Author: Alma Ademovic

  • Kurs dinara 117,51

    Kurs dinara 117,51

    Zvanični srednji kurs dinara iznosi 117,5163 dinara za evro, što je neznatna promena u odnosu na petak, objavila je Narodna banka Srbije.

    Dinar prema evru vredi isto kao pre mesec dana, na godišnjem nivou je jači za 0,7 procenata, a u odnosu na početak godine jači za 0,6 posto.

    Indikativni kurs dinara prema dolaru je pao je u petak za 0,4 procenta na 105,5757 dinara za dolar.

    Dinar je prema dolaru jači za 1,0 procenat na mesečnom nivou, na godišnjem je slabiji za 1,3 odsto, dok je od početka godine u padu za 2,1 posto.

    NBS je kupila od početka godine na međubankarskom deviznom tržištu ukupno dve milijarde i 815 miliona evra i prodala 405 miliona kako bi sprečila prekomerne dnevne oscilacije kursa.

    Dinar je prema novčanoj jedinici evrozone bio najjači 18. novembra kada je kurs iznosio 117,4333 dinara za evro, a najslabiji 29. januara kada je jedan evro koštao 118,4940 dinara.

     

    Izvor: Tanjug , Vesti Online

    Foto: Pixabay.com

     

     

    Podeli
  • Dužina spavanja otkriva da li vam preti opasnost od moždanog udara, ova satnica je posebno kritična

    Dužina spavanja otkriva da li vam preti opasnost od moždanog udara, ova satnica je posebno kritična

    Dugo spavanje tokom noći, zajedno sa popodnevnom dremkom, mogu da povećaju rizik od nastanka moždanog udara, rezultat je novog istraživanja

    Istraživači iz Kine su sproveli jedno zanimljivo istraživanje u okviru koga su ispitivali 31,750 odraslih osoba, prosečne starosne dobi od 61 godine koji su imali zadatak da otkriju svoje navike spavanja.

    U toku šest godina, koliko je trajala zdravstvena studija, stručnjaci su otkrili 1.438 moždanih udara, a 110 slučajeva se dogodio upravo među ispitanicima ove studije.

    Nakon pregleda statističkih podataka, dobijenih na osnovu ankete, odrasli koji su rekli da su spavali devet ili više časova tokom noći su imali 23 odsto veće šanse da dožive moždani udar, za razliku od onih koji su spavali manje od 8 sati. Takođe kod učesnika studije koji su svakog dana dremali duže od 90 minuta, ustanovljeno je da je povećan rizik za 25 odsto da kasnije dožive moždani udar, za razliku od ljudi koji su dremali manje od pola sata dnevno.

    Naravno, ovo ne znači automatski da dugi periodi spavanja izazivaju možda udar. Ako neko redovno spava devet sati tokom noći i i dalje ima potrebu za snom tokom dana, to može da bude iznak da se nešto drugo dešava u organizumu. Svi mi ponekad osećamo umor, ali ako visok nivo iscpljenosti osećate svakog dana, vreme je da se obratite svom lekaru.

    Autorka studije sa Univerziteta nauke i tehnologije u Kini je probala da objasni kako dugo spavanje ima uticaj na oranizam.

    Trebalo bi da sprovedemo još istraživanja kako bismo objasnili kako su povezani dugo spavanje i dremanje sa moždanim udarom, ali prethodne studije su pokazale da dugo spavanje ima uticaj na nivo holesterola i povećava obim stomaka, a poznato je da su to rizični faktori za moždani udar -, kazala je naučnica Kisiomin Zang.

     

     

    Izvor: Telegraf, Novosti

    Foto: Depositphotos

    Podeli
  • POČELE ISPLATE UVEĆANIH ZARADA U JAVNOM SEKTORU Plate veće od 8 do 15 odsto

    POČELE ISPLATE UVEĆANIH ZARADA U JAVNOM SEKTORU Plate veće od 8 do 15 odsto

    Počele su prve isplate uvećanih zarada u javnom sektoru, potvrđeno je u Ministarstvu finansija za “Blic Biznis”.

    Isplate su počele sa novembarskom platom, čija je isplata počela u decembru.

    Plate su uvećane u rasponu od osam odsto do 15 odsto. Ministar finansija Siniša Mali je rekao da su najveće povećanje plata od 15 odsto dobile medicinske sestre, zatim slede doktori sa 10 odsto povećanja, a toliko su dobili i istraživači u naučno-istraživačkoj delatnosti i zaposleni u ustanovama kulture, zatim devet odsto su dobili zaposleni u visokoškolskim ustanovama i ustanovama osnovnog i srednjeg obrazovanja, predškolskim ustanovama, kao i zaposleni u ustanovama socijalne zaštite.

    Zaposleni u državnoj upravi su dobili po osam odsto povećanja plata.

