Author: Alma Ademovic

  • MINISTAR MEVLUT ČAVUŠOGLU U POSJETI REISU FEJZIĆU

    MINISTAR MEVLUT ČAVUŠOGLU U POSJETI REISU FEJZIĆU

    Ministar vanjskih poslova Republike Turske Mevlut Čavušoglu započeo je danas zvaničnu posjetu Crnoj Gori razgovorima sa reisom Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifatom Fejzićem. Osim Fejzića, turskog šefa turske diplomatije, u medresi “Mehmed Fatih” u Milješu, dočekali su i predstavnici Albanaca i Bošnjaka kao i turski alumnisti i investitori.

    Čavušoglu je istakao da je Turska prijatelj Crnoj Gori, te je prenio pozdrave turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. On je rekao da je Turska postavila cilj da 2023. godine bude deseta ekonomska sila u svijetu i treća u Evropi.

    “Kako smo do danas postizali naše ciljeve tako ćemo i ubuduće. Naša snaga nije uperena protiv bilo koga. Kako mi jačamo tako pomažemo ljudima koji su u teškoj situaciji”, rekao je on.

    On se zahvalio građanima Crne Gore što nijesu podržali puč protiv turskog predsjednika. Istakao je i da se Turska pod vodstvom Erdogana izborila sa teškoćama iznutra i spolja.

    “Na kraju smo bili suočeni sa izdajničkim pokušajem puča i pobjedili smo sa našim narodom. I sada se sa njima borimo i želim da vam se zahvalim što niste dali priliku da te izajice nađu svoje utočište u Crnoj Gori. Nastavite da budete oprezni”, rekao je Čavušoglu.

    “Oni koji žive van Turske da na najbolji način budu na usluzi državi i podržavamo ih da što više investiraju u Crnu Goru. Tražimo od privrednika da podrže privrednu platformu naše ambasade u Crnoj Gori. Ponosni smo na uspjeh naših privrednika”, kazao je turski ministar.

    Čavušoglu je rekao da su veze dvije države jake i podsjetio da je Turska imenovala Sadata Hajdarpašića za počasnog konzula u Bijelom Polju. On je kazao da dvije države treba da sarađuju u oblasti turizma, tehnike, vojne industrije i robne razmjene.

    Na pitanje jednog od učesnika skupa kada će turski predsjednik posjetiti Crnu Goru, Cavusoglu je rekao da bi on trebao da posjeti Crnu Goru u narednih šest mjeseci.

    “Prošle godine sam htio da dođem i tri puta sam morao da odustanem. Nadam se da će i predsjednik doći u Crnu Goru.”

    “Unutar granica učinićemo sve kako bi iz korjena iskorjenili terorizam”, istakao je Čavušoglu.

    Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić je kazao da je Turska bitna za sve mislimane u Crnoj Gori ali da su dobri i odnosu dvije zemlje. On je izrazio hatarnamu zbog pogibije pet turskih vojnika u napadu sirijskih režimskih snaga u Idlibu.

    “Turska je blizu uništavanja terora na granicama i radi na tome da ga očisti oko granica. Želimo im svako dobro”, kazao je Fejzić.

    Prvi dan posjete Crnoj Gori, Čavušoglu je završio večerom sa predstavncima turske biznis zajednice koja ima kompanije u Crnoj Gori.

     

    Izvor: monteislam.com

    Podeli
  • LITAR GORIVA JEFTINIJI DO 10 DINARA Korona virus uporno obara cenu nafte, a pad od 20 odsto mogao bi doneti i POJEFTINJENJE OD 6 % U SRBIJI

    LITAR GORIVA JEFTINIJI DO 10 DINARA Korona virus uporno obara cenu nafte, a pad od 20 odsto mogao bi doneti i POJEFTINJENJE OD 6 % U SRBIJI

    Zbog posledica korona virusa, cena nafte na svetskom tržištu pada već petu nedelju zaredom, gorivo je već pojeftinilo i u Srbiji, a poznavaoci najavljuju da su trenutne, niže cene, na pumpama u našoj zemlji tek početak.

    Računice pokazuju da bi pad cene sirove nafte za 20 odsto na globalnom tržištu mogao da donese pojeftinjenje goriva u Srbiji od 6 odsto po litru, što bi u slučaju dizela značilo nižu cenu za 10 dinara, a u slučaju benzina pojeftinjenje do oko 9 dinara.

    Na londonskom tržištu cena barela je samo prošle nedelje pala za 6,3 odsto, na 54 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,4 odsto, na 50 dolara. Krajem prošle godine, barel je koštao 83 dolara, a 2014. godine i do 100 dolara.

