Author: Alma Ademovic

  • Upozorenje: Ovi predmeti za domaćinstvo mogu biti kancerogeni!

    Upozorenje: Ovi predmeti za domaćinstvo mogu biti kancerogeni!

    VEĆINU ovih predmeta koristimo svakodnevno, a da ne shvatamo njihovu opasnost. Ovi predmeti sadrže otrovne materije koje su kancerogene i mogu izazvati mnoge druge zdravstvene probleme. Proverite kojih predmeta se treba rešiti odmah!

    Osveživač vazduha

    Osveživači vazduha bili su predmet mnogih studija, od kojih većina, nažalost, potvrđuje njihovu štetnost. Između ostalog pominju se: benzen, formaldehid, aceton, stiren, toluen, limonen, dihlorobenzen, kao i kancerogeni estri ftalat. Pored činjenice da mogu povećati verovatnoću nastanka raka, imaju štetan uticaj i na druga područja. Mogu pogoršati astmu, poremetiti hormonsku ravnotežu tela i izazvati probleme centralnog nervnog sistema. Definitivno je bolje napraviti prirodni osveživač ili isprobati druge prirodne načine za lep miris kod kuće.

    Mirisne sveće

    Prema istraživanju koje je sprovela američka komisija za sigurnost potrošačkih proizvoda, čak 40% sveća na tržištu ima štetne žice u fitiljima. Problem se uglavnom odnosi na mirisne sveće, u kojima olovo sprečava da vosak omekša esencijalna ulja. Olovo koje se oslobađa tokom sagorevanja toksično je za decu, može biti kancerogeno i izazvati hormonske poremećaje. Ako volite ugodnu svetlost u svom domu, bolje je da se prebacite na organske sojine sveće lokalnih proizvođača.

    Zavese za tuširanje

    Pogledajte bliže one koje, kada se izvade iz ambalaže, imaju specifičan miris. Pod uticajem pare i toplote, emituju štetna hemijska jedinjenja koja mogu oštetiti disajne puteve, jetru i nervni sistem, a takođe su kancerogena. Stvar je pogoršana činjenicom da se tokom vrućeg tuširanja ili kupke pore kože još intenzivnije otvaraju i upijaju štetne materije. Zdravije rešenje će stoga biti tuš prekrivač od stakla ili vodootporne tkanine.

    Dezodoransi

    Dezodoransi i antiperspiranti sadrže nekoliko supstanci koje su kancerogene. Među njima je najčešće pomenuto jedinjenje triklozan, koji oštećuje imuni sistem, izaziva hormonske poremećaje i povećava rizik od raka. Može se naći i u nekim šamponima, pastama za zube i penama za brijanje. Ali, antiperspirant omogućava najveću apsorpciju štetnih materija – osmišljen je da ostane na koži što je duže moguće.

    Plastične posude

    Plastična ambalaža sadrži bisfenol A (BPA), opasan po zdravlje, koji narušava hormonalnu ravnotežu i može doprineti razvoju kanceroznih promena. Američke kompanije za plastiku odlučile su da zbog svoje štetnosti povuku BPA iz proizvodnje posuda za skladištenje hrane. Jedinjenja se naročito nalaze u tvrdim plastičnim proizvodima, a može se otpustiti i prilikom pranja plastičnih predmeta u mašini za sudove ili grejanja hrane u mikrotalasnoj.

    Tepisi i itisoni

    Njihov donji sloj lateksa sadrži kancerogeni stiren. Pored toga, fabrički proizvedeni tepisi tretirani su pesticidima, fungicidima i bojama koje emituju štetne pare koji se mogu apsorbovati kroz kožu. Uz to, tepisi sadrže isparljiva organska jedinjenja i formaldehid, koji mogu iritirati oči, nos i grlo čak i na niskom nivou.

    Boje i olovke

    Hemikalije koje sadrže mogu izazvati alergije kod dece, pa čak i oštećenja unutrašnjih organa i rak. To se odnosi na čitavu grupu umetničkih i tehničkih materijala, uključujući akrilne boje, bojice, markere i lepkove. Posebno su opasni za bebe čiji nezreli imuni sistem ima ograničenu odbranu od toksina.