    Osnovna neto plata medicinske sestre, bez minulog rada, u oktobru 2019. godine iznosila je 42.819 dinara, dok u novembru iznosi 49.242 dinara, dok je osnovna plata doktora specijaliste u oktobru iznosila 87.518 dinara, a u novembru iznosi 96.269 dinara.

    Osnovna neto plata, bez minulog rada, sa sedmim stepenom stručne spreme u ustanovama osnovnog i srednjeg obrazovanja i predškolskim ustanovama, za vaspitača, učitelja i nastavnika, je povećana sa 54.216 dinara, koliko je iznosila u oktobru 2019. godine, na 59.095 dinara, koliko iznosi u mesecu novembru.

    “U sektoru zdravstva medicinski tehničari u 2020. godini će imati prosečnu platu veću za 37,9 odsto, u odnosu na period pre fiskalne konsolidacije, odnosno 53,2 odsto veću u odnosu na 2015. godinu. U sektoru osnovnog i srednjeg obrazovanja zaposleni će u 2020. godini imati prosečnu platu veću za 29,7 odsto, u odnosu na 2014. godinu, pre početka fiskalne konsolidacije, odnosno 44,1 odsto veću u odnosu na 2015. godinu”, rekao je ministar finansija.

    Prosečna plata profesionalnog vojnika sa srednjom stručnom spremom u oktobru 2019. godine iznosila je 43.114 dinara, dok je u novembru iznosila 46.994 dinara, što je povećanje za 9 odsto.

    “Zahvaljujući dobrim rezultatima stvorili smo fiskalni prostor koji koristimo tako što, između ostalog, povećavamo plate u javnom sektoru i na taj način podižemo životni standard građana Srbije. Osim toga, povećali smo minimalnu cenu rada, tako da će ona od 1. januara biti veća za 3.000 dinara. Tako podstičemo i veće zarade u privatnom sektoru, gde takođe radi veliki broj građana Srbije. Samim tim, očekujemo da prosečna plata već u decembru bude oko 500 evra. To je obećanje koje smo dali i koje je možda nekima zvučalo nedostižno, ali koje ćemo uspeti da ispunimo”, istakao je Mali.

    Sudijama povećanje 10.000 dinara

    Sudije prekršajnog suda dobile su u novembru skoro 10.000 dinara više. Naime, novembarska zarada iznosila je 91.343,63 dinara, u odnosu na oktobarskih 83.801,50 dinara.

    Plate sudija osnovnog suda bile su u novembru 109.612,35 dinara, dok je oktobarska plata bila 100.561,80. Sudija višeg suda primio je novembarsku platu od 127.881,08 dinara (oktobarska je bila 117.322,10 dinara), a povišicu su dobile i sudije privrednog suda, i oni su za novembar primili 127.881,08 dinara, prema oktobarskih 117.322,10 dinara.

    “Blic” je napravio detaljan spisak svih plata posle povećanja. Pročitajte ko će se najviše obradovati povećanju.

    Kako je ministar Mali rekao, svi makroekonomski pokazatelji su dobri, Srbija ima rast BDP-a od 4,8 odsto u trećem kvartalu ove godine, nezaposlenost je pala na 9,5 odsto, a nezaposlenost mladih je smanjena sa 51,2 odsto, koliko je iznosila 2012. godine, na 26 odsto, koliko je iznosila u trećem kvartalu ove godine.

    Ministar Siniša Mali je istakao da nivo plata u 2020. godini zadržava učešće od 9,5 odsto BDP, na nivou opšte države, koliko će iznositi i na kraju 2019. godine.

     

    Izvor: Blic

    FOTO: O. BUNIĆ / RAS SRBIJA

     

    Podeli
  • ZAGAĐUJEŠ? IMA DA PLATIŠ: Srbija uvodi takse za zagađivače, a plaćaće je i domaćinstva u iznosu od 1.200 dinara!

    ZAGAĐUJEŠ? IMA DA PLATIŠ: Srbija uvodi takse za zagađivače, a plaćaće je i domaćinstva u iznosu od 1.200 dinara!

    Vlada Srbije je na poslednjoj sednici usvojila Uredbu o kriterijumima za određivanje aktivnosti koje negativno utiču na životnu sredinu prema količini zagađenja, kojom je definisala eko-taksu za pravna i fizička lica od 1.200 do dva miliona dinara.

    To praktično znači da će se ova naknada ubuduće plaćati po principu “plati koliko zagađuješ”, koji je definisan Zakonom o naknadama za korišćenje javnih dobara.

    Ujedno je ovim dokumentom konkretizovana i uredba koja je doneta početkom godine. Ta konkretizacija podrazumeva utvrđivanje tri kategorije delatnosti koje zagađuju životnu sredinu, i to one koje imaju veliki negativan uticaj, srednji i mali. U okviru svake od ove tri kategorije, postoji i dodatna klasifikacija koja se odnosi na veličinu kompanije.

