Author: Alma Ademovic

  • Volan čeka zbog papira: Međunarodni transport je prepolovljen

    Volan čeka zbog papira: Međunarodni transport je prepolovljen

    KAPACITET voznog parka u Srbiji koji radi međunarodni transport je prepolovljen, jer je od 15.000 teretnjaka u pogonu svega oko 7.000. Ova delatnost je, pored turizma, najugroženija zbog situacije izazvane širenjem virusa korona. Jedan od gorućih problema koji našim prevoznicima otežava funkcionisanje u međunarodnom prevozu je izdavanje saobraćajne, vozačke dozvole i pasoša.

    Ova dokumenta, kako tvrde, šoferi ne uspevaju da dobiju od trenutka uvođenja vanrednog stanja kada je Uprava za upravne poslove MUP zatvorila šaltere. Doneto je rešenje da se preko pošte obavi ta procedura, ali ona traje veoma dugo.

    Generalni sekretar Poslovnog udruženja “Međunarodni transport” Aleksandar Spasić ističe za “Novosti” da su više puta intervenisali i tražili hitan postupak samo za vozila koja se bave tom delatnošću, jer zbog birokratije stoje kamioni.

    Pre dva dana smo dobili obećanje od Uprave za upravne poslove da će do kraja nedelje da profunkcioniše sistem i da će po prioritetu da se obrađuju zahtevi vozača i vozila u međunarodnom saobraćaju – kaže Spasić. – To mora da se reši, jer u ovoj situaciji državi je potreban bukvalno svaki kamion, i da ode za robu koja je namenjena Srbiji i da odveze našu koja je prodata.

    Vlasnik preduzeća “BN Bos šped” Nikola Bezbradica kaže da natovareni kamioni čekaju saobraćajnu dozvolu skoro dve nedelje.

    Obraćali smo se mejlom, niko nije odgovarao, išao je vozač i u policiju i obećali su da će ga staviti na urgentno. Međutim, to još nismo rešili – žali se Bezbradica.

    UBRZATI I CARINU

    UDRUŽENjE “Međunarodni transport” tražilo je da se ubrza i proces na unutrašnjim carinarnicama, jer i to otežava funkcionisanje. – Predložili smo da se u komunikaciji sa vozačima maksimalno koriste elektronska dokumenta – kaže Spasić. – Dešava se da je terminal u Beogradu prepun, kolona na auto-putu bude i nekoliko kilometara duga. Treba što pre da se nađe brža procedura za carinjenje robe na vozilu.

    Veoma je otežana i procedura za izdavanje dozvola za transport koje izdaje Ministarstvo saobraćaja čiji su šalteri, takođe, zatvoreni u trenutku uvođenja vanrednog stanja.

    Taj dokument je potreban svakom kamionu za neku od zemalja u koju ide – objašnjava Spasić. – Ono što je trajalo jedan dan, sada se čeka čitavu sedmicu. Proceduru dodatno usporavaju kurirske službe koje zadržavaju pakete ili dolazi do njihovog gubitka ili neisporučivanja od strane brze pošte.

    U resornom ministarstvu kažu da se zaduživanje i razduživanje godinama radi i elektronski, ali da se za to opredelio mali broj.

    U MGSI napominju i da razduživanje mejlom nije prihvatljivo, jer nije propisano ni zakonom ni Uredbom.

    Međutim, svi prevoznici imaju mogućnost pristupa elektronskom sistemu zaduživanja i razduživanja dozvola. Treba napomenuti i da od 1. 600 preduzeća registrovanih za međunarodni transport, oko 400 njih poseduje sve najvrednije međunarodne dozvole, a trećina ima pristup elektronskom sistemu – objašnjavaju u Ministarstvu. – Njihova nezainteresovanost i inertnost, da prihvate elektronsko poslovanje, posebno u ovim uslovima nije naš problem. Broj preuzetih dozvola u vanrednom stanju nije manji od prošle godine, kada je stanje bilo redovno.

    NEMA VIŠE KONVOJA KROZ SRBIJU

    MINISTARKA saobraćaja Zorana Mihajlović izjavila je da je od juče ukinuta policijska pratnja kamionima u tranzitu kroz Srbiju, što će omogućiti brži prevoz robe do krajnjih kupaca.

    Ministarstvo je pokrenulo inicijativu ka Sloveniji i Hrvatskoj da i oni donesu istu meru, kako bi i građani Srbije, kao i drugih zemalja u okruženju, brže dobijali robu i namirnice – kazala je Mihajlovićeva. – S jedne strane ćemo imati ubrzan tranzit kroz Srbiju, a sa druge manje opterećivanje pripadnika MUP zbog pratnje konvoja kamiona. Vozači su putovali i do tri dana kroz Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju, kad se računa i čekanje na graničnim prelazima da se formiraju konvoji. Sa Ministarstvom energetike utvrđeno je ukupno devet benzinskih stanica na kojima će teretnjaci moći da se zadržavaju.