    Kretanja na svetskim berzama već su odrazila i na tržište naftnih derivata u Srbiji, pa tako podaci Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS) pokazuju da je u periodu od 20. januara do 3. februara prosečna cena litra dizela na benzinskim stanicama u Srbiji smanjena za 1,02 dinara, a benzina za 0,35 dinara.

    Računice na koje su domaći analitičari više puta ukazivali pokazuju da rast cene od 10 odsto na svetskim berzama donosi poskupljenje od tri odsto na srpskim pumpama. S tim u vezi, aktuelni pad cene na svetskom tržištu od oko 20 odsto mogao bi, praktično, doneti pojeftinjenje u Srbiji do oko 6 procenata.

    Nebojša Atanacković, suvlasnik privatne naftne kompanije u Srbiji, kaže da nema dileme kako je korona virus uticao na pad cena nafte na globalnom nivou, pošto je Kina i drugi najveći svetski potrošač sirove nafte i nema sopstvene izvore, ali i veliki uvoznik. Manjak tražnje izazvao je i nižu cenu derivata na svetskim berzama.

    “Inače je poznato da je berza derivata najosetljivija na razna politička i druga dešavanja u svetu, pa će se to sigurno odraziti i na cenu goriva. Kod nas je već niža cena na pumpama i teško je proceniti koliko brzo će stići globalni efekti, ali mene je iznenadilo da je ovog puta relativno brzo počela da pada cena na pumpama, nakon reakcije svetskih berzi. Ranije se dešavalo obrnuto, da kada poraste cena nafte u svetu, brzo skače i cena goriva na pumpama, a kada padne malo se čeka…”, ističe sagovornik “Blic Biznisa”.

    Na pitanje da li vozači u Srbiji mogu očekivati pojeftinjenje do 5 dinara po litru, Atanacković kaže da su niže cene u prethodne dve nedelje tek početak, jer su naftne kompanije mnogo ranije ugovorile cenu derivata koje sada koriste.

    “Praktično tek u narednom periodu možemo očekivati da se u pravoj meri oseti efekat svetskih berzi, ali podsećam da nikako ne možemo očekivati linearno pojeftinjenje u odnosu na cenu sirove nafte. To je samo jedan deo maloprodajne cene, a veliki deo cifre koju vozači plaćaju na pumpama čine akcize, porezi, prevoz, prerada…”, ističe Nebojša Atanacković.

    Prema podacima Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS), udeo fiskalnih obaveza u prosečnoj maloprodajnoj ceni benzina u Srbiji je 56 odsto, u ceni dizela 53,6 odsto i ceni TNG-autogasa 46,7 odsto.

    Pored fiskalnih obaveza u koje spadaju akciza, naknada za formiranje obaveznih rezervi, naknada za unapređenje energetske efikasnosti i PDV, proizvođači i trgovci derivata nafte u Srbiji (a naravno, posredno, potrošači) imaju obavezu da za svaki litar goriva koji stave na tržište plate i naknadu za markiranje goriva i naknadu za monitoring kvaliteta goriva.

    “Trend pada cena goriva u Srbiji i u zemljama u okruženju zadržan je i u prošloj nedelji, a Srbija je i dalje u samom vrhu na listi cena dizela i TNG-autogasa, dok je cena benzina malo iznad regionalnog proseka”, kaže u razgovoru za “Blic Biznis” Tomislav Mićović, generalni sekretar UNKS.

    Kada je reč o mogućim efektima korona virusa na cene goriva u Srbiji i regionu, naš sagovornik objašnjava da je Srbija uvozno zavisna zemlja sa izvesnim stepenom razvijenosti tržišne konkurencije.

    Prema njegovim rečima, to znači da se promene na globalnom tržištu nafte neminovno odražavaju i na naše tržište, kao i da će se pad cene u svetu odraziti i na domaće cene.

     

    Izvor: Blic

    Foto: EPA/ALEX PLAVEVSKI, SHUTTERSTOCK / RAS SRBIJA

    Podeli
  • NBS: 45.000 firmi i preduzetnika dugovalo 241 milijardu dinara

    NBS: 45.000 firmi i preduzetnika dugovalo 241 milijardu dinara

    Poslednjeg dana 2019. godine u Srbiji je u blokadi zbog duga bilo 45.663 pravnih lica i preduzetnika, a ukupni iznos duga bez obračunatih kamata za koji su blokirani iznosio je 241,66 milijardi dinara, navode u Narodnoj banci Srbije za Tanjug.

    Blokirani su bili računi 27.205 pravnih lica i 17.958 preduzetnika, a od ukupnog broja 14.389 dužnika bilo je u blokadi kraćoj od 360 dana dok je njih 31.274 bilo u neprekidnoj blokadi dužoj od 360 dana.