    Kozmetika

    Toksične materije su takođe prisutne na mestima gde to najmanje očekujemo. Svakodnevne kreme, šamponi, gelovi za tuširanje i čitav niz drugih kozmetika često su mešavina supstanci koje su veoma štetne za zdravlje. Među njima nalazimo, između ostalih, anilin koji deluje kao sintetička boja i ima kancerogeni efekat. Takođe bi trebalo da izbegavamo parafin i silikone koji se mogu akumulirati u jetri, bubrezima i stvarati nepropusan film na koži koji otežava disanje.

    Teflonske posude

    Teflon ima brojne prednosti i cenjen je. Međutim, nije potpuno bezbedan za naše zdravlje. Perfluorooktanska kiselina (PFOA) koja se koristi za proizvodnju teflona je izuzetno toksična za naše telo. Može izazvati bolest štitne žlezde, oštećenje jetre i nepravilnosti ploda, a takođe je kancerogena.

    Aluminijska folija

    Aluminijum sadržan u foliji prodire u hranu, a nagomilan u telu može dovesti do slabosti pankreasa, creva ili žučne kese. Ovaj element može doprineti razvoju bolesti nervnog sistema, alergija, pa čak i raka. Ali ne mora biti ovako! Pravilna, sigurna upotreba aluminijumske folije u kuhinji smanjuje prodiranje aluminija u hranu. Samo sledite nekoliko pravila: ne čuvajte hranu omotanu folijom u frižideru duže od nekoliko dana, ne upotrebljavajte je za pečenje i ne čuvajte proizvode sa kiselom reakcijom (npr. kiseli krastavci ili voće).

     

    Izvor: Večernje novosti

    Podeli
  • Država izdvaja bespovratna sredstva za razvoj privrede: Malom biznisu tri milijarde dinara

    Država izdvaja bespovratna sredstva za razvoj privrede: Malom biznisu tri milijarde dinara

    Ponovo je otvoreno pitanje da li se više podstiču inostrane kompanije nego domaće

    MIKRO, mala i srednja preduzeća u Srbiji dobiće do kraja godine tri milijarde dinara bespovratnih sredstava. Državni sekretar u Ministarstvu privrede Dragan Stevanović, u razgovoru za “Novosti”, ističe da je Vlada svesna značaja tog sektora za našu privredu i da se iz godine u godinu povećava i broj korisnika i visina finansijske podrške.

    Za narednu godinu ćemo projektovati još veću sumu – kaže Stevanović. – U okviru tri programa u 2018. utrošeno je 1,65 milijardi. Poslednje dve godine za grantove smo obezbeđivali i dodatna sredstva u odnosu na prvobitno planirana zbog većeg broja korisnika.

    Kvartalni i godišnji izveštaji, navodi, pokazuju dominantan rast u prerađivačkoj industriji i to upravo u oblastima u kojima je potrošeno najviše novca iz ovih programa.

    Oko sedam milijardi dinara biće ukupno investirano ove godine u sektoru malih i srednjih preduzeća zahvaljujući grantovima, koji čine od 20 do 30 odsto ukupno angažovanog novca za investicije, i kroz kredite – ukazuje Stevanović, i dodaje da su to ulaganja u novu opremu, rekonstrukciju, razvoj i tehnološko zanavljanje.

    Kada je reč o subvencijama države, u delu javnosti ponovo je otvoreno pitanje da li se više podstiču inostrane kompanije nego domaće. Stevanović tvrdi da nije tačno da postoji velika disproporcija u korist stranaca. Kao primer navodi da je prethodna godina po broju potpisanih ugovora o dodeli podsticaja za investiranje bila na strani domaćih ulagača, jer je njih 13 u odnosu na 11 inostranih dobilo novac.

    Srpski privrednici do sada nisu imali kapacitete da pokrenu investiciju koja će odjednom da zaposli 1.000 ili 3.000 ljudi, već su to manji projekti koji angažuju od 100 do 200 radnika – objašnjava Stevanović. – Nama treba vremena da se to promeni. Petogodišnje reforme koje sprovodimo dale su rezultate i verujem da će ubuduće sve više naših kompanija moći da aplicira.