     

    Izvor: Novosti

    Foto: Z. Jovanović

     

    Podeli
  • Zadrugama 600 miliona dinara: Kako će se deliti pomoć kad prođe epidemija

    Zadrugama 600 miliona dinara: Kako će se deliti pomoć kad prođe epidemija

    ZADRUGARI mogu da odahnu. Kabinet za regionalni razvoj i Akademijski odbor za selo Srpske akademije nauka i umetnosti najavili su novi program pomoći zadrugama “Dan posle”, koji će se sprovoditi nakon epidemije virusa korona. Za zadruge je spremljena pomoć od 600 miliona dinara.

    Ministar zadužen za regionalni razvoj i kopredsednik Nacionalnog tima za preporod sela Srbije Milan Krkobabić ističe da nije reč o kreditu, već o direktnoj, bespovratnoj pomoći. Po njegovim rečima, pojedinosti oko novog programa biće uskoro objavljene, a zadrugari će dobiti dovoljno vremena da se pripreme.

    Posle pandemije, za preporod sela biće iskorišćeno i 300 miliona dinara, što zajedno čini sumu od 900 miliona dinara ulaganja u zadruge i sela Srbije – kaže Krkobabić. – U to ne ubrajamo sredstva koja će u poljoprivredu i seoske sredine biti uložena najnovijim ekonomskim merama Vlade Srbije. Pokazalo se da je selo uspešno tamo gde postoji i uspešno radi zadruga, pa ćemo nastojati da pomoć stigne do što većeg broja starih i novoosnovanih zadruga.

    U Srbiji radi 1.700 ovakvih poljoprivrednih organizacija, od čega je 700 osnovano u protekle tri godine.

    POMOĆ ZA PRVO STADO

    DO sada je Kabinet za regionalni razvoj dodelio 1,7 milijardi dinara zadrugama za kupovinu opreme, mehanizacije, unapređenje tehnoloških postupaka, zasnivanje osnovnog stada ovaca, koza, krava, kao i višegodišnjih zasada. Sredstva su dobile 152 zadruge u Srbiji.

     

    Izvor: Novosti

    Foto: P. Milošević

    Podeli
  •  Ofarbajte kosu kafom: Napravite sami prirodnu “farbu”

     Ofarbajte kosu kafom: Napravite sami prirodnu “farbu”

    FRIZERI ne rade, a vi kod kuće nemate farbu ili se plašite da ćete upropastiti kosu ako je budete sami farbali. Ukoliko ste crnokosi ili imate tamnosmeđu nijansu, probajte sa prirodnim i jednostavnim rešenjem. Osvežite kosu crnom kafom.

    Postupak je jednostavan – skuvajte je kao što je inače kuvate kada je pijete. U zavisnosti od dužine kose, potrebno vam je između 250 i 500 ml crnog napitka. Ostavite da se ohladi. Na 250 ml kafe dodajte dve kašike balzama i dobro promešajte. Namažite prirodnom “farbom” kosu, detaljno i polako, pa je ostavite da odstoji sat vremena zamotana u celofan. Zatim je isperite, bez dodavanja šampona. Ako želite da dobijete još tamniju nijansu, ponovite postupak. Nećete imati bojazan da ćete oštetiti kosu, jer je ne tretirate hemijskim preparatima.

     

    Izvor: Novosti

    Foto: Depositphotos

     

    Podeli
  • Nositi masku ili ne tokom pandemije korone? Svetski stručnjaci otkrivaju ono što vas nedeljama muči

    Nositi masku ili ne tokom pandemije korone? Svetski stručnjaci otkrivaju ono što vas nedeljama muči

    Svetski mediji već nedeljama upozoravaju javnost da koristi zaštitne maske protiv korona virusa.

    Ovakve poruke u nekim delovima sveta izazivaju konfuziju, jer brojni stručnjaci tvrde da zaštitne maske ne pomažu i da bi umesto toga građani trebalo da peru ruke i da se pridržavaju mere socijalnog distanciranja, prenosi CNN.

    Još krajem februara američki sekretar za zdravstvo Džerom Adams objavio je na svom Tviter nalogu kratku poruku, ispisanu velikim slovima: “PRESTANITE DA KUPUJETE MASKE”.

    Adams je objasnio da maske ne štite zdrave ljude od korona virusa, ali da koriste kada ih nose zaraženi pacijenti jer tako štite svoju okolinu od virusa.

    Iste nedelje, istu poruku javnosti je uputio i Robert Redfild, direktor Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

    Na saslušanju pred komisijom predstavničkog doma američkog Kongresa, Redfildu je postavljeno pitanje da li je potrebno da ljudi nose zaštitne maske.