    Upravo tom klasifikacijom se omogućava da dve kompanije različite veličine, bez obzira na to što su svrstane u istu kategoriju, primera radi velikog zagađivača, neće platiti istu naknadu. Ona koja je velika izdvojiće za eko-taksu dva miliona dinara, a ona koja se tretira kao mikropravno lice – samo 20.000 dinara.

    Reč je o domaćinstvima koja utiču na zagađenje životne sredine korišćenjem grejnih uređaja, hemijskih sredstava, proizvoda koji nakon upotrebe postaju otpad. Za njih je predviđena taksa od 1.200 dinara za kalendarsku godinu. Treba da se zna da je sastavni deo uredbe i tabela kojom su definisane delatnosti koje imaju veliki, srednji i mali uticaj na životnu sredinu.

    U prvu grupu, između ostalih, spadaju kompanije koje se bave rudarstvom, ali i one koje prerađuju drvo, tekstil i meso, plastiku.

    U drugoj, odnosno srednjoj, svrstani su uzgoj stoke, prerada voća i povrća, proizvodnja sladoleda, mleka, dok je u treću grupu malih zagađivača svrstana trgovina na veliko i malo. Važno je da je ova uredba ovakvom kategorizacijom stvorila uslove da eko-taksa ne zavisi od volje lokalnih sredina, već da bude ista za sve i da zavisi samo od stepena negativnog uticaja proizvodnje neke kompanije na životnu sredinu – navodi sagovornik.

    On navodi da je uvođenje ovakve prakse inicirala PKS.

    Ekološka taksa je do sada naplaćivana po principu “zagađivač plaća” po dva kriterijuma – kvadratnom metru ili bruto ostvarenom prihodu, pa je na lokalu bilo velikih razlika. Ovom uredbom taksa će se plaćati na osnovu zagađenja koje kompanija prouzrokuje, ako ga pravi – plaća je, ako ne – neće biti izdataka.

    Drugim rečima, shodno zagađenju koje puštaju u vodu, vazduh ili tlo poput azotnih oksida, sumpor-oksida i tako dalje, određivaće se i visina naknade.

    Ovakvom naplatom ekološke takse naša zemlju potpuno će ispuniti i standarde Evropske unije u toj oblasti, a povećaće i izdvajanja za troškove životne sredine od 0,8 do jedan odsto BDP-a, što je i prosek Unije – navodi naš sagovornik.

    Iz Vlade Srbije nam je potvrđeno da je doneta nova Uredba o kriterijumima za određivanje aktivnosti koje utiču na životnu sredinu.

    Uredba će se primenjivati nakon objavljivanja u Službenom glasniku, izuzev dela koji se odnosi na odredbu četiri, koja se odnosi na fizička lica, čija je važnost od 1. januara 2020. godine – kažu u Nemanjinoj 11.

    Cenovnik

    Iznos za delatnosti koje imaju veliki negativan uticaj na životnu sredinu

    2.000.000 – velika pravna lica

    500.000 – srednja

    200.000 – mala

    20.000 – mikro

    Iznos za delatnosti koje imaju srednji negativan uticaj

    1.000.000 velika pravna lica

    250.000 srednja

    100.000 mala

    10.000 mikro

    Iznos za delatnosti koje imaju mali negativan uticaj

    500.000 velika pravna lica

    125.000 srednja

    50.000 mala

    5.000 mikro

    1.200 za fizička lica

    Iznos je u dinarima i odnosi se na kalendarsku godinu.

     

    Izvor: Kurir.rs/Blic

    Foto: Ana Paunković,  Filip Plavčić, Marina Lopčić, PROFIMEDIA

     

    Podeli
  • AMSS: Dobra prohodnost puteva, oprez zbog mokrih i klizavih kolovoza

    AMSS: Dobra prohodnost puteva, oprez zbog mokrih i klizavih kolovoza

    Vozače u Srbiji danas uglavnom očekuje dobra prohodnost puteva, ali će u narednom periodu kolovozi sve češće biti mokri i klizavi, upozorava AMSS.

    Zbog niske oblačnosti vidljivost i danas može biti smanjena, a promenljivo vreme poslednjih dana donosi opasnost i od odrona.

    Moguća je povremena kiša u nižim i slab sneg u višim predelima, a vozači, kako bi bezbedno upravljali svojim vozilom i sigurno kočili, pored ispravnih sistema na vozilu moraju imati i dobre pneumatike koji direktno prenose silu kočenja na put.

    Prema poslednjim informacijama “Puteva Srbije” na naplatnim stanicama nema zadržavanja.

    Nema dužih zadržavanja ni na putničkim terminalima na graničnim prelazima.

    Kamioni na Horgošu i Bačkoj Palanci čekaju deset sati, na Kelebiji šest, na Batrovcima i Sremskoj Rači četiri sata, na Bogojevu tri, a na Gradini oko sat vremena.

     

    Izvor: Tanjug

    Podeli