Author: Alma Ademovic

  • Više nije uvek i bolje – koliko su zaista korisni vazdušni jastuci za kolena?

    Više nije uvek i bolje – koliko su zaista korisni vazdušni jastuci za kolena?

    Vazdušni jastuci za kolena imaju zanemarljiv učinak na rizik od povreda, a mogu ga čak i povećati, tvrde u Američkom institutu za bezbednost na putevima.

    Da vazdušni jastuci u automobilima sprečavaju teže povrede u slučaju nesreća dobro je poznata stvar, ali dodavanje sve više njih u vozila ne rezultira uvek i boljom zaštitom.

    Vazdušni jastuci za kolena, koji se aktiviraju sa donje komandne table i namenjeni su smanjenju povreda nogu, imaju zanemarljiv učinak na rizik od povreda, a mogu ga čak i povećati, pokazalo je istraživanje koje je u objavio Američki institut za bezbednost na putevima (Insurance Institute for Highway Safety – IIHS), koji je pandan evropskom Euro NCAP-u.

    “Mnogo ljudi ima tu ideju da je više i bolje”, rekla je Becky Mueller iz IIHS-a. Ali preliminarno istraživanje ukazuje da to u ovom slučaju možda i nije tačno.

    Studija IIHS ispitala je podatke iz više od 400 testova frontalnog sudara i stvarnih izveštaja o sudarima iz 14 američkih država. Od dve vrste testova frontalnog sudara onaj “sa malim preklapanjem” znači da 25 odsto prednjeg dela vozila ima udar sa barijerom, dok test “umerenog preklapanja” predstavlja 40 odsto interakcije sa barijerom, objašnjava Mueller.

    “U testu malog preklapanja, vazdušni jastuci za kolena povezani su sa povećanim rizikom od povreda potkolenice i desne butne kosti, iako je rizik od povrede glave nešto smanjen”, navodi se u studiji.

    Sa druge strane, vazdušni jastuci za kolena nisu uticali na povrede prilikom testa umerenog preklapanja.

    Analiza sudara u stvarnom svetu pokazala je da vazdušni jastuci za kolena smanjuju ukupni rizik od povrede za pola procenta, sa 7,9 na 7,4 odsto.

    “Mislimo da će vazdušni jastuci za kolena biti efikasni u sprečavanju nekih vrsta povreda nogu, ali takođe mogu dovesti ljude u opasnost zbog drugih vrsta povreda nogu koje se ne dešavaju u vozilima bez tih vazdušnih jastuka”, rekla je Mueller.

    Studija IIHS-a dalje pokazuje da bi redizajniranje donjeg dela instrument table, kako bi se sprečio kontakt sa nogama, moglo biti “jednako efikasno rešenje u sprečavanju povreda nogu” kao i vazdušni jastuci za kolena.

    “Ostale vrste vazdušnih jastuka, poput prednjeg vazdušnog jastuka na vašem upravljaču ili bočnih zavesa vazdušnih jastuka obično su usredsređene na smrtne povrede”, kaže Mueller.

    “Povrede glave i grudnog koša mogu uzrokovati smrt, tako da je nama istraživačima lako reći da su vazdušni jastuci spasili život ili da bi mogli spasiti život. Povrede nogu neće nužno ubiti ljude, tako da je teže istražiti koliko je efikasna ta tehnologija”, objašnjava ona.

    S obzirom da su automobili opremljeni vazdušnim jastucima za kolena tek otprilike poslednjih 10-ak godina, rekla je Mueller, ima jedva dovoljno podataka da bismo počeli da ih proučavamo.

    IIHS navodi i da je jedan od razloga zašto su neki proizvođači automobila ugradili vazdušne jastuke za kolena taj da bi njihovi modeli mogli da prođu propisane federalne testove sa nevezanim ispitnim lutkama. Sa druge strane, IIHS podseća da su na njihovim ispitivanjima lutke uvek vezane pojasevima prilikom testova bezbednosti.

     

    Izvor: B92, TPORTAL.HR

    Foto: IIHS (ilustracija)

     

    Podeli
  • Dinar slabiji za 0,1 odsto, kurs 117,90

    Dinar slabiji za 0,1 odsto, kurs 117,90

    Dinar je oslabio prema evru za 0,1 odsto u odnosu na juče i zvanični srednji kurs iznosi 117,9011 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije.

    Dinar je prema evru slabiji za 0,1 odsto nego pre mesec dana, na godišnjem nivou jači za 0,1 posto, a u odnosu na početak godine jači za 0,2 procenta.Indikativni kurs dinara prema dolaru je ojačao juče za 0,1 procenat na 106,2363 dinara za dolar.

    Dinar je prema dolaru na mesečnom nivou slabiji za 1,0 odsto, na godišnjem za 3,8 procenata, a od početka godine je u padu za 2,7 posto.

    Srpska valuta je prema novčanoj jedinici evrozone u ovoj godini bila najjača 12. avgusta, kada je kurs iznosio 117,6809 dinara za evro, a najslabija 29. januara kada je jedan evro koštao 118,4940 dinara.

     

    Izvor: Tanjug, Vestionline

    Foto: Ilustracija,pixabay.com

    Podeli
  • AMMS: U toku dana pojačan saobraćaj na svim putevima, pripremite se za gužve tokom vikenda

    AMMS: U toku dana pojačan saobraćaj na svim putevima, pripremite se za gužve tokom vikenda

    Saobraćaj u Srbiji danas i za dane vikenda biće pojačan na svim putevima, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).

