Author: Alma Ademovic

  • Obrazovanje bez asimilacije i politizacije

    Obrazovanje bez asimilacije i politizacije

    Predstavnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća održali su juče sastanak u Ministarstvu prosvjete sa državnim sekretarom, pomoćnikom ministra i načelnikom prosvjetne inspekcije u cilju prevazilaženja problema nastalog u vezi izbora direktora u OŠ „Avdo Međedović“, koja je proglašena za ustanovu od posebnog značaja za Bošnjake.

    U razgovoru su otklonjene sve dileme u vezi regularnosti i zakonitosti sprovedenog konkursa za izbor direktora u toj školi.  Predstavnici Vijeća su zatražili da se ispoštuju rezultati konkursa u zakonom predviđenom roku.

    Predstavnici ministarstva su na sastanku upoznati da je Bošnjačko nacionalno vijeće pokrenulo postupke kod Upravnog suda, Zaštitnika građana i Povjerenice za zaštitu ravnopravnosti sa ciljem da se zaštite Ustavom i zakonom zagarantovana prava Bošnjaka na obrazovanje na maternjem jeziku i pismu.

    Ukoliko nadležne državne institucije ne stanu u zaštitu Ustava i zakona, Bošnjačko nacionalno vijeće će razmotriti modalitete izlaska iz obrazovnog sistema Republike Srbije sa ciljem da zaštiti bošnjačku djecu od asimilacije i pokušaja politizacije obrazovnih institucija. Mjesto: Novi Pazar.

    Podeli
  • Daleko smo od ekološkog grejanja: Pola Srbije loži drva i ugalj

    Daleko smo od ekološkog grejanja: Pola Srbije loži drva i ugalj

    STIMULISANjE građana da uvedu gas u domaćinstva ili centralno grejanje, kao i prebacivanje lokalnih toplana na plavi energent, neke su od ključnih mera Vlade za smanjenje zagađenja vazduha.

    Prema poslednjim podacima, na daljinski sistem je priključeno 634.050 domaćinstava u Srbiji, što je 25,13 odsto, odnosno četvrtina stambenih objekata. Na drva se greje najveći deo stanovnika, 34,04 odsto, a 14 procenata manje na električnu energiju. Ugalj koristi 10,46 odsto domaćinstava, a nešto manje, 9,61 je individualno priključeno na prirodni gas, potvrđuje u razgovoru, za “Novosti”, direktor Poslovnog udruženja toplana Srbije, Dejan Stojanović.

    Od 60 toplana, većina koristi gas – ističe Stojanović. – U Srbiji se od plavog energenta dobija 77 odsto ukupne toplotne energije, učešće mazuta je 13, a uglja 10 procenata.

    Radna grupa za zaštitu vazduha Vlade Srbije, među mnogobrojnim merama za smanjenje zagađenja, predviđa da se u narednom periodu fokusira na prebacivanje lokalnih toplana na gas. U planu je i da se građani stimulišu da se priključe na sistem centralnog grejanja gde god postoje uslovi za to. Najavljeno je i da će troškovi potrošača za uvođenje gasa u domaćinstva biti smanjeni i da ne bi trebalo da prelaze 800 evra. Premijerka Ana Brnabić nedavno je izjavila da bi bila izuzetno zadovoljna ukoliko do 2025. godine više ne bi bilo individualnih ložišta, kotlarnica i toplana na mazut i ugalj.

    Stojanović ističe da postojeći sistem ima kapaciteta da prihvati još potrošača, ali da sama mreža nije razvedena svuda. Dodaje da kontinuirano mora da se ulaže u njeno širenje koje prati razvoj naselja. Istovremeno je, kako navodi, neophodno i da se obnavlja postojeća mreža koja je stara gotovo tri decenije. Povodom prebacivanja toplana na plavi energent kaže da se to sprovodi već godinama:

    Izgradnjom “Turskog toka” stvoriće se uslovi da svi mogu da pređu na gas. Neke toplane koje su koristile isključivo mazut, kao Valjevo i Pirot, počele su da koriste komprimovani prirodni gas koji dolazi u bocama.

