Author: Alma Ademovic

  • HOROR! DEČAKA IZ SRBIJE UBILA LEDENA SKULPTURA: Sina (2) držao za ruku, a onda se na njega obrušilo 700 kilograma leda!

    HOROR! DEČAKA IZ SRBIJE UBILA LEDENA SKULPTURA: Sina (2) držao za ruku, a onda se na njega obrušilo 700 kilograma leda!

    Bol do neba Emran Hamza (2) nastradao je kad se na njega tokom božićnog sajma obrušila kućica koja je napravljena od leda, teška 700 kilograma

    Emran Hamza (2), poreklom iz Srbije, poginuo je u nedelju na božićnom sajmu u Luksemburgu, kada se ledena skulptura od 700 kilograma pala na njega!

    Kako za Kurir kaže Asmir Alijević, ujak dečaka, on je sa sestrićem i njegovim ocem Ragbetom Hamzom tog dana otišao na sajam kako bi uživali u lepom danu i kako bi mališan osetio prazničnu atmosferu.

    Temperatura u plusu

    Na vašaru se nalazila postavka ledenih skulptura – kućica, fotelja i Deda Mraz. Emran je razgledao figure i fotografisali smo ga. Poslednja slika mu je na ledenoj fotelji – s kendlom u grlu priča nesrećni ujak.

    Nakon što se dečak slikao na fotelji, desila se tragedija.

    Stajao je sa tatom pored te kućice, dok sam ja bio udaljen od njih nekoliko koraka, stajao sam na klizalištu. Moj zet je Emrana sve vreme držao za ruku – priča ujak i nastavlja:

    Gornji deo kućice bio je deblji i ona je odjednom pukla i počela da se ruši. Pružio sam ruku da je zadržim, kao i moj zet, ali se led, nažalost, već sručio na dete – priča Alijević.

    Viša sila

    Otac je uspeo da izvuče sina ispod gomile leda.

    Išla mu krv na usta i preminuo je – kaže ujak i ističe da je u momentu pada skulpture u blizini bilo još nekoliko dece.

    FOTO: PRINTSCREEN

    Emranov stariji brat je takođe bio tu, kao i druga deca, koja su se igrala. Tog dana je bilo toplo, temperatura je bila u plusu, a reflektori upereni u led. Pretpostavljam da je zbog toga došlo do topljenja i da se kućica zato srušila. To što nas je zadesilo viša je sila, bog je odabrao da se baš Emran nađe u tom trenutku na tom mestu. Mi bismo voleli da se ovo ne dogodi nikome drugom, nijednom detetu, kao i da se obrati pažnja kada se prave skulpture, da se to ne radi nestručno – kaže ujak nastradalog dečaka i napominje da je ukupna težina svih skulptura dve tone.

    Porodice Hamza i Alijević goranskog su porekla, ali je on, kao i dečakova majka, odrastao u Zemunu.

    Povredile ih spekulacije Dete nije moglo da sruši kućicu

    Asmir Alijević kaže da su ih pogodila nagađanja u luksemburškim medijima da je dečak gurnuo statuu.

    Dete od dve godine i deset meseci nije moglo da gurne kućicu od 700 kila! Skulptura je kapala sve vreme i verovatno nije bila adekvatno održavana pošto je bilo osam stepeni iznad nule – tvrdi ujak.

     

    Izvor: Kurir.rs

    Foto: Privatna arhiva

    Podeli
  • ZIMSKI USLOVI VOŽNJE U SRBIJI: Na Kopaoniku noćas pao sneg! Normalizovan saobraćaj na auto-putu ka Čačku

    ZIMSKI USLOVI VOŽNJE U SRBIJI: Na Kopaoniku noćas pao sneg! Normalizovan saobraćaj na auto-putu ka Čačku

    Auto-put E-75, između naplatnih stanica Markovac i Lapovo, smer Beograd-Niš, normalizovan je za saobraćaj, saopštilo je JP “Putevi Srbije”.