    Njegov odgovor je bio kratak i bez objašnjenja: “NE”.

    Nekoliko nedelja kasnije Adrijen Berč, ekspert mikrobiologije na Univerzitetu u Kaliforniji, izjavio je da ne postoje validni dokazi da maske ne pomažu zdravim ljudima da se zaštite od virusa.

    “Zapravo, postoje dokazi za suprotno – da maske mogu da nas zaštite od infekcije kakva je pandemija korona virusa”, napisao je Berč u svom autorskom tekstu u kojem je analizirao sve stručne studije na tu temu.

    “Postoje nepobitni dokazi da je tokom epidemije SARSA nošenje maske efikasno sprečavalo širenje virusa”, ukazao je Berč u svom tekstu.

    “Stalno nošenje maske može i do 70% smanjiti rizik od prenošenja virusa”, zaljučuje Adrijen Berč.

     

    Izvor: Tanjug, Novosti

     

    Podeli
  • Tri minimalca s posebnog računa: Kako će izgledati pomoć države preduzetnicima

    Tri minimalca s posebnog računa: Kako će izgledati pomoć države preduzetnicima

    PLAN oporavka srpske privrede vredan 608 milijardi dinara, koji je u utorak predstavljen, nailazi na seriju odobravanja. Briga o budućnosti privrede pozdravljena je od kompanija, udruženja, sindikata, ekonomista, akademske javnosti… A, oglasio se i predsednik Srbije Aleksandar Vučić ,koji je u sredu poručio da je Srbija donela ozbiljne mere za pomoć privredi pogođenoj posledicama epidemije virusa korona, koje će pokazati da zemlja brže od drugih može da izađe iz ekonomskih problema. On je to objavio na instragram-profilu “budućnostsrbijeav”, dodajući da su mere bile moguće jer je Srbija ekonomski jaka i finansijski stabilna.

    Doneli smo ozbiljne mere, koje će pokazati da Srbija može brže od drugih da izađe iz ekonomskih problema. Mere su bile moguće jer je Srbija ekonomski jaka i finansijski stabilna, zahvaljujući reformama koje su sprovođene proteklih godina. Borićemo se i pobedićemo – napisao je Vučić.

    Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić smatra da je državni paket mera pomoći privredi i građanima izdašniji nego u većini zemalja u Evropi i svetu.

    Ukupno povećanje fiskalnog deficita zbog primenjenih mera iznosiće od šest do sedam odsto BDP, tako da će zbog njegovog očekivanog pada javni dug krajem godine dostići oko 60 odsto – objašnjava Arsić. – Mere imaju cilj da se očuva zaposlenost i održi likvidnost kako bi se sprečili masovni stečajevi preduzeća u periodu epidemije, ali i u mesecima oporavka privrede.

    Predsednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović rekao je da jedna od najvažnijih stvari to što je država obezbedila dovoljnu količinu novca koja garantuje da će firme da nastave da funkcionišu.

    Najvažnija mera ovog antikriznog programa je masivno upumpavanje likvidnosti i povratak poverenja koje mora da postoji na relaciji država -finansijski sektor – realni sektor, a što se čini preko garantne šeme za kredite privredi – rekao je u izjavi za Tanjug Vlahović. – Direktna pomoć u vidu tri minimalne zarade za MSP sektor, neposredno će doprineti tome da broj radnih mesta bude sačuvan, da ne dođe do preteranog otpuštanja. Ta mera obuhvata više od 900.000 radnika od 1,6 miliona koliko ih danas ima u Srbiji u privatnom sektoru.

    Ekonomske mere koje Vlada planira da sprovede zbog krize su neophodne, jer se odnose na olakšavanje funkcionisanja privrede, i kao takve su komplementarne sa merama koje su Vlada i NBS donele prethodnih dana, tvrdi profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dragan Đuričin:

    Akcenat je na olakšavanju uslova poslovanja, pre svega vodeći računa o tome da je glavni makroekonomski stabilizator u situaciji ovakve krize očuvanje radnih mesta. Takođe, mere imaju i određeni stimulativni karakter, ali mislim da će mere stimulativnog tipa dolaziti tek kada izađemo iz krize.

    Paket mera za pomoć privredi, posebno mikro i malim preduzećima kroz odlaganje plaćanja brojnih vrsta poreza, dobra je mera države i stiže u pravi čas, ističu poreski stručnjaci u prvim reagovanjima na paket mera pomoći privredi.