    Srazmerno većem broju vozila na putevima, a posebno u danima vikenda kada se on udvostručuje, uvećava se i broj saobraćajnih nezgoda, te iz AMSS upozoravaju vozače da voze veoma pažljivo.

    Povoljne vremenske prilike omogućavaju nesmetano odvijanje saobraćaja, a u prvim popodnevnim satima pred još jedan vikend očekuje se pojačan saobraćaj na gotovo svim putevima u Srbiji.

    Razlozi za gužve na putevima su povratak u zapadnu Evropu Turaka sa odmora i radnika sa Balkana, ali i uobičajna smena turista.

    Takođe, prema podacima AMSS, na izlasku iz Srbije ka Mađarskoj na graničnom prelazu Horgoš automobili čekaju oko dva časa, a na prelazu Gradina pri ulasku u Srbiju iz Bugarske oko jedan čas.

     

    Izvor: Tanjug

    Foto: AMSS KAMERE / SCREENSHOT

    Podeli
  • Sunčano i toplo do kraja meseca

    Sunčano i toplo do kraja meseca

    U Srbiji će danas biti pretežno sunčano i veoma toplo sa najvišom temperaturom od 30 do 35 stepeni.

    Vetar slab i umeren, severni i severozapadni, a jutarnja temperatura biće od 12 do 20 stepeni, saopštio je RHMZ.

    I u Beogradu pretežno sunčano i toplo. Jutarnja temperatura biće oko 20, a najviša dnevna oko 32 stepena.

    Prema izgledima vremena za narednih sedam dana, do 29. avgusta, biće sunčano i toplo vreme sa najvišom temperaturom od 30 do 35 stepeni.

    Od petka uz lokalni razvoj oblačnosti ređa pojava kratkotrajnih pljuskova sa grmljavinom uglavnom u brdsko – planinskim predelima, naročito u nedelju i ponedeljak.

     

    Izvor: Tanjug, Vestionline

    Foto: pixabay.com

    Podeli
  • Donorum – Da hrana bude svima dostupna

    Donorum – Da hrana bude svima dostupna

    Mladi ljudi su se okupili oko ideje da pomognu da se viškovi hrane, koji se svakodnevno bacaju u Srbiji, dopreme do ugroženih kategorija stanovništva, kojima je ta hrana potrebna. Oni se zovu Donorum i osmislili su aplikaciju i sajt koji mogu da pomognu u preraspodeli viškova hrane.

    Iz Donoruma navode da se u Srbiji, prema nezvaničnim procenama UN, godišnje baci preko 250 hiljada tona hrane. To znači da svaka osoba u Srbiji godišnje baci oko 35 kilograma hrane vredne 20.000 dinara. Rast stope siromaštva pokazuje da skoro 9 procenata stanovništva nije u stanju da zadovolji osnovne životne potrebe, a na beogradskim ulicama živi oko 5.000 beskućnika.

    Bacanje hrane se retko pominje u našoj zemlji, a dobrovoljno poklanjanje hrane ne donosi poreske olakšice trgovačkim lancima, kao što je to slučaj u EU. Takođe, oko 90 procenata otpisa hrane u supermarketima predstavlja voće i povrće što su upravo oni artikli koji najviše nedostaju narodnim kuhinjama.

    “Analizom trzista i zakona Republike Srbije ustanovili smo da Srbija ima velike količine viškova hrane. Sa druge strane određena populacija našeg društva ne može sebi da priušti 3 obroka dnevno.” navodi Gordana Jovanović, član Donorum tima.

    Donorum  je osmišljen kao platforma koja bi povezivala supermarkete, poljoprivredna gazdinstva, kao i ostale proizvođače i distributere hrane sa krajnjim korisnicima, a to su društveno ugrožene grupe, kojima bi ova hrana bila dostupna preko humanitarnih organizacija i narodnih kuhinja.

    Rešenje koje su ovi mladi ljudi ponudili podrazumeva usklađivanje logistike kompanija, koje inače troše resurse kako bi obezbedili skupe postupke za bezbedno uništavanje viškova hrane.

    Aplikacija je zamišljena tako da povezuje tri zainteresovane strane (donatore, posrednike i korisnike) na jednoj platformi, koja obrađuje podatke u realnom vremenu.

    Ideja za platformu je došla od strane osnivača, fondacije FoodCloud iz Irske, koji su na sličan način povezali različite grupe korisnika i rešili problem neiskorišćenih viškova hrane u svojoj zemlji. Logička arhitektura bi se sastojala od omnichannel spoja softvera za upravljanje odnosa sa klijentima (CRM), geografsko informacionog sistema (GIS) i formulara za evidenciju koji bi obuhvatio: prijavljivanje donacije (donator); prihvatanje i određivanje količine (posrednik); koordinaciju logistike; i objavljivanje podataka o rezervisanim i preuzetim količinama.

    Ciljevi ovog projekta su, kako članovi tima navode su:

    Smanjenje količina bačene hrane u Srbiji

    Prosleđivanje hrane krajnjim korisnicima na dnevnom nivou

    Pojednostavljenje komunikacije na relaciji donator – posrednik

    Uspostavljanje dugoročno održive infrastrukture za snabdevanje hranom

    Projekat i samu aplikaciju su osmislili mladi obrazovani ljudi vođeni idejom da se utiče na ekološku svest građana o problemu viška hrane, kao i na društvenu odgovornost i obavezu da hrana bude dostupna svima. Iz Donoruma poručuju da kroz ovakve vidove društvenog angažovanja svi zajedno možemo biti društveno odgovorniji.

     

    Izvor: Nova ekonomija

    Foto: Donorum

     

     

    Podeli