    Nakon saobraćajne nesreće, saobraćaj se odvijao preticajnom Nesreća se dogodila oko 19 sati kod tunela Brančić u smeru ka Čačku.

    AMSS: Zimski uslovi vožnje

    Saobraćaj u Srbiji danas će se odvijati po mokrim kolovozima i uz smanjenu vidljivost u jutarnjim i večernjim satima, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).

    Na Kopaoniku je noćas pao sneg. Na putevima preko planinskim prevoja i po kotlinama ima magle. Na putevima kroz stenske useke i klisure zbog kiše su mogući odroni.

    Na naplatnim rampama nema zadržavanja. Prema podacima Uprave granične policije na putničkim i teretnim terminalima nema zadržavanja. Radovi su u toku na više deonica u Srbiji i tu je potreban dodatni oprez.

    Nema dužih zadržavanja ni na putničkim terminalima na graničnim prelazima u Srbiji, informacije su Uprave granične policije. Kamioni na Batrovcima na izlazu iz zemlje čekaju deset sati, na Horgošu šest sati, na Kelebiji pet, a na prelazu Mali Zvornik tri sata.

     

    Kurir.rs/Tanjug/Beta

    Foto: Youtube Printscreen

    Podeli
  • I dragulj medicine i najotrovnija supstanca: Šta je botoks i kako je došlo do njegove primene u medicini

    I dragulj medicine i najotrovnija supstanca: Šta je botoks i kako je došlo do njegove primene u medicini

    Puna efikasnost, uz potpuno uklanjanje prisutnih tegoba, postiže se samo ukoliko je lekar iskusan u njegovom aplikovanju

    Srpska doktorka i njen asistent uhapšeni u Švajcarskoj: Ubrizgavali bogatašicama sumnjiv botoks

    Srpska doktorka i njen asistent uhapšeni u Švajcarskoj: Ubrizgavali bogatašicama sumnjiv botoks

    Od trenutka kada se shvatilo da botoks može da “ispegla” svaku boru i učini da se osećamo mnogo bolje, ovaj toksin je postao planetarno popularan i neizostavan sastojak u kozmetsko estetskoj industriji. Zbog efekata koje postiže smatraju ga draguljem medicine, iako predstavlja “najotrovniju supstancu” poznatu čoveku. Međutim, slavne ličnosti, a i one koje to nisu, ne haju mnogo za ovu njegovu lošu osobinu. Zarad lepote i produžene vizuelne mladosti opsedaju klinike ne samo u svetu, već i kod nas.

    A šta je tačno botoks i kako je došlo do njegove medicinske primene, objašnjava specijalista interne medicine dr Ivica Jeremić iz Instituta za reumatologiju:

    Botoks je toksin koji se dobija iz bakterije clostridium botulinum. U 19. veku ova bakterija je dovodila do ozbiljnih trovanja, sve dok nemački lekar dr Justinus Kerner nije shvatio da se otrovna supstanca nalazi u kobasicama i da izaziva paralizu mišića. Posmatrajući šta se dešava, došao je na ideju da bi ta supstanca mogla da se koristi za lečenje različitih bolesti, gde postoji izražen mišićni spazam praćen preteranom aktivnošću mišića. Ipak, čist botulinum toksin otkriven je sto godina kasnije u San Francisku. Uoči Drugog svetskog rata SAD su započele intenzivan program razvoja biološkog oružja, a kao rezultat je 1946. godine razvijena metoda za dobijanje čistog botulinum toksina. To je, zapravo, bila osnova za njegovu primenu u medicinske svrhe.

    Da li je tačna tvrdnja da je botoks istovremeno “najotrovnija supstanca” i najkorisniji toksin danas u medicini?

    Da. Botoks je definitivno najotrovnija poznata supstanca. Doza od samo jednog desetohiljaditog miligrama je dovoljna da ubije čoveka. Neki proračuni pokazuju da bi dva kilograma botulinum toksina pravilno raspoređena na sve ljude planete, bila dovoljna da unište čovečanstvo. S druge strane, botoks je i najskuplja supstanca ikada proizvedena. Međutim, u medicini botoks se koristi u tako malim dozama da nikada ne može da izazove trovanje. Zbog toga što se u medicini nikada ne koristi u toksičnim dozama, postoji ideja da se za botoks više ne koristi izraz toksin već neuromodulator.

