Author: Alma Ademovic

  • Povećano zagađenje „poguralo“ ekološke mere: Zabrana uvoza “evro 3” vozila počinje od juna?

    Povećano zagađenje „poguralo“ ekološke mere: Zabrana uvoza “evro 3” vozila počinje od juna?

    Država namerava da ubrza donošenje ekoloških mera vezanih za automobile. Od maja 2021. stroži tehnički pregled izduvnih sistema vozila. Petrović: Protiv smo uvoza svih “polovnjaka” bez katalizatora

    DRŽAVA je već nameravala da pospeši kupovinu eko-vozila, ali su trenutne vremenske prilike i povećano zagađenje vazduha ubrzali donošenje odluka pa će, najverovatnije već od juna, stupiti na snagu zabrana uvoza vozila sa “evro 3” motorom, potvrđeno je nezvanično “Novostima” iz više izvora.

    Iako je ranije planirano da se zabrani uvoz vozila sa standardom motora “evro 3” krajem godine, ministar ekologije Goran Trivan je najavio da će se to desiti možda već u junu – kaže predsednik Srpske asocijacije uvoznika novih automobila i delova dr Miloš Petrović. – Mi smo, kao udruženje, pre više od tri godine upozoravali da ćemo doći u ovakvu situaciju i predlagali niz mera.

    Dr Petrović kaže da su automobili, u gradovima, ipak najveći zagađivači, pogotovo u takozvanim špicevima.

    Najgore je ljudima nešto braniti. Prvo im se dozvoli uvoz takvih automobila, a posle neće moći da ih voze. Jer, šta ćemo sa automobilima koji su do sada uvezeni, a koji neće moći da prođu tehničke preglede od maja naredne godine kada će, ako ne i ranije, veća emisija štetnih gasova iz auspuha biti eliminišući faktor.

    Činjenica je da ne možemo svi da kupimo nove automobile, kaže dr Petrović:

    Niko nije protiv uvoza polovnih i kupovine takvih vozila. Samo tražimo da budu tehnički ispravni, da imaju katalizatore, druge uređaje i da se zabrani uvoz prastarih vozila.

    Država je najavila i subvencije za kupovinu novih ekoloških vozila.

    Taksistima je već omogućeno da uz subvenciju od 8.000 evra kupe novo vozilo. Uslov je da ima “evro 6” motor ili da bude električno, odnosno hibridno. Bili smo u Ministarstvu finansija na razgovorima, kao uvoznici, i tu je sve jasno. Taksisti treba da daju 15 odsto vrednosti vozila odmah, država subvenciju, a ostalo može na kredit, lizing.

    Na pitanje očekuje li se neka subvencija i za građane, Petrović kaže:

    Sve zavisi od novca koji država može da izdvoji za ove namene. To je svakako isplativo ulaganje. Ima tu raznih načina da se pomogne nabavka eko-vozila, ne samo kroz direktne subvencije. I sa tim predlozima smo više puta upoznavali nadležne.

    ZA POČETAK BEZ PDV?

    KAKO su “Novosti” nezvanično saznale, Ministarstvo ekologije je uputilo dopis Srpskoj asocijaciji uvoznika novih automobila da bi videli i njihovo mišljenje šta bi još trebalo, pored zabrane uvoza polovnih vozila sa “evro 3” motorom, hitno uraditi.

     

    Predlog koji će uvoznici poslati Ministarstvu, saznaju “Novosti”, biće da se, za početak, hibridna i električna vozila oslobode plaćanja PDV.

    SRBIJA EVROPSKI OTPAD

    U SRBIJI se na jedan kupljeni novi automobil uveze pet polovnih. Jedino Bugarska ima gori odnos – 1:7!

    Nije problem u uvozu polovnih vozila već u strukturi – objašnjava generalni sekretar Srpske asocijacije uvoznika novih vozila Boban Nikolić. – Prošle godine je uvezeno oko 142.000 polovnih vozila, a čak 110.000 su sa motorom “evro 3 i 4”. To su vozila koja u EU završavaju na otpadima, ili se prodaju nama.