    U Udruženju poreskih savetnika Srbije nadaju se da će se meru dodatno prilagođavati potrebama privrede, kaže predsednik Skupštine tog udruženja Lazar Srdanov. Kao značajnu mere države navodi i pomoć malim privrednim subjektima u isplati minimalaca jer su upravo ta preduzeća sa najmanjim rezervama novca i robe. Sa ovim stavovima saglasan je i Milan Trbojević, poreski savetnik i knjigovođa:

    Državi je bitno da se zadrži broj radnika. Subvencije su tako i usmerene, na oslobođenje od poreza i doprinosa, pokrivanje dobrog dela plate, odnosno isplatu minimalca, što će zadržati dobar deo radnika.

    Mere koje Vlada Srbije planira da sprovede daju nadu da će se nakon krize privreda vratiti normalnim tokovima, i da otpušanje radnika neće biti tako masovno kako se u početku činilo, ocenio je predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović.

    Do sada nismo imali ovako široke mere koje su usmerene i ka zaposlenima, pogotovo prema malim i srednjim preduzećima. Sada im je data mogućnost da isplate minimalne zarade naredna tri meseca, što im je veoma važno i ta mera je za svaku pohvalu – rekao je Orbović.

    Pet milijardi evra je neočekivano veliki paket podrške za privredu i pozdravljamo spremnost institucija da čuju glas poslovnih asocijacija i stručnjaka prilikom definisanja mera za očuvanje radnih mesta i likvidnost kompanija, izjavio je predsednik Izvršnog odbora NALED Dejan Đokić.

    Programom ekonomskih mera države za podršku privredi u vreme vanrednog stanja prihvaćene su tri ključne preporuke NALED za prevazilaženje negativnih posledica pandemije. Privrednici, posebno mali, dobili su važan “tajm aut” za konsolidaciju, kaže se u saopštenju.

    “ERSTE”: NAŠA EKONOMIJA NAJMANjE POGOĐENA

    OD zemalja centralne i istočne Evrope (CEE), ekonomija Srbije će biti najmanje pogođena krizom izazvanom virusom, procenjuje se u najnovijoj analizi austrijske “Erste grupe”. Bruto domaći proizvod (BDP) zemalja u regionu CEE pašće u proseku za 4,7 procenata u 2020. usled posledica korone, pri čemu će najmanji pad od 2,3 procenta imati Srbija, predviđaju analitičari “Erste grupe”, a prenosi portal Seenews.

    Turistički orijentisane zemlje poput Hrvatske i Slovenije će se suočiti s teškom recesijom, prema našim procenama zabeležiće pad od 7,5 i 6,7 posto, respektivno, navodi se u dokumentu.

    PODRŠKA IZ KOMPANIJE “DELTA”

    KAKO su nam rekli u Kompaniji “Delta”, oni kao poslovni sistem podržavaju sve mere podrške privredi:

    U situaciji ekonomske krize usled pandemije, smatramo najvažnijim da punu podršku dobiju mala i srednja preduzeća, kao i preduzetnici, koji su zbog načina poslovanja i finansiranja dodatno izloženi uticaju krize i trpeće velike pritiske na likvidnost. Kako nisu svi sektori privrede podjednako pogođeni krizom, tako i mere podrške treba prioritetno da budu usmerene na one grane koje su se prve i u najvećoj meri našle na udaru promenjeniih uslova poslovanja.

    U “Delti” navode da će oni dati svoj puni doprinos prevazilaženju krize. A, to vide kroz očuvanje radnih mesta njihovih zaposlenih, isplatu plata, nastavak investicija kroz započete projekte…

    NAMENSKI RAČUN ZA MINIMALAC ČUVA RADNIKE

    UPLATA najavljene državne pomoći preduzetnicima, mikro, malim i srednjim preduzećim u visini tri minimalca, koja treba da počne polovinom maja, obavljaće se preko namenskog računa.

    Svako preduzeće će morati da otvori poseban račun putem koga će se isplaćivati planirana sredstva – kažu za “Novosti” u Ministarstvu finansija. – Na taj način novac će moći direktno da se daje zaposlenima bez ikakve mogućnosti zloupotrebe. To je cilj otvaranja namenskog računa, da taj novac ne može da se koristi ni za šta drugo.

    Oni ističu da ima još otvorenih pitanja i da Ministarstvo finansija radi na preciznom definisanju rešenja kako bi za desetak dana Vlada mogla da usvoji pravni okvir.

    Predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Ranka Savić ocenjuje odluku o isplati minimalaca putem namenskog računa kao odličan potez Vlade i izuzetno pozitivnu odluku.

    Da je drugačije, postojala bi mogućnost zloupotrebe od strane poslodavaca, jer bi oni u ovim kriznim vremenima, kada ni njima nije lako, mogli ta sredstva da potroše za druge namene – objašnjava Savićeva. – Ovako, uplata preko namenskih računa će doneti olakšanje poslodavcima i zaposlenima omogućiti da zadrže radna mesta.

     

     

    Izvor: Novosti

    Foto: Tanjug

     

    Podeli