Author: Alma Ademovic

  • EU preti tržištu vrednom 10 milijardi evra: Posle kesa, zabranjuju i plastičnu ambalažu

    EU preti tržištu vrednom 10 milijardi evra: Posle kesa, zabranjuju i plastičnu ambalažu

    Evropska komisija razmatra zabranu korišćenja plastičnih vrećica i priprema nove zahteve za proizvođače.

    “Želimo da proširimo pravila za plastiku za jednokratnu upotrebu i trenutno istražujemo u kojem smeru bi to bilo moguće. Bitan korak bi bio, na primer, zabraniti plastična pakovanja ili propisati korišćenje reciklirane plastike”, rekao je komesar EU za zaštitu prirodne sredine Virginijus Sinkevičisu u intervjuu za nemački list Die Welt.

    Nova EU uredba o plastici za jednokratnu upotrebu preti tržištu vrednom 10 milijardi dolara, pri čemu su polipropilen i polistiren najviše izloženi, ističe Blumberg.

    Direktiva o jednokratnoj upotrebi plastike kojom se zabranjuju plastični proizvodi kao što su pribor za jelo, mešalica, slamke, štapići za uši i neke posude, donesena je prošle godine, podseća portal Klix.ba.

    Evropska komisija istražuje i kako bi se proizvođači proizvoda kao što su gume ili kozmetika mogli obavezati da dramatično smanje mikroplastiku u svojim proizvodima.

    “Mikroplastika je u našoj agendi. Do kraja godine napravićemo detaljnu listu proizvoda koji sadrže mikroplastiku ili koriste mikroplastiku”, rekao je Sinkevičius.

     

    Izvor: KLIX.BA

    Foto: Depositphotos/trgowanlock

    Podeli
  • Državna MATURA biće jedini uslov za fakultet, a prvo će je polagati ova generacija srednjoškolaca

    Državna MATURA biće jedini uslov za fakultet, a prvo će je polagati ova generacija srednjoškolaca

    Prva  državna ili velika matura za gimnazije i srednje stručne škole biće održana na kraju školske 2021/22, odnosno u junu 2022. godine. Ovo je konačna odluka koju je donelo Ministarstvo prosvete. Ranije je bilo planirano da velika matura bude održana na kraju 2020/21, ali je odlučeno da se pomeri za godinu dana kako bi sve pripreme bile uspešno urađene. Za trogodišnje obrazovne profile, prvi državni ispit biće sproveden na kraju školske 2020/21. godine. Znači, sva deca koja su rođena 2004. godine i kasnije će polagati državnu maturu.

    Ovo je potvrđeno “Novostima” u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, a naši sagovornici pojašnjavaju da državna matura podrazumeva da je svi učenici završnih razreda srednjih škola polažu istovremeno, kao što to sada rade osmaci, i da je fakulteti priznaju za upis umesto prijemnog ispita.

    Međutim, dekani pojedinih državnih fakulteta ranije su se protivili tome da matura bude jedini test znanja, odnosno jedini uslov za upis budućih brucoša. Smatraju da bi trebalo uvesti još neki oblik kontrole znanja za upis na fakultete, jer misle da takav način provere nije pouzdan.

    U Ministarstvu su, međutim, protiv toga. Za decu je, kažu naši sagovornici, veoma stresno da u tako kratkom roku imaju dva teška ispita i najavljuju da će profesori sa fakulteta biti uključeni u izradu maturskih zadataka kako bi konačan rezultat bio dobar pokazatelj znanja maturanata.

    Pored sertifikacionog karaktera, to jest dobijanja potvrde o uspešnom završetku srednjeg obrazovanja, državna matura će imati i kvalifikacioni karakter za sve učenike koji žele da nastave školovanje – kažu u Ministarstvu prosvete. – Fakulteti će se unapred opredeliti za nivo znanja određenih predmeta, bilo da se polažu kao obavezni ili izborni deo državne mature, koji je neophodan za rangiranje prilikom upisa na određeni fakultet. Sa druge strane, ističu naši sagovornici, učenici će na vreme biti upoznati sa kriterijumima “ulaska” na fakultet kako bi se pravovremeno pripremali.

