Author: Alma Ademovic

  • Saobraćaj umerenog intenziteta, nema gužve na granicama

    Saobraćaj umerenog intenziteta, nema gužve na granicama

    U Srbiji će saobraćaj biti umerenog intenziteta na putevima van gradova i većih naseljenih mesta.

    Na putničkim terminalima na granicama od jutros nema zadržavanja, dok kamioni čekaju i do četiri sata, saopštio je Auto-moto savez Srbije.

    AMSS navodi da je turistička sezona polako na izmaku, te da je i manji broj vozila na najfrekventnijim putevima.

    Vremenske prilike su takođe pogodne, temperature prijatnije za vožnju, padavina nema, a vozače očekuju suvi kolovozi i dobra prohodnost puteva.

    Iz AMSS savetuju vozačima da budu oprezni u vožnji i obrate pažnju posebno na deonice gde se izvode radovi.

    Na putničkim terminalima na graničnim prelazima nema zadržavanja. Teretna vozila na izlazu iz zemlje na Horgošu i Sremskoj Rači čekaju dva sata, na Kelebiji četiri sata, na Batrovcima tri sata, a u Šidu sat vremena.

    Prema poslednjim informacijama “Puteva Srbije”, na naplatnim stanicama nema zadržavanja.

     

    Izvor: Tanjug

     

    Podeli
  • Do petka sunčano i toplo, za vikend PLJUSKOVI sa grmljavinom

    Do petka sunčano i toplo, za vikend PLJUSKOVI sa grmljavinom

    U Srbiji će danas biti pretežno sunčano s najvišom dnevnom temperaturom od 25 do 30 stepeni.

    Vetar će biti slab, severni, severoistočni, a jutarnja temperatura od 10 do 14 stepeni.

    U Beogradu će takođe biti pretežno sunačano, sa najnižom temperaturom oko 14, a najvišom oko 27 stepeni.

    Vetar će biti slab, severni i severoistočni.

    U petak će biti pretežno sunčano i malo toplije.

    Posle podne na zapadu i jugozapadu uz promenljivu oblačnost ponegde sa pljuskovima i grmljavinom.

    Zatim će biti promenljivo oblačno sa lokalnom pojavom kiše i pljuskova sa grmljavinom, naročito za vikend i početkom naredne nedelje.

     

    Izvor: Tanjug, Blic

    Foto: NENAD MIHAJLOVIĆ / RAS SRBIJA

    Podeli
  • Javni dug na kraju jula 51,9 odsto BDP

    Javni dug na kraju jula 51,9 odsto BDP

    Javni dug Srbije je na kraju jula ove godine iznosio 23,84 milijardi evra, odnosno 51,9 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.

    U odnosu na jun javni dug je uvećan za oko 300 miliona dinara.

    Javni dug je na kraju 2018. godine iznosio oko 23 milijarde evra, što je bilo 53,8 odsto BDP-a, a na kraju 2017. bio je 23,2 milijarde evra, što je iznosilo 61,5 odsto BDP-a.

    Suficit budžeta Srbije na kraju jula ove godine iznosio je 48,5 milijardi dinara jer su prihodi bili 737,3 milijardi, a rashodi 688,8 milijardi dinara, objavilo je Ministarstvo finansija.

    Prema godišnjem planu izvršenja budžeta opšte države, za taj period planiran je fiskalni deficit u iznosu od 5,1 milijardi dinara, što znači da je ostvareni rezultat bolji za 43,1 milijardu dinara, istaklo je Ministarstvo finansija.

     

    Izvor: Beta, N1

    Foto: Shutterstock

    Podeli
  • Fejsbuk ukida softver za prepoznavanje lica

    Fejsbuk ukida softver za prepoznavanje lica

    Fejsbuk je saopštio da ukida softver za prepoznavanje lica za identifikaciju lica prijatelja na fotografijama koje su postavili na zidu korisnika koji im automatski sugeriše da ih “taguje”.

    Fejsbuk će umesto opcije “sugestije za tagovanje”, uvesti podešavanje za uokvirivanje lica za različite potrebe, a ne samo za “tagovanje”.