    On navodi da je u ovoj godini, zaključno sa 5. septembrom, potpisano ili je u fazi potpisivanja 27 ugovora o dodeli podsticaja za investiranje, devet sa domaćim, 18 sa stranim firmama. Ipak, svaka firma koja pretenduje na subvencije mora da bude registrovana kao domaće pravno lice, tako da su i one, premda im je matica u inostranstvu, na neki način naše.

    PODRŠKA

    STEVANOVIĆ ističe da je načelno planirano da se u okviru investicionog plana vrednog 12 milijardi evra, 100 miliona evra stavi na raspolaganje sektoru malih i srednjih preduzeća koji je za nas najvažniji. Kroz različite programe bilo bi obezbeđeno po 20 miliona evra godišnje u narednih pet godina.

     

    Izvor: Večernje novosti

    Foto: Tanjug

    Podeli
  • Karcinom “kosi” po Srbiji

    Karcinom “kosi” po Srbiji

    Svake godine u Srbiji se evidentira novih 36.000 slučajeva karcinoma, a samo u Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije prošle godine je lečeno 12.000 obolelih od raka, pišu današnje “Večernje novosti”, navodeći da je u Kragujevcu broj lečenih veći za trećinu, dok je u Prokuplju udvostručen broj hemioterapija.

    U Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije 2018. godine od raka je lečeno 12.000 pacijanata, operisano ih je 4.000, a primenjeno 24.000 ciklusa hemioterapije i čak 88.000 zračenja, navodi ovaj list.

    Profesorka dr Danica Grujičić, v.d. direktora Instituta kaže da su “uslovi u kojima se radi apsolutno neprihvatljivi za 21. vek”.

    “Na operaciju se, zahvaljujući naporima hirurga, sada ne čeka duže od nedelju dana, ali – iako svakog dana u dnevnoj bolnici hemioterapiju dobije više dsetina pacijenata, a ponekad i više od 150 – na ovu vrstu lečenja čeka se 40 dan”, rekla je dr Grujičić za “Večernje novosti”.

    List piše i da je u porastu broj pacijenata obolelih od raka koji su mlađi od 35 godina.

     

    Izvor: Fonet, Večernje novosti

    Foto: vojvodina.gov.rs

    Podeli
  • Očekuje se pojačani saobraćaj u toku dana

    Očekuje se pojačani saobraćaj u toku dana

    Vozače na putevima u Srbiji danas očekuju pojačan intenzitet saobraćaja, ali i veoma povoljni uslovi za vožnju, saopštio je Auto-moto savez Srbije.

    Prema podacima policije, na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila, osim na Horgošu gde se čeka oko sat i po.

    Kamioni na Kelebiji i Bačkoj Palanci čekaju po dva sata, dok je zadržavanje na Batrovcima šest sati.

    Na naplatnim rampama nema zadržavanja.

    Na brojnim deonicama u toku su radovi, pa je potreban dodatni oprez i poštovanje saobraćajne signalizacije.

     

    Izvor: Beta

    Foto: 021.rs

    Podeli
  • DINAR MIRUJE, SREDNJI KURS 117,5180

    DINAR MIRUJE, SREDNJI KURS 117,5180

    Dinar prema evru vredi danas približno isto kao u petak i zvanični srednji kurs iznosi 117,5180 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije

    Dinar miruje, srednji kurs 117,5180

    Dinar je prema evru jači za 0,1 odsto nego pre mesec dana, i za 0,6 odsto jači nego pre godinu dana i u odnosu na 1. januar 2019.

    Indikativni kurs dinara prema dolaru je porastao u petak za 0,4 odsto na 106,3030 dinara za dolar.

    Dinar je prema dolaru slabiji za 0,1 odsto na mesečnom i za 4,2 posto na godišnjem nivou, a od početka godine je u padu za 2,7 procenata.

    NBS je kupila na međubankarskom deviznom tržištu od početka godine ukupno dve milijarde i 460 miliona evra i prodala 190 miliona kako bi ublažila prekomerne dnevne osilacije kursa.

    Dinar je najveću vrednost prema novčanoj jedinici evrozone u ovoj godini zabeležio 3. oktobra, kada je kurs iznosio 117,5102 dinara za evro, a najslabiji je bio 29. januara kada je jedan evro koštao 118,4940 dinara.

     

    Izvor: Tanjug

    Podeli