    Osim što će akademska zajednica biti uključena u radne grupe za izradu zadataka koji se polažu na maturi, njihovu recenziju, pregledanje i ocenjivanje, nekim fakultetima, kao što su umetnički, biće ostavljena mogućnost da vrše dodatne provere veština i znanja. Standardizacija državne mature znači da se maturski ispit i kriterijumi procene neće razlikovati od škole do škole, npr. ispiti iz opšteobrazovnih ili stručnih predmeta će svuda biti isti, a oni će biti uslov za upisivanje na fakultet – kažu u Ministarstvu.

    Ali, pre zvanične državne mature, srednjoškolci će imati više probnih ispita. – U toku je pilotiranje državne mature i ono podrazumeva sprovođenje dva pilot-projekta – prvi put na uzorku u maju školske 2019/20. godine i drugi put u svim školama – gimnazije, srednje stručne i umetničke škole – u maju 2020/21. godine – rečeno je “Novostima” u Ministarstvu. – Pilot-projektima, odnosno probom državne mature, proveravaju se i unapređuju procedure, zadaci, organizacija, tehnička podrška… u uslovima što sličnijim pravim ispitima.

    Probni ispit biće sproveden i u martu ili aprilu 2022.

    Probni ispiti će se nadalje sprovoditi svake godine, jer su u funkciji pripreme učenika, škole i celog sistema za ono što ih čeka u junu – kažu u Ministarstvu.

    Za trogodišnje obrazovne profile završni ispit biće pilotiran na uzorku škola u maju 2019/20, a pravi ispit će biti sproveden na kraju školske 2020/21. godine.

    Inače, prema ranijim najavama, test na državnoj maturi imaće 40 zadataka, od toga će 10 biti sa osnovnog nivoa, 20 sa srednjeg i 10 sa naprednog nivoa. Ispit će trajati četiri sata, a broj bodova biće različit u odnosu na nivo zadataka.

    BRIGA O REGULARNOSTI

    U narednom periodu “pilotiranja” državne mature, a u saradnji sa fakultetima, biće uloženo mnogo truda da se obezbedi regularnost procesa. Kako samog sprovođenja ispitivanja, tako i ocenjivanja koje će biti elektronsko, i rangiranja budućih studenata – kažu naši sagovornici iz Ministarstva prosvete.

     

    Izvor: Novosti

    Foto: Tanjug, Igor Marinković

    Podeli
  • Važna vest za osmake

    Važna vest za osmake

    Učenici osmog razreda će krajem marta raditi probni test male mature digitalno, na računaru, kaže ministar prosvete Mladen Šarčević.

    On dodaje da je to predviđeno za sve osmake čije su škole opremljene za to, dok će ostali taj test raditi kao i dosad.

    “To će ujedno biti i svojevrsni trening, s obzirom na to da će za dve godine svi učesnici završnih razreda u Srbiji malu maturu polagati digitalno, deo novog modela polaganja male mature već je u pripremi”, rekao je Šarčević za “Kurir”.

    Ove godine osmaci će završni ispit polagati kao i dosad, rešavanjem zadataka iz matematike, srpskog i kombinovanog testa, ali u narednim godinama će i tu doći do promena, dodaje on.

    Kombinovani test će, kako objašnjava, najverovatnije zameniti PISA zadaci.

    Prema njegovim rečima, ministarstvo planira ove i sledeće godine nabavku 40.000 kompjutera za škole.

    Šarčević najavljuje da će se ove godine pregledanje testova raditi takođe digitalno te da će urađeni testovi obezbeđenim kombijima stizati u školske uprave gde će se skenirati pomoću specijalnog softvera koji je u izradi, a zatim će biti poslati u skening centar u Beograd na pregledanje.

    Kaže i da se radi na novinama u štampanju testova, kao i da se zadaci više neće štampati u komercijalnim štamparijama.

    “Imaćemo novu štamparju u Fabrisovoj ulici gde se nalaze Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja i Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, a u kojoj će se štampati završniti ispiti. U pitanju je bezbedna štamparija koja će biti pod odličnim nadzorom”, zaključio je Šarčević.

     

     

    Izvor: Tanjug

    Foto : Depositphotos/ Oksun70

    Podeli
  • Trenuci kada „loša“ ishrana može da bude dobra

    Trenuci kada „loša“ ishrana može da bude dobra

    Iako je važno jesti zdravu hranu, postoje trenuci kada „loša” ishrana može biti dobra, jer ne treba zaista da konzumiramo zdravu hranu za svaki obrok, svakog dana. Zar nije u redu da uzmemo neku „lošu” poslasticu povremeno?