    Gde se sve u medicini primenjuje, na koji način i sa kojom efikasnošću?

    Ogromna je lista svih aplikacija u medicinske svrhe. U estetskoj medicini botoks se primenjuje za ispravljanje bora i korekciju mimičnih mišića, ali zato u neurologiji za lečenje različitih mišićnih bolesti, praćenih jakim spazmima, odnosno grčenjima mišića. Koristi se i za lečenje migrene, polineuropatija nastalih zbog oštećenja perifernih nerava, kao i nakon moždanog udara kada su prisutni spazmi ruku ili stopala. U psihijatriji je botoks efikasan u lečenju depresija, u oftalmologiji se koristi za lečenje razrokosti, u reumatologiji za lečenje bola kod artroze kolena. Pokazao se efikasnim i u slučajevima prekomernog znojenja, terapiji tortikolisa, odnosno krivog vrata kod dece, ali i mnogih drugih bolesti. Suština je da se puna efikasnost botoksa postiže ukoliko je lekar iskusan u njegovom aplikovanju, jer samo tada mogu potpuno da se uklone prisutne tegobe. Ovde treba još nešto da se zna – iako se aplikuje lokalno, uvek neka količina ode u cirkulaciju. Međutim, nema mesta strahu, jer se radi o izrazito malim dozama koje ne daju nikakav neželjeni efekat.

    Na koji način leči depresiju, glavobolju ili, primera radi, pojačano znojenje?

    Navešću primer depresije. Na licu uvek možemo da prepoznamo kada je neko tužan ili ljut. Kada smo uplašeni, ljuti ili tužni grčimo mišić koji se zove korugator, a nalazi se ispod obrva. Ovaj mišić je odgovoran za nastanak vertikalnih bora između obrva koje licu upravo daju ljutit izraz. Istovremeno, iz korugatora idu povratne informacije u mozak što utiče na raspoloženje. Kada se kod depresivnih osoba ubrizga botoks u predeo između obrva i u korenu nosa, raspoloženje se popravlja. Suština je da botoks prekida put loših informacija, tako što onemogućava mišićima da se grče. Efekat je sličan kao kada se uzimaju antidepresivi. Botoks može da se primenjuje samostalno ili u kombinaciji sa standardnim antidepresivima, a apsolutno poboljšanje nastupa za oko osam nedelja.

    Možete li da objasnite još neka karakteristična stanja gde je delovanje botoksa potvrđeno?

    Karakterističan je tortikolis, kod koga su mišići na jednoj strani vrata skraćeni i imaju pojačan tonus. Ubrizgavanjem botoksa u skraćeni mišić dolazi do njegove relaksacije i popravljanja stanja. S druge strane, primena botoksa nakon moždanog udara takođe ima terapijski efekat. Posle šloga dolazi do gubitka kontrole tonusa mišića zbog čega nastaje grč mišića šake ili stopala. Posledica ovakvog stanja je otežana funkcija, nekada praćena i bolom. Ubrizgavanje botoksa u zgrčene mišiće značajno može da popravi funkciju zahvaćenog ekstremiteta.

    ROK TRAJANjA I POSLEDICE

    Dužina delovanja botoksa zavisi od stanja i vrste tretiranog problema. Ako se, primera radi, koristi za rešavanje bora smejalica oko očiju efekat ostaje do tri meseca. S druge strane, ako se tretira problem pojačanog znojenja u predelu pazuha efekat je vidljiv oko pola godine.