    Korisnici Fejsbuka će moći da uključe ili isključe ovu opciju, preneo je sinoć AP.

    Oni koji uključe novu opciju, moći će da vide obaveštenje o prepoznavanju lica, a tu će biti i dugme za isključivanje opcije.

    U Ilinoisu je protiv Fejsbuka podignuta tužba zbog opcije “sugestije za tagovanje”, a savezni apelacioni sud je odlučio da postupak može da proces može da počne.

     

    Izvor: Tanjug

    EPA/Gan Ehrenzeller

    Podeli
  • Fajnenšel tajms: Rekordne investicije u Srbiji

    Fajnenšel tajms: Rekordne investicije u Srbiji

    Britanski časopis „Fajnenšel tajms“ u najnovijem broju objavio je da Srbija privlači skoro 12 puta više stranih investicija nego ekonomije njene veličine, prenosi RTS.

    Kao uzroke navodi pametnu podsticajnu i poresku politiku, povoljne trgovinske ugovore sa Istokom i sa Zapadom i ekonomske reforme.

    U tekstu se navodi da je u Srbiju prošle godine ušla rekordna količina direktnih stranih grinfild investicija.

    Članak počinje statistikama analitičkog tima Fajnenšal tajmsa koji prati strana trišta. Njihovi podaci kažu da je Srbija prošle godine privukla nezapamćen iznos stranih direktnih investicija od čak 5,8 milijardi dolara.

    One su došle kroz čak 107 projekata dok je prethodnih godina prosek bio 69 projekata godišnje. To znači da je Srbija privukla više stranih investicija po glavi stanovnika od bilo koje druge zemlje na svetu.

    List zatim navodi izjavu premijerke Ane Brnabić datu Tanjugu da ti podaci svedoče o tome da su se reforme sprovedene u prethodnih pet godina isplatile.

    List analizira investicije i kaže da su one posledice pametnih podsticaja stranim investitorima kao što je subvencija od sedam hiljada evra po radnom mestu i poreske olakšice.

    Ono što je još bolje je struktura investicija. Većina je u proizvodni sektor privrede. Pedeset četiri odsto investicija je u automobilskoj, prehrambenoj, duvanskoj i tekstilnoj industriji i izgradnji nekretnina.

    U segmentu proizvodnje posebno su zanimljive investicije iz Kine. Od 2005. do 2014. čak 74 odsto stranih investcija u Srbiji su dolazile iz Evrope. Sada se to promenilo, i od 2015. kineske investicije rastu eksponencijalno.

    Iako to zabrinjava neke zapadne zemlje, piše Fajnenšel tajms, Srbiji su te investicije donele velike projekte.

    Kruna tih investicija je kupovina smederevske železare kojom sada upravlja „Hestil“ iz kineske provincije Hbej.

    Ipak, činjenicu da ne investiraju samo Kinezi, Fajnenšel tajms ilustruje primerom kompanije „Džonson Elektrik“ koja je nedavno otvorila svoj najveći evropski pogon baš u Srbiji. U njega je uložila više od 100 miliona evra. Praviće električna i hibridna vozila i zaposliti više od hiljadu radnika. Ta visokotehnološka investicija ukazuje na još jedan pozititivan i dalekovid trend u Srbiji.

    Srbija se poslednjih godina sve više trudi da privuče investicije u visokotehnološke grane industrije. Na taj način ona štiti svoju privredu od zatvaranja radnih mesta koje sa sobom donosi automatizacija nove tehnološke revolucije kada niže kvalifikovana radna snaga više nije potrebna.

    Zato Vlada Srbije radi na tome da njena privreda ostvari kontakte sa vodećim kompanijama i školama za visoku tehnologiju kako bi podigla nivo tehnološke pismenosti svoje radne snage, zaključuje Fajnenšel tajms.

    Sredinom avgusta, britanski časopis objavio je da je Srbija na prvom mestu u svetu po broju stranih direktnih investicija.

     

    Izvor: Danas Online

    Foto: Pixabay/Alexas_Fotos

    Podeli