    Akademija ishrane i dijetetike u Americi podržava ideju da ishrana, iako je dobra, može biti i malo promenjena, ako „lošu” hranu jedemo umereno. Dakle, prihvatljivo je da nam je ishrana drugačija od uobičajene, sve dok je količina te hrane mala i nije česta pojava. Ne fokusirajte se na svaku hranu kao potpuno dobru ili lošu.

    Označavanje hrane i generalno ishrane kao dobre ili loše u svim trenucima, nije toliko od pomoći. Poneke namirnice imaju mnoštvo zdravstvenih benefita, dok ih druge nemaju i mogu biti loše kada u njima preterujemo. To samo znači da treba izbegavati prevelike količine hrane koju smo odredili kao „lošu” po nas.

    Akademija kaže da postoji mesto za sve vrste hrane u dnevnoj ishrani, ali samo dok su generalni obrasci ishrane – zdravi. Po njima, kategorizacija određene hrane ili grupa hrane kao dobre ili loše je previše pojednostavljena i može dovesti do nezdravih navika i poremećaja u ishrani.

    Ponekad ishrana treba da bude zabavna, kao kada slavite rođendan ili neki drugi veliki događaj. U trenucima kada osećamo da možemo jesti samo zdravu hranu sve vreme, može doći do izbegavanja zabavnih događaja i da se osećate kao da vam je ceo život fokusiran na to kako se hranite. U stvari, postoji izraz za taj tip ishrane – ortoreksija.
    Ortoreksija je opsesija zdravom ili takozvanom dobrom ishranom. Uznemireni ste ako prekrišite svoja pravila, a to negativno utiče na vaše dnevno funkcionisanje kod kuće, na poslu ili u društvenim situacijama.

    Možete li da jedete koju god hranu da poželite?

    Ne zaista. Važno je da održite dobar obrazac ishrane i fokusirate se na to da jedete sveže voće, povrće, mahunarke, orašaste plodove, semenke, žitarice od celog zrna, ribu, morsku hranu, mlečne proizvode sa niskim procentom mlečne masti (ili neki drugi izvor kalcijuma), mršava mesa i živinu. Sve dok je ishrana pravilno balansirana, u redu je da uživate u parčetu torte, kolačiću, porciji čipsa ili svom omiljenom slatkišu – jednom dnevno. Važno je da obratite pažnju na veličinu porcija kada konzumirate ovu hranu.
    Ukoliko jedete previše…

    Može da se dogodi s vremena na vreme. Da biste se hranili uglavnom zdravo i dobro, potrebno je malo vežbe, posebno ako vam je ishrana potpuno izobličena. Budite dobri prema sebi kada se mučite na početku.

    Ako se odate iskušenju da lako pojedete banana split danas, nemojte žaliti nad svojim neuspehom u ishrani; samo preskočite poslastice nekoliko dana. Sledećeg puta kada budete imali desert, izaberite nešto zdravije ili uzmite manju porciju.

    Izvor : Danas

    Podeli
  •  Isplativije grejanje na drva

     Isplativije grejanje na drva

    Relativno topla zima razlog je manje potrošnje ogrevnog drveta ali i smanjene prodaje kažu prodavci. Cene su skoro iste kao i prošle godine, za kubni metar treba izdvojiti 40 evra dok za metar cepkanih 45 evra.

    Sa prvim hladnim danima dolazi i pomisao kako se grejati. Da li na struju ili na drva? Obišli smo novopazarsku pijacu kabaste robe i od prodavaca saznali da za kubni metar treba izdvojiti 40 evra dok za metar cepkanih 45. Kako kažu, prodaja je slaba, jer, prema njihovim rečima, sve više ljudi prelazi da se greje na pelet.

    Pitali smo građane šta je isplativije, grejanje na drva ili struju, većina se složila da je jeftinije grejati se na  drva.

    Hladno ili ne zimi se, prema rečima kupaca skoro isto troši drva. Istraživanja pokazuju da je jedino grijanje na struju isplativo samo za grejne uređaje koji akumuliraju toplotu, ali da je ipaK najpovoljnije grejati se na drva.

    A. Ademović

     

    Podeli