Author: Alma Ademovic

  • Dobra vest za starije sugrađane: Evo kada će biti isplata penzija SA DODATKOM od 4.000 dinara

    Dobra vest za starije sugrađane: Evo kada će biti isplata penzija SA DODATKOM od 4.000 dinara

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je večeras da će isplata penzija početi od 10. aprila sa dodatkom od 4.000 dinara za sve penzionere.

    “To je za njih veoma važno, jer su oni najsiromašniji deo”, rekao je Vučić.

    Upitan šta misli o zahtevu Unije poslodavaca Srbije da se minimalne zarade isplate što pre, Vučić je ukazao:

    “Ako neko nije u stanju od 15. marta do 10. aprila da zadrži likvidnost i solventnost, onda ne znam šta bih vam rekao i ako mu je problem da sačeka 10 dana iza toga, da dobije taj novac – mininalne zarade…”.

    Vučić kaže da je cilj da se ne otpuštaju ljudi, ali da ćemo svakako imati problem nezaposlenosti kao i svi drugi, ali u nešto manjoj meri.

    Naša stopa nezaposlenosti posle kovida 19 neće biti viša od prosečne stope nezaposlenosti u EU, dodao je predsednik.

    “Ne bi nama bio problem da preduzetnicima i paušalcima, frizerima, obućarima taksistima i drugima ispatimo taj novac, ali znam zašto kažem da je bolje da sačekamo još 10 dana, zato što posle prvog meseca ako vide da se produži kriza na još dva ili tri meseca, bez obzira na minimalac, otpustiće neki dodatnih pet odsto ljudi”, rekao je Vučić.

    Kaže da hoće da sačuvamo ljude da bi mogli da im isplatimo dva minimalca i da je suština naših mera da se sačuvaju radna mesta.

    Naravno da će biti otpuštanja u privatnom sektoru, a u javnom sektoru za sada se dobro držimo, dodao je Vučić.

    VUČIĆ: NAJBOLjE EKONOMSKE MERE, PRIMENA ODMAH

    Napravili smo najbolje ekonomske mere i sve se primenjuju odmah, osim isplate minimalnih mesečnih zarada da ne bi bilo prevara sa otpuštanjem radnika, izjavio je večeras predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Napravili smo dobar program kojim želimo da sačuvamo što veći broj zaposlenih, naglasio je Vučić gostujući na RTS.

    Predsednik kaže da je ovo teško vreme i možda najteža kriza za ceo svet, mnogo teža nego što je bila 2008. godine, kao i da je pojedini porede sa krizom od 1929. do 1933. godine.

    Ističe da su posebno krizom pogođene SAD kao motor razvoja, kao i EU, tako da ne predstoji lako vreme, ali da će Srbija pokušati da nam za nijansu bude lakše nego drugima u Evropi.

    Dodaje da je nezaposlenost u SAD bila svega 2,4 odsto, da je sada počela da raste i da će verovatno brzo dostići 10 odsto.

    Vučić kaže da naša država nema problem sa likvidnošću i da želi da izbegne otpuštanje ljudi sa posla.

    “Nagledao sam se pritisaka i tajkuna i bankara i uvek ista prica i koliko nam njih danas stoji nad glavom – požurite sa ovim i onim. Svakome je teško, a državi je mislite lako, državi koja sada nema prihode”, zapitao je Vučić.

    Dodaje da ne postoje bolje mere od onih koje je država donela i da nije tačno da država rasipa novac kada hoće da po 100 evra da građanima.

    Vučić napominje da to bogatima ne znači ništa, ali da drugim ljudima znači

    Predsednik ističe da ne postoji stručan čovek koji može nešto loše da kaže za donete ekonomske mere, kao ni MMF, kao i da očekuje da će MMF prognozirati za ovu godinu imati minus dva ili minus tri odsto, ali će reći da će Srbija u 2021. imati plus osam rast BDP.

    Očekuju da će ova godina biti uzašna, ali da će sledeća biti godina najvećeg rasta ikada, napomenuo je on.

    “MMF će reći da ćemo ove godine imati minus 2,5 ili minus 3 zbog kovida, a trebalo je plus 4. Mi ćemo probati da budemo na minus 1,5 ili 1,8 odsto, što će verovatno biti jedan od najboljih rezultata u Evropi, pošto će Nemačka ići na minust pet ili šest, dok će Italija i Španija verovatno ići na minus 10 do minus 15 odsto”, rekao je Vučić.

    Ove godine ćemo morati da se borimo i radimo više nego ikada, poručio je predsednik Srbije.