     

    Izvor: Novosti

    Foto: P. Milošević

     

    Podeli
  • VREDNOST DINARA GOTOVO ISTA, SREDNJI KURS 117,5205

    VREDNOST DINARA GOTOVO ISTA, SREDNJI KURS 117,5205

    Zvanični srednji kurs dinara iznosi danas 117,5205 dinara za evro, što je neznatna promena u odnosu na petak.

    Vrednost dinara gotovo ista, srednji kurs 117,5205

    Dinar prema evru vredi isto kao pre mesec dana, na godišnjem nivou je jači za 0,8 procenata a u odnosu na početak godine jači za 0,1 odsto.

    Indikativni kurs dinara prema dolaru je oslabio u petak za 0,1 procenat na 106,5173 dinara za dolar.

    Dinar je prema dolaru slabiji za 0,8 odsto na mesečnom i za 1,8 posto na godišnjem nivou, a od početka ove godine je u padu za 1,5 procenata.

     

    Izvor: Tanjug

    Podeli
  • Predloženo sufinansiranje 16 medijskih projekata

    Predloženo sufinansiranje 16 medijskih projekata

    Preliminarna lista odabranih projekata u okviru javnog poziva za sufinansiranje medijskih projekta iz budžeta grada Novog Pazara u 2020. godini je objavljena. Komisiji je za konkurs pristigao 31 projekat od kojih je prema prvim rezultatima podržano 16.

    Komisija za ocenu pristiglih projekata odlučila je da Radio televizija Novi Pazar dobije 45 miliona dinara, a da sa 13 miliona dinara bude sufinansiran projekat TV Sandžak.

    Za projekte Novinske agencije Beta, “Emedia group” i Kulturnog centra “Zambak” bilo bi opredeljno po million dinara, a za Dan Grafa, izdavača dnevnog lista Danas pola miliona dinara.

    Sa 400 hiljada dinara trebalo bi da bude sufinansiran i projekat Adria media grupe, odnosno Dnevnog lista Kurir, dok bi sa po 300 hiljada dinara bili finansirani projekti  “Journalistic plana”, “Agende 2020”, “K media stara”, “Lokal medija plana” i “Free medije”.

    Komisija je predložila da sa po 200 hiljada dinara budu podržani projekti Trgovinsko informativnog preduzeća “Double – E” (Yu radio) i “PP medije”, a sa po 150 hiljada dinara “A1 – neta” i Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”.

    Komisiju su činili novinarka Vukosava Lazović, Vlado Radulović a komisijom je predsedavao, na predlog Udruženja novinara Srbije, Edib Honić.

    Zasedanje Komisije za ocenu medijskih projekata i ove godine pratio je posmatrač ispred organizacija civilnog društva, odnosno Akademske inicijative Forum 10 Fahrudin Kladničanin. On ocenjuje da je komisija radila stručno te da je ceo proces bio transparentan.

    “Ono što je posebno važno naglasiti je to, da je ovo jedinstven primer u Srbiji, da celokupna procedura, koja je pratila raspisivanje medijskog konkursa i današnje učešće antikorupcijskog foruma i građanskog  posmatrača, govori o transparentnosti celog ovog procesa. Koliko sam upoznat, Grad Novi Pazar je odmah nakon raspisivanja konkursa za sufinansiranje medijskih sadržaja, na svom portalu objavio listu pristiglih projekata. Članovi svih komisija koji su se kandidovali za učešće u radu stručne komisije što predstavlja prvi primer u Srbiji da jedna  Gradska uprava na ovaj način izašla i transparentno otvorila celokupan medijski proces“, kazao je Kladničanin.

    Predlog komisije razmatraće Gradsko veće Novog Pazara na sledećoj sednici. Podsećamo, ovogodišnji budžet za medije je 64 miliona i 100 hiljada dinara.