    Mada iz Vlade poručuju da će stimulisati priključivanje građana na sistem daljinskog grejanja, do sada nije predloženo konkretno rešenje koje bi podrazumevalo subvencionisanje sa nivoa države, ili lokalne samouprave. Pravilo je da investitor plaća kompletnu opremu i priključak kod novoizgrađenih objekata, dok kod postojećih to ide na teret stanara.

    “Beogradske elektrane” za zagrevanje koriste 96 odsto gasa. One naplaćuju do 40 odsto jeftinije svim postojećim objektima koji žele da se priključe na mrežu, kao i onima koji imaju blokovske kotlarnice.

    Direktor kraljevačke toplane Dragan Arsenijević kaže da će prebaciti još jednu kotlarnicu na gas, kako bi učešće ovog energenta bilo 100 odsto. Snabdevaju oko 7.000 domaćinstava:

    Za potrošača je cena priključenja 3.000 dinara po kilovatu snage tog objekta i za prosečan stan od 60 kvadrata je oko 300 evra. Ima mogućnosti da se plati na rate.

    Niška toplana je gotovo 100 odsto na gas, a snabdeva 30.000 domaćinstava.

    U svakom delu grada imamo mogućnosti za prihvatanje novih potrošača – kaže prvi čovek “Gradske toplane Niš” Predrag Milačić. – Cena priključivanja zavisi od više faktora, kao što su prečnik i dužina cevi i kapacitet podstanice.

    STOJANOVIĆ: BESPLATNO NIJE REALNO

    CENA priključivanja na daljinski sistem grejanja je u nadležnosti lokalne samouprave. Direktor Poslovnog udruženja toplana Srbije, Dejan Stojanović, kaže da ona zavisi od mnogih faktora i da je nemoguće navesti prosek. Smatra da nije realno da toplane nude besplatno priključivanje građanima.

    Priče da će to neko da pokloni, da ne košta ništa, kao i da ima kapaciteta da se svi priključe su neprimerene – navodi Stojanović. – Suština je kako će to kupcu da se naplaćuje, da li će mu se omogućiti da izmiruje kroz mesečne račune 10 ili 20 godina i da se obezbede neke subvencije.

    DžABE U NOVOM SADU I ŠAPCU

    SVIH šest novosadskih toplana su na plavi energent i jezgro grada je uglavnom pokriveno preko daljinskog grejanja.

    – Prošle godine je grad doneo odluku da svi priključci i oprema u podstanicama idu na teret “Novosadske toplane” gde god imamo razvijenu mrežu – ističe za “Novosti” Dobrosav Arsović, direktor. – Na mreži sada imamo 98.000 domaćinstava.

    Početkom godine i Šabac je doneo odluku da priključivanje na sistem daljinskog grejanja bude besplatno za domaćinstva koja nisu udaljena više od 50 metara od postojeće mreže.

     

    Izvor: Novosti

    Foto: D.Alihodžić

    Podeli
  • Ministarstvo: U Srbiji nema zaraženih korona virusom

    Ministarstvo: U Srbiji nema zaraženih korona virusom

    U Srbiji nema zaraženih novim korona virusom, a sinoć od 18 sati do jutros nije bilo novih testiranja na taj virus, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.

    Podsećaju da je do danas u Nacionalnoj referentnoj laboratoriji Instituta Torlak testirano je ukupno 45 osoba koje su boravile u područjima gde ima zaraženih novim korona virusom i kod kojih se razvila infekcija disajnih puteva.

    Uzorci svih testiranih osoba bili su negativni na novi korona virus.

    Ministarstvo zdravlja na stranici COVID – 19, svakoga dana u 8 sati ujutro i 18 sati popodne pravi presek i izveštava javnost kakva je situacija u Srbiji što se tiče novog korona virusa.

     

    Izvor: Tanjug

    Foto: MYKOLATYS / EPA;

     

    Podeli
  • VOZAČI, OPREZ! Danas se očekuje magla, kiša i jaki udari vetra

    VOZAČI, OPREZ! Danas se očekuje magla, kiša i jaki udari vetra

    Magla i sumaglica na pojedinim deonicama pored reka i u kotlinama usporavaju saobraćaj, a povremeno slaba kiša u prvoj polovini dana može donositi opasnost od vlažnih kolovoza koje treba očekivati na putevima u severnim i zapadnim krajevima Srbije, saopštio je jutros Auto-moto savez Srbije.