    Neželjenih posledica sa znacima trovanja nema ukoliko se botoks primenjuje u propisanim dozama i na pravi način. Neželjene posledice se javljaju uglavnom zbog nedovoljno dobre aplikacije. Botoks nekada mora vrlo precizno da se ubrizga u mali mišić, u tačno određeni sloj tkiva. Ako se greškom promaši i bude pogođen drugi mišić, javiće se neželjeni efekti. To se obično dešava kada se botoks aplikuje u okolini očiju, zbog čega može da dođe do pada gornjeg kapka ili razvoja suvoće oka. Što se tiče doziranja, ono je individualno. Prilagođeno je svakom pojedinačno, s tim što se za muškarce određuju veće doze u odnosu na žene, jer oni imaju značajno jače mišiće – ističe dr Jeremić.

    KORIGOVANjE LICA

    Botoks se obično koristi za tretiranje gornje trećine lica, odnosno bora na čelu, između obrva, u korenu nosa i oko očiju. Cilj je da se primeni u dozama koje će bore korigovati, uz zadržavanje odgovarajuće mimike i prirodnog izgleda. Botoks deluje i na tonus krvnih sudova, zbog čega su tretirane zone bolje prokrvljene, a koža dobija lepši ten i sjaj. Naravno, botoksom može da se redukuje i donja trećina lica, čime se smanjuje volumen mišića, a lice, ukoliko je okruglo, sužava – navodi detalje naš sagovornik.

     

    Izvor: Novosti

    Depositphotos

    Podeli
  • Promenljivo oblačno, popodne kiša

    Promenljivo oblačno, popodne kiša

    Vreme u Srbiji danas će biti promenljivo oblačno a popodne se očekuje kiša, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).

    Najniža temperatura od 5 do 11, a najviša dnevna od 14 do 19 stepeni.

    Srčanim bolesnicima i osobama sa respiratornim obolјenjima se savetuje opreznost usled očekivanog uticaja biometeorološke situacije.

    Moguće meteoropatske reakcije su bolovi u kostima, promenlјivo raspoloženje i pospanost.

     

    Izvor: Beta

    Foto: FoNet/Aleksandar Barda

     

    Podeli
  • Skupština Srbije usvojila budžet za 2020. godinu, više novca za plate i penzije

    Skupština Srbije usvojila budžet za 2020. godinu, više novca za plate i penzije

    Poslanici su danas usvojili budžet Srbije za 2020. godinu.

    Predlogom budžeta predviđeni su budžetski prihodi od 1.314,5 milijardi dinara i rashodi od 1.334,7 milijardi dinara, tako da će deficit iznositi 20,2 milijarde dinara, odnosno 0,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

    U načelnoj raspravi predlagači su rekli da je budžet razvojni i isplaniran sa ciljem podizanja životnog standarda građana, dok je opozicija kritikovala predlog navodeći da je budžet predizborni i nerealan.

    Vlada Srbije je planirala budžet na osnovu procene da će rast BDP u narednoj godini biti četiri odsto, a da će inflacija iznositi dva odsto.

    Očekuje se da će učešće javnog duga u BDP-u pasti na 51,4 odsto.

    U budžetu će biti veći rashodi za plate i penzije za oko 1,3 odsto BDP.

    Biće izdvojeno 295,4 milijarde dinara na plate zaposlenih u državnoj službi, koje će u odnosu na ovu godinu biti veće od osam do 15 odsto.

    Za penzije su predviđene 581,2 milijarde i one će biti veće 5,4 odsto.

    Vlada je predložila da za kapitalne investicije bude izdvojeno 198,9 milijardi dinara, većinom za saobraćajnu i železničku infrastrukturu.

    Za unapređenje “infrastrukture za zaštitu životne sredine” namenjene su 59,4 milijarde dinara, dok je u 2019. godini za te namene bilo izdvojeno 23,7 milijardi dinara.

    Za subvencije je planirano 95,3 milijarde dinara, od čega za podsticaje investitora 9,3 milijarde.

    Vlada Srbije je planirala rasterećenje privrede po osnovu poreza i doprinosa sa 62 na 61 odsto, zbog čega prihodi budžeta u 2020. godini biti manji za 13,1 milijardu dinara.

     

    Izvor: Beta

    Podeli