    Prema informaciji koju je Tanjug dobio u NBS, u blokadi preko 1.080 dana bilo je 15.404 dužnika, a ukupni iznos za koji su blokirani iznosio je 176,94 milijarde dinara.

    Na preseku godina ukupan iznos blokade računa pravnih lica iznosio je 231,88 milijardi dinara, od čega je 175,41 milijarda dinara bio dug 14.866 firmi koje su bile u neprekidnoj blokadi duže od 1.080 dana.

    Ukupan iznos duga blokiranih preduzetnika iznosio je 9,77 milijardi dinara, od čega su najviše, 2,91 milijardu, dugovali preduzetnici koji su bili u blokadi od 360 do 720 dana.

    Kod pravnih lica najmanje nelikvidnih i najmanji iznos blokade bio je u kategoriji čiji je period nelikvidnosti bio do 30 dana.

    Najmanje nelikvidnih preduzetnika je u kategoriji preko 1.080 dana blokade, a najmanji ukupni iznos blokade je za preduzetnike čiji je period nelikvidnosti do 30 dana.

     

    Izvor: Tanjug

    Foto:  Anđela Stevanović Živković

    Podeli
  • Deca i po sedam sati na internetu: Ministarstvo trgovine upozorava na probleme zavisnosti od tehnologija

    Deca i po sedam sati na internetu: Ministarstvo trgovine upozorava na probleme zavisnosti od tehnologija

    Deca u Srbiji u proseku provode tri sata dnevno na internetu, a vikendom između četiri i sedam. Prekomerna upotreba interneta i prevencija zavisnosti od digitalnih tehnologija biće tema ovogodišnjeg panela povodom Dana za bezbedniji internet.

    Državna sekretarka u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić, povodom Dana bezbednosti dece na internetu, upozorila je na to da deca i mladi, odnosno njihovi roditelji i nastavnici, i dalje ne prepoznaju problem prekomerne upotrebe tehnologija. Prema rezultatima prošlogodišnjeg istraživanja “Deca Evrope na internetu”, koje je uključilo i učenike u Srbiji, veliki broj je ugrožen, ali još nije potražio pomoć. Čak trećina naših učenika ima probleme zbog količine vremena koje provodi na globalnoj mreži i zbog toga ulazi u sukobe sa porodicom ili prijateljima.

    Ministarstvo trgovine ovogodišnji Dan bezbednog interneta obeležava interaktivnom panel-diskusijom “Zavisnost od interneta – dijagnoza?”.

    Matić je podsetila i da je pre tri godine uspostavljen Nacionalni kontakt centar za bezbednost dece na internetu:

    Unicefovo istraživanje pokazalo je da manje od 10 odsto dece uzrasta od četiri do osam godina ne koristi digitalne uređaje, a da neka deca pristupe internetu i pre svoje treće godine.

    Prema podacima Unicefa, deca čine trećinu ukupnog broja internet korisnika.

     

    Izvor:  Novosti

    Podeli
  • Do kraja godine upis u katastar samo putem interneta

    Do kraja godine upis u katastar samo putem interneta

    Republički geodetski zavod omogućio je građanima da bez odlaska na šalter, putem interneta i u svega nekoliko klikova, imaju uvid u status svake nekretnine, da vide vlasničke listove, uknjižbu, zabeležbe i drugo.

    “Umesto papira, mi smo formirali bazu podataka u kojoj građanima omogućavamo da onlajn dođu do 240 setova podataka, koji su potpuno ažurni i autorizovani”, kaže za “Večernje novosti” direktor Republičkog geodetskog zavoda Borko Drašković.

    Ipak, time digitalizacija katastra nije završena, već je sada u planu i povezivanje banaka, kako bi građani mogli putem mobilnog telefona da rade i druge poslove, poput brisovnica ili skidanja hipoteka nakon otplate kredita.

    “Ovaj sistem je omogućio da od godišnje prosečnih milion i po zahteva, čak više od 60 odsto bude predato bez dolaska na šaltere katastra. Do kraja godine svi zahtevi će se slati elektronskim putem, čime će se napraviti ogromna ušteda vremena i novca naših građana”, tvrdi Drašković.

    Što se tiče komasacije (procesa u kojem se zemljište dovodi u optimalno stanje), on kaže da ćemo moći da dobijemo podatke o tome ko je vlasnik i korisnik naše zemlje, jer je doneta odluka da se unapredi nadzor, ali i kvalitet našeg poljoprivrednog zemljišta.

     

    Izvor: mondo.rs, Večernje novosti

    Foto: MONDO/GORAN SIVAČKI

    Podeli