    Vozače u košavskom području upozorava i na povremeno moguće jače udare vetra koji su najospaniji na mostovima i nadvožnjacima, zbog kojih je potrebno dodatno smanjiti brzinu, a na koje posebno upozoravamo vozače teretnih vozila.

    Period u kojem se nalazimo karakterističan je po čestim promenama vremena što donosi i promenljivo stanje kolovoza, ali i opasnost od odrona kojih poslednjih dana ima na putevima u planinskim predelima, kao i na onim koje prolaze kroz klisure i useke što je još jedan od razloga za pažljivijom vožnjom, navodi AMSS.

    JP “Putevi Srbije” saopštili su jutros da su najopterećeniji putni pravci A kategorije i državni putevi B kategorije prohodni i nema snega, a prohodni su i prilazi zimskim turističkim centrima.

    Na ostalim putnim pravcima III prioriteta/C kategorije kolovozi su vlažni u nižim predelima, snega ima mestimično u raskvašenom stanju do pet cm na teritoriji Ivanjice, Novog Pazara, Požege, Vranja, pa se preporučuje oprezna vožnja.

    Na području Zaječara sitni odroni duž nestabilnih kamenih kosina, u klisurama, usecima, zasecima. Najviše ih ima na putu I B – 34 (Ðerdapska magistrala) gde se savetuje oprezna vožnja i pridržavanje saobraćajne signalizacije, koja obaveštava o odronima.

    Na području Kruševca na državnim putevima I i II reda postavljena je saobraćajna signalizacija zabrana saobraćaja za kamione sa prikolicom i šlepere u vreme snežnih padavina i to na državnom putu II A 207 deonica Jošanička Banja-Grčak, II A 208 deonica Vrnjci-Stanišinci-Grčak, II A 209 deonica Dobre Vode-Stanišinci.

    Na državnim putevima I i II reda postavljena je saobraćajna signalizacija zabrana saobraćaja za kamione sa prikolicom i šlepere u vreme snežnih padavina i to na državnom putu II A 211 na deonici Brzeće-Kopaonik, na državnom putu II A 208 deonica Brus-Razbojna, na državnom putu II A 211 deonica Brus-Brzeće i na državnom putu II A 215 deonica Kruševac-Kaonik.

    Zadržavanja na (TMV) teretnim terminalima naših GP:

    GP Batrovci, izlaz, TMV čekaju 240 minuta

    GP Horgoš, izlaz, TMV čekaju 60 minuta.

    GP Kelebija, izlaz, TMV čekaju 60 minuta.

     

    Izvor: Tanjug

    Foto: DEJAN ŽIVANČEVIĆ / RAS SRBIJA

     

    Podeli
  • Ulaže 600 miliona evra u Srbiju: Najveći deo privatnom sektoru

    Ulaže 600 miliona evra u Srbiju: Najveći deo privatnom sektoru

    Evropska banka za obnovu i razvoj planira da u 2020. u Srbiji finansira projekte do 600 miliona evra, a najveći deo biće opredeljen za zaštitu životne sredine.

    Direktorka EBRD za Zapadni Balkan Žužana Hargitai rekla je eKapiji da će većina investicija oko 70 odsto, ići privatnom sektoru, bilo kroz lokalne finansijske institucije, bilo direktno, a oko 30 odsto biće uloženo u javni sektor.

    EBRD će, prema njenim rečima najviše ulagati u zaštitu životne sredine, bilo kroz obnovljive izvore energije, cirkularnu ekonomiju, zelene gradove, kao i program pametnog merenja u EPS-u. Hargitai je najavila i rad na implementaciji strategije tržišta kapitala.

    “Sa finansijskim institucijama, Vladom Srbije i Ministarstvom finansija radićemo na implementaciji strategije tržišta kapitala, kao i na pripremanju kompanija u državnom vlasništvu za izlazak na berzu. Voleli bismo da vidimo aktivnije tržište kapitala u Srbiji”, rekla je Hargitai prenosi eKapija.

     

    Izvor: EKAPIJA

    Foto: Depositphotos, VadimVasenin

     

    Podeli