     

     

    Izvor: Tanjug

    Foto:  Z.Jovanović

     

    Podeli
  • Uredba Vlade o dodatnom zaduživanju u vreme vanrednog stanja

    Uredba Vlade o dodatnom zaduživanju u vreme vanrednog stanja

    Za vreme vanrednog stanja nastalog usled bolesti COVID-19, Vlada Srbije može pokrenuti postupak dodatnog zaduživanja uzimanjem kredita, emitovanjem državnih hartija na finansijskom tržištu i davanjem državnih garancija u iznosima višim od onih koji su utvrđeni Zakonom o budžetu.

    To se navodi u Uredbi koju je Vlada Srbije donela 6. aprila, uz potpis predsednika Srbije, a juče je objavljena u Službenom glasniku i stupila je na snagu danom objavljivanja.

    Ovim dokumentom, kako se navodi, uređeni su postupci koji će se sprovoditi radi finansiranja budžetskog deficita, održavanja tekuće likvidnosti, kao i za obezbeđivanje neophodnih sredstava za finansijsku podršku i sprovođenje mera za ublažavanje ekonomskih efekata pandemije bolesti COVID-19, kao i davanjem garancija Republike Srbije za vreme vanrednog stanja nastalog usled ove virusom izazvane bolesti.

    Formirano telo za sprovođenje Programa ekonomskih mera

    Vlada Srbije obrazovala je 14-člano Koordinaciono telo za sprovođenje Programa ekonomskih mera za smanjivanje negativnih efekata prouzrokovanih pandemijom, na čijem čelu će biti ministar finansija Siniša Mali.

    Zadatak ovog tela je da koordinira aktivnosti koje se preuduzimaju u cilju sprovođena Programa, razmatra otvorena pitanja, donosi neophodne odluke i predlaže Vladi Srbije akta u vezi sa njegovim sprovođenjem, navodi se u Odluci od 6. aprila, koju je juče, 7. aprila, objavio Službeni glasnik.

    Članovi Koordinacionog tela su, pored ostalih, ministri Zorana Mihajlović, Branislav Nedimović i Zoran Đorđević, guverner NBS Jorgovanka Tabaković, šef kabineta predsednika Srbije Ivica Kojić, predsednik PKS Marko Čadež, direktorka Poreske uprave Dragana Marković, savetnik predsednika Republike Danilo Cicmil i Stefan Badža iz kabineta predsednika Vlade Srbije.

    U radu ovog tela po pozivu mogu da učestvuju i stručnjaci iz različitih oblasti, kao i predstavnici drugih organa i organizacija.

     

    Izvor: Tanjug, Novosti

     

    Podeli
  • Dr Kisić: Svako od nas može da nosi kovid virus u sebi a da ne zna

    Dr Kisić: Svako od nas može da nosi kovid virus u sebi a da ne zna

    Zamenica direktora Instituta Batut Darija Kisić Tepavčević izjavila je da je za koronavirus karakterističan fenomen “ledenog brega”, to jest većina inficiranih ili nema simptome respiratorne infekcije ili su to blaži oblici koji liče na prehladu.

    “To znači da većina nas može nositi ovaj virus u sebi a da to ne zna. Znači, mi početkom pete nedelje imamo 1.908 potvrđenih slučajeva infekcije i barem pet do deset puta više inficiranih koji nisu prepoznati jer se osećaju dobro”, rekla je Tepavčević, za današnje izdanje lista Blic.

    Prema njenim rečima, treba biti svestan da svako može da nosi ovaj virus u sebi i zato je mera samoizolacije ključ uspeha, da bi se stvorili uslovi da se zaustavi put prenošenja i spreči da virus pređe na novu osetljivu osobu.

    “Jako je bitno da shvatimo da virus SARS-CoV-2 ne može da opstane bez nas. Mi mu omogućavamo sredinu za opstanak, razmnožavanje i dalje prenošenje”, naglasila je Tepavčević.

    Ona je rekla da još nije u potpunosti razjašenjeno koliko dugo može da opstane u spoljašnjoj sredini, to jest da li se to meri satima ili danima, ali da je jasno da se virus ne bi našao u spoljašnjoj sredini da ga inficirani čovek tu nije preneo.

    “Najefikasniji način prevencije infekcije virusa SARS-CoV-2 je obezbeđivanje udaljenosti od minimum dva metra od potencijalnih rezervoara infekcije. Poslednih dana beležimo porast obolelih, ali je očigledno da su primenjene mere usporile tok epidemije”, rekla je Tepavčević.

     

    Izvor: Beta, B92

    Foto: Printskrin/TV Prva

    Podeli
  • EPIDEMIOLOG TIODOROVIĆ PREDVIDEO DO KADA ĆE RASTI BROJ OBOLELIH: Posle ovog dana neće biti potrebna izolacija od 24 časa

    EPIDEMIOLOG TIODOROVIĆ PREDVIDEO DO KADA ĆE RASTI BROJ OBOLELIH: Posle ovog dana neće biti potrebna izolacija od 24 časa

    Epidemiolog Branislav Tiodorović izjavio je da su stručnjaci uglavnom saglasni da će do Uskrsa rasti broj obolelih, kao i da 24-časovna izolacija, ako se postojeće mere budu poštovale, neće biti potrebna.

