 10 minuta se neko BORI ZA ŽIVOT

    “PATNJA, MORBIDNOST I SMRT” U bolnicama u Njujorku kao da je ratno stanje, na svakih 10 minuta se neko BORI ZA ŽIVOT

    Bolnički „CODE 99“, signal koji obaveštava medicinsko osoblje da je pacijentu potrebna reanimacija, oglasio se pet puta za manje od jedan sat. U roku od četrdeset minuta, šestoro pacijenata imalo je srčani zastoj, a četvoro je umrlo.

    Tako su bolesni da ih izgubimo u trenu. Razgovaraju s vama, a nekoliko minuta kasnije uvodite im cevčicu u grlo i nadate se da ćete postaviti aparat za disanje tako da im stvarno pomogne – kaže za Si-en-en respiratorni terapeut Džuli Ison.

    Novinari Si-en-ena pozvani su u prostorije univerzitetske bolnice u sastavu SUNY Univerziteta za zdravstvene nauke u Bruklinu, jedne od tri bolnice u državi Njujorku u kojoj se sada isključivo leče pacijent oboleli od korona virusa. Iako u urgentni centar dolazi manje ljudi nego pre epidemije, svi imaju kovid-19, pa su samim tim bolesniji, a stopa smrtnosti je visoka. Umrlo je gotovo 25 odsto pacijenata primljenih u bolnicu.

    Lekari se ovde susreću samo s pacijentima koji se guše zbog korona virusa, koji je zahvatio ceo svet, a koji se, kako tvrde neki naučnici, u Njujorku bliži vrhuncu. Pacijenti neprekidno pristižu u bolnicu u Bruklinu, pa medicinsko osoblje nema vremena za odmor. Ekipa Si-en-ena videla je kako zdravstveni radnik uvija u čaršav telo pokojnog pacijenta, koje je odneto u roku od pola sata. Nakon toga su dezinfikovali prostor i na isto mesto je doveden drugi pacijent u kritičnom stanju, sa maskom za kiseonik na licu.

    Od skoro 400 obolelih od kovida-19 koji su primljeni u bolnicu, 90 odsto su stariji od 45 godina, a 60 odsto stariji od 65, ali bolest ne pogađa samo stare. Najmlađi pacijent je bilo dete od tri godine. Opisujući mlade pacijente u dvadesetim godinama lekar hitne pomoći dr Lorenco Paladino kaže da su neki plakali i zurili u prazno.

    Za njih je ovo „Uvod u anatomiju“, a ne stvaran život. Ovo ne bi trebalo da vide – dodaje.

    Iako se trude da sačuvaju smirenost, lekari, medicinske sestre, respiratorni terapeuti i bolničko osoblje koji se bore da spasu pacijente, nisu naviknuti na ovakva iskustva, na toliki broj ljudi koji se guše, učestalost hitnih poziva i toliki broj ljudi koje ne mogu da spasu.

    Obično imate jedan hitan poziv, kad je loš dan, možda dva, to je veoma emotivno iskustvo i uvek se pitate da li ste uradili sve što ste mogli – kaže dr Sintija Benson, koja radi zajedno s dr Paladinom u urgentnom centru.

    Mislim da je emocionalno veoma teško pripremiti se za tako kratko vreme za ovakav nivo bolesti i patnju, morbidnost i smrt. Mislim da niko od nas nije dobro pripremljen za to.

    Od početka pandemije pre tri nedelje u SUNY univerzitetskoj bolnici umrle su 94 osobe. Čeril Rolston, medicinska sestra i načelnica urgentnog centra, kaže da je veoma teško posmatrati pacijente kako pate bez bliskih osoba pored sebe.

    Pozvao me je sin jednog pacijenta i rekao: „Otac mi ima osamdesetak godina… Znam da će umreti… I tužan sam zato što umire sam.“

    U unutrašnjosti osmospratne zgrade bolnice u naselju Ist Fletbuš,u Bruklinu, vlada potpuno drugačija atmosfera nego napolju, gde zbog zabrane kretanja vlada takoreći mrtva tišina.

    A onda uđete u urgentni centar gde vlada atmosfera užurbanosti kakvu možete videti u zonama koje je pogodila katastrofa – kaže Robert Gor, lekar hitne pomoći.

    Najteže pacijente priključuju na respiratore. Složeni, skupi aparati od ogromne su važnosti u borbi protiv virusa. Guverner države Njujork Endru Kuomo tvrdi da je Njujorku potrebno još više od 30.000 respiratora. Ipak, oni nisu čudotvorni lek. Podaci pokazuju da su izgledi za preživljavanje obolelih od kovida-19 slabi čak i ako ih priključe na respiratore, kaže Paladino.

    Paladino spada u naučnike koji su dokazali da jedan resprator pod određenim okolnostima može da spase dva pacijenta. Iako Kuomo tvrdi da to tek treba klinički ispitati, za Paladina je to rešenje problema nestašice.

    Brinemo šta će biti kad jednog dana više ne bude imali dovoljno respiratora. Ne želimo da biramo između dva pacijenta koji bi mogli da prežive tako što ćemo bacati novčić – kaže on.

     

    Izvor: Blic

    Foto: Tanjug/AP

     

     

    Podeli