    A. Ademović

     

     

    Podeli
  • Ode plata na pripremnu nastavu: Vežbe za upis na fakultete koštaju oko 40.000 dinara

    Ode plata na pripremnu nastavu: Vežbe za upis na fakultete koštaju oko 40.000 dinara

    Pripreme za prijemni ispit na prestoničkim fakultetima uveliko su u toku i za njih budući brucoši moraju da izdvoje od 20.000 do 40.000 dinara, u privatnim edukativnim centrima i do 500 evra.

    Najpovoljnija je cena pripremne nastave na Mašinskom fakultetu, gde 65 časova košta 20.000 dinara, a najskuplja na Elektrotehničkom fakultetu, gde 60 časova, plaćenih na rate, iznosi 40.000 dinara.

    Na Eleketrotehničkom fakultetu izvodi se nastava iz Matematike i Fizike. Fond časova po predmetu je 60 u grupama od najviše 20 polaznika. Nastava se održava subotom ili nedeljom, svakog vikenda po 2 časa ili svakog drugog vikenda po 4 časa, po izboru.

    “Cena po predmetu je 36.000,00 ako se plaća ođednom ili na rate 40.000 dinara. U tom slučaju uplaćuje se odmah 16.000, pa druga rata 12.000 i treća 12.000 dinara”, objasnili su iz te ustanove.

    Na Matematičkom fakultetu organizatorka pripremne nastave Marija Mikić rekla je da se kod njih mogu pripremati svi budući studenti koji će na prijemnom polagati matematiku.

    “Fond časova za prvi krug je 60, odnosno 20 termina po 3 časa i cena je 36. 000 dinara, odnosno 33. 000 dinara ukoliko se otplati u celosti, postoji mogućnost isplate na tri rate od po 12. 000 dinara. Drugi krug traje nešto kraće i stoga je cena niža i iznosi 23.100 za ulatu u celosti i 25.100 dinara za plaćanje na dve rate”, rekla je Mikić i dodala da će Matematički fakultet održati probni prijemni ispit iz matematike 17. juna ove godine, na koji mogu da izađu svi maturanti koji žele da utvrde svoje znanje iz matematike, ukoliko plate 2.500 dinara.

    Na fakultetu Organizacionih budući brucoši za 40 časova iz Matematike, trebaju da izdvoje 28.000 dinara. U slučaju da plaćaju na rate, prva rata iznosi 18.000 a druga 12.000 dinara.

    Pripremna nastava iz nastavnih predmeta Hemija i Biologija za polaganje prijemnog ispita na Stomatološkom fakultetu u Beogradu održavaće se, 3 časa po predmetu, ukupno 50 časova biologije i 50 časova hemije.

    Cena jednog časa po predmetu iznosi 500 dinara, te ukupno za pedeset časova hemije kandidat uplaćuje 25.000 dinara i isto toliko za časove biologije.

    Pripremna nastava istih predmeta za polaganje prijemnog ispita na Medicinskom fakultetu u Beogradu održava se takođe subotom tri časa po predmetu.

    Cena za Hemiju iznosi za ukupan fond od 60 časova 33.000 dinara, a isto toliko i za predmet Biologija.

    U privatnim edukativnim centrima pripreme su takođe krenule, gde individulani časovi koštaju od 10 do 30 evra, a roditelji na kraju za pripremnu nastavu izdvoje i do 500 evra za ceo kurs.

    “Pripreme traju do juna i uglavnom se održavaju vikendom. Kada završe oblast kandidati imaju test na kojem je poželjno da imaju prosek iznad 95 procenata, u suprotonom obrađuju ponovo tu istu oblast”, rekli su u jednom privatnom edukativnom centru.

     

     

    Izvor: Tanjug

    Foto: M.Labudović

     

    Podeli
  • Kraj mora da bude novi početak: Kako preboleti raskid posle velike ljubavi

    Kraj mora da bude novi početak: Kako preboleti raskid posle velike ljubavi

    Nekome je lakše da odmah uđe u vezu u kojoj će mu biti zabavno, dok neko drugi radije bira da ostane sam, ali je i jednom i drugom teško. Vreme je jedini lek, mora da protekne određeni period da bi bol utihnuo

    Može li se ikada zaboraviti ono što se jednom ljubilo? – zapitao se naglas Žan-Žak Ruso. Filozof i pisac odgovor nije nametao. Jer je individualan. Mi ga kreiramo. Od nas zavisi.