    Tiodorović, koji je član zdravstvenog kriznog štaba, istakao je da je vrlo važna istina da je Srbija prva u Evropi formirala takav oblik organizovanja i smatra da je to bio pravi potez.

    “Može se reći da ovo funkcioniše na jedan sasvim primeren način”, ocenio je Tiodorović za RTS.

    Smatra da 24-časovna izolacija, ako se postojeće mere budu poštovale, neće biti potrebna.

    “Zato smo prihvatili da bude ograničenje subotom, nedeljom kako je sprovedeno, a efekte ćemo videti za pet-šest dana”, navodi Tiodorović.

    Sigurno je da će se razboleti oko 60, 70 odsto, pitanje je samo u kom intervalu, kaže Tiodorović.

    “Osamdeset odsto ljudi nema simptome, ili ima veoma blage. U tome je glavni problem. 20 odsto će imati od srednje do teške kliničke slike”, dodaje on. Kad prođe tih 60, 70 odsto, napominje Tiodorović, imaćemo kolektivni imunitet.

    Ako plan za suzbijanje širenja pandemije uspe, onda će se do kraja aprila pojaviti tendencija blagog pada, a u maju, računajući da bude toplo, virus će početi da strada od ultraljubičastih zraka, jer ne može da izdrži temperaturu preko 23 stepena.

    “On će da ugine, ali to ne znači da će potpuno da nestane. Opreznost ostaje”, upozorava Tiodorović. Napomenuo je da polemika sa političarima nema, jer se stručnjaci dogovaraju i donose stav koji je stručno potkovan i zasniva se na argumentima.

    Političari, sa premijerkom Anom Brnabić i predsednikom Aleksandrom Vučićem na čelu, zauzimaju, kako je dodao, prostor u onom delu koji njima pripada, prostor državnog sistema, ali nijedna odluka nije doneta a da prethodno nisu konsultovani stručnjaci. Navodi da su stručnjaci predložili da se obezbedi socijalna distanca.

    “Bilo je neophodno da se uvede policijski čas. Tu nema dileme. Ovo nije pitanje demokratije, ovo je pitanje civilizacije. Treba biti svestan situacije da štitite i svoje zdravlje i zdravlje drugih”, poručuje Tiodorović.

     

    Izvor: Kurir.rs/Tanjug

    Foto: Nemanja Nikolić

    Podeli
  • Setva kukuruza u Srbiji počinje ove sedmice: Seme čekalo toplije oranice

    Setva kukuruza u Srbiji počinje ove sedmice: Seme čekalo toplije oranice

    Snežne padavine i mrazevi proteklih dana pomerili su nakratko početak setve kukuruza u Srbiji, ali ukoliko se prognoze meteorologa obistine, taj veliki posao mogao bi da počne krajem prve sedmice aprila, odnosno u terminima kao i prethodnih godina.

    Sneg je nakvasio i ohladio zemljište pa bi trebalo sačekati da se ono prosuši i zagreje na deset do 12 stepeni, na dubini pet do sedam centimetara, pa onda sa sejalicama ući u njive – kaže za “Novosti” dr Goran Bekavac, rukovodilac Odeljenja za kukuruz pri novosadskom Institutu za ratarstvo i povrtarstvo.

    Ove nedelje temperature vazduha “skočile” su na oko 19 stepeni i ne očekuju se nove padavine, kako je i prognozirano, to znači da su se oranice zagrejale i stvoreni su neophodni uslovi za setvu, koja bi trebalo da bude obavljena tokom aprila, u optimalnom roku.

    Ne bi valjalo da setvu produžimo i u maju jer bi tako svaki dan zakašnjenja prouzrokovao vidljivo sniženje prinosa – upozorava Bekavac i napominje da se moraju uložiti maksimalni napori kako bismo, u uslovima vanrednog stanja zbog pandemije virusa korona, setvu obavili što bolje i tako obezbedili prehrambenu sigurnost.

    Institut za ratarstvo i povrtarstvo blagovremeno je obezbedio i ratarima distribuirao dovoljne količine semena najkvalitetnijih novosadskih hibrida kukuruza i ostalih ratarskih i povrtarskih kultura, napominje Dušan Šikoparija, pomoćnik direktora te institucije od nacionalnog značaja, i dodaje da zaposleni u doradi semena rade po smenama, u skladu sa Uredbom o vanrednom stanju zbog epidemije.

    POVRŠINE

    KUKURUZ će ovog proleća zauzeti površinu od 950.000 do milion hektara, što je više nego lane, kada je tom žitaricom bilo posejano 920.000 hektara.

     

    Izvor: Novosti

    Foto: N. Živanović

     

    Podeli