    Postoji li, međutim, univerzalna formula po kojoj je moguće preboleti veliku ljubav? Onu koja se “izdavala” za najsnažniju. Do kraja života. Onu kojoj smo se toliko predavali da nam je sada i sama pomisao da ćemo dalje morati sami, nepodnošljiva. Stručnjaci se jednoglasno pozivaju na samo jedan lek – vreme. Među njima je i naša sagovornica Željka Kurjački Stanić, psiholog i psihoterapeut, koja kaže:

    Najvažnije je dati sebi vremena. Ono, samo po sebi, neće učiniti ništa da rana zaceli, ali ono što će se događati tokom tog perioda hoće. Kao što rana na koži počinje da zarasta istog trenutka kada se posečemo i svi mehanizmi se stavljaju istog momenta u pogon, tako i naša duša počinje da se oporavlja od onog časa kada biva ranjena. I sve se dešava po istom principu kao u slučaju oporavka od fizičke povrede. Kao što će rana na koži da boli dok zaceljuje, tako će nas boleti i raskid. Boli, jer tražimo smisao u onome što nam se dogodilo, učimo lekcije o sebi, a da svega toga nismo ni svesni. Boli, jer više ne živimo život “plitko”, površinski, već ga zaista “kušamo” u njegovoj punoći. Ali to je isceljujući bol. I kako vreme prolazi, biće nam sve bolje.

    Muškarci duže pate, žene jače

    Uvek ista priča – ko više pati i ko se brže leči od raskida, žene ili muškarci, ponekad se lomi u korist, odnosno na štetu jednih, a ponekad drugih. Postoje i “prelazne” teorije. Tako su, recimo, istraživači sa Univerzitetskog koledža u Londonu došli do zaključka da dame mogu da osete snažniji emocionalni bol od pripadnika jačeg pola, ali da je muškarcima potrebno mnogo više vremena da bi preboleli bivšu partnerku. Naučnici su zamolili nešto više od 5.000 ljudi iz 96 zemalja da ocene psihički i fizički bol koji su osetili posle raskida, na skali od jedan do 10. Rezultati su pokazali da su žene rangirale emocionalnu patnju sa 6,84, a muškarci sa 6,58. U slučaju fizičkog bola, dame su “pobedile” sa 4,21 u odnosu na bodovanje suprotnog pola (3,75). Međutim, jačem polu je, prema ovoj studiji, potrebno duplo više vremena da preboli raskid.

    Sagovornica “Života plus” kaže da je to zato što su žene možda spremnije da traže pomoć i podršku, dok se muškarci trude da izlaze i žive kao da se ništa nije dogodilo.

    Ali teško je i jednima i drugima. Mnogi pripadnici jačeg pola neće sebi dozvoliti da sa nekim popričaju, zatraže ohrabrenje i utehu, a mnogi će tugu brzo preobući u ljutnju, jer se ona lakše podnosi. Ljutiće se mnogo da ne bi tugovali – kaže psiholog.

    A da li nam raskid teže pada u mladosti ili u nekim zrelijim godinama, kada imamo veće samopouzdanje, ali smo i dalje, ipak, (isto) osetljivi? Nema pravila.

    Teško je u mladosti, jer nemamo još toliko bolnog iskustva, pa nam veliki raskidi dolaze neočekivano. Vera u sebe, u druge ljude i u život tada može lako da nam se sruši. Ne znamo još šta sve možemo da izdržimo, od čega smo sve u stanju da se oporavimo i da će posle poraza doći nove pobede. S druge strane, tačno je da u zrelijim godinama imamo, uopšteno govoreći, više samopouzdanja, više iskustva i bolje znamo sebe, ali istovremeno smo tada osetljiviji na izneverene nade i svaki novi poraz budi sećanja na stare rane – navodi sagovornica.

    Od mržnje do depresije

    Istraživanja pokazuju da su pripadnici oba pola skloni da posle raskida ulaze u nove veze. Ekspresno. Samo da bi izgledalo kao da im nije teško. Da dalje mogu sami. Da plivaju kao da se ništa nije dogodilo. Pomaže li to? Da li nam je lakše da posle velikog brodoloma uđemo u “male” veze ili je bolje da ostanemo sami?

    Sagovornica kaže da za to ne postoji pravi univerzalni savet.

    Nekome je lakše da preboli ako uđe u vezu u kojoj će mu biti zabavno i gde će skrenuti misli. Tako će možda pronaći smisao poraza koji je doživeo i preboleti ga. Nekom drugom bi, opet, bilo teško da ulazi u površne i bezlične odnose, potrebno mu je da bude sam i da boluje na svoj način. Kao što je nekome neophodno da se osami kada mu je teško, tako neko drugi traži društvo. To ne znači da će onaj što se osami brže preboleti, niti da onaj ko traži društvo beži od problema. Jednostavno, različiti smo – objašnjava psiholog.

    U svakom slučaju, raskid nije lak i odražava se na celokupno stanje organizma. Odmah se vidi na licu, pa tako istraživanja pokazuju da je prvi znak patnje zbog prekida veze, problem sa kožom.

    Crvenilo, kesice ispod očiju i dehidratacija su česta pojava posle raskida – navodi doktor Tom Mamon. – Raskid može da nas učini starijim, jer ljubavni problemi izazivaju dugoročni stres, a on je vidljiv.

    Ukoliko patnja potraje, depresija definitivno počne da vreba iza ćoška. Neko opet ne može da se oslobodi osećanja krivice ili mržnje.

    Sve su to naši pokušaji da protumačimo šta nam se to dogodilo, da donesemo neki zaključak u situaciji koju ni najmanje nismo očekivali, koja je došla iznenada. Da se snađemo. Ali toga moramo da budemo svesni i da imamo u vidu da naša procena sebe i budućnosti, kada se osećamo depresivno, nije realna. Možemo istovremeno da se osećamo beznadežno, tužno, nevoljeno, a da budemo svesni da ta osećanja nisu prava procena našeg života i da će vremenom proći. Kada to imamo u vidu, biće nam mnogo lakše da taj period stoički podnesemo. Bilo koji problem da imamo u životu i ma šta da smo uradili, mnogo je važno da znamo da budemo na svojoj strani. Ne mora da nam se dopada sve što uradimo, ali moramo da navijamo za sebe. Da budemo sebi advokat branilac – poručuje sagovornica.

    I jedino tako ćemo uvideti da svaki kraj jeste – novi početak.

    TRAŽI SE NOVI SMISAO

    Veliki raskid mora da ostavi trag na duši. To je neminovno.

    Onaj ko ostavlja, dugo posle raskida oseća krivicu zbog toga što je naneo bol nekome ko ga je voleo, ali i tugu, jer oseća da je odlaskom obesmislio zajedničke uspomene i vreme. S druge strane, onaj ko je ostavljen, pokušava da pronađe smisao, da razume, osmisli to što mu se dogodilo i pronađe zaključak o svemu tome. Teško je prihvatiti da više nemamo priliku da popravljamo, da više nećemo dobiti ni jednu jedinu šansu, jer je zaista kraj. “Veliki” raskid znači da je ljubav bila velika i da je trajala. Kada više nismo zajedno, šta sada za nas znače uspomene, sva ta zajednička prijateljstva koja smo gradili, planovi, svađe i mirenja, šale i lepi trenuci, to što se toliko dobro poznajemo? To je poveće parče našeg života koje sada treba da osmislimo drugačije i da mu damo novi smisao – kaže Željka Kurjački Stanić.

     

    Izvor: Novosti

    Foto: Depositphotos

    Podeli