Author: Alma Ademovic

  • Erdogan: Zaustavićemo igre duž turske granice

    Erdogan: Zaustavićemo igre duž turske granice

    Turska će “zaustaviti igre” duž svoje granice počev od regiona Manbidž u Siriji, rekao je turski predsednik Redžep Tajip Erdogan, petog dana ofanzive turske vojske u sirijskom regionu Afrin.
    Govoreći članovima lokalnih administracija u Ankari, Erdogan je pozvao međunarodne nevladine organizacije da podrže tursku operaciju protiv kurdske milicije (Jedinica za zaštitu naroda) koju podržavaju Sjedinjene Američke Države, navodi Rojters.

    “Sumnjam u humanost onih koji podržavaju ovu organizaciju (Jedinica za zaštitu naroda) a Tursku nazivaju osvajačem”, rekao je Erdogan.

    Turski predsednik je dodao da će operacije “Maslinova grančica” biti završena kad Turska uništi teroriste što će, kako je rekao, omogućiti povratak svojim kućama oko 3,5 miliona sirijskih izbeglica iz Turske, prenose turski mediji.

     

    IZVOR: RTS

     

    Podeli
  • Istočna američka puma proglašena izumrlom

    Istočna američka puma proglašena izumrlom

    Osamdeset godina nakon što je poslednji puta viđena, istočna američka puma, koja je nekada vladala Severnom Amerikom od Mičigena do Južne Karoline, proglašena je izumrlom i uklonjena je sa američke liste ugroženih vrsta.

    Velike mačke, poznate kao kuguari, planinski lavovi ili panteri, živele su na području svih saveznih američkih država istočno od reke Misisipi ali do 1900-ih su gotovo nestale zbog sistemskog ubijanja zamkama i lova, prema američkoj agenciji za riblji i životinjski svet.

    Agencija je 2011. počela sistemsko preispitivanje statusa istočnog kuguara, genetskog rođaka planinskih lavova koji još uvek obitavaju u većini zapadnog dela SAD-a, kao i male ugrožene populacije pantera na Floridi koje žive još samo na području močvara Everglejds.

    Godine 2015. američki savezni biolozi zaključili su da nema nikakvih izgleda za pronalazak pume na području istočnog dela SAD, pa nema potrebe za zaštitom koju pruža zakon o ugroženim vrstama.

    Odluka o njihovu brisanju s liste postala je konačna u ponedeljak.

    Istočni kuguari, koji su uglavnom lovili jelene beloga repa u šumama i obalnim područjima proglašeni su ugroženima 1973. iako ih u tom trenutku niko već 30-tak godina nije video.

    Prema zapisima, poslednju pumu ubio je lovac u Mejnu 1938. godina.

    Nakon toga pume koje su uočene na istoku SAD bile su ‘posetioci’ dolutali sa zapada zemlje.

    Usamljeni planinski lav ubijen je na autoputu u Konektikatu 2011. godine, nakon što je prešao hiljade kilometara od Južne Dakote, preko Minesote, Viskonsina i Njujorka, navela je savezna agencija.

    Kuguari koji su mogli dosegnuti dužinu od gotovo 2,5 metra od glave do vrha repa i mogli težiti do 65 kilograma, nekad su bili najrasprostranjeniji kopneni sisari zapadne hemisfere, pre istrebljenja i uništavanja njihovih staništa čime je njihovo životno područje bilo smanjeno za oko dve trećine.

    Grupe za očuvanje životinjskih vrsta saopštile su da će uklanjanje istočne američke pume s liste zaštićenih vrsta osloboditi prostor za države poput Njujorka, u kojem su planine Adirondak bile njihovo stanište da ih nasele rođacima sa zapada zemlje.

    “Trebamo velike grabežljivce poput kuguara koji mogu da kontrolišu rast populacije jelena i time bolesti koje prenose krpelji i koje prete ljudskom zdravlju, pa se nadamo da će ih zemlje na istoku i srednjem zapadu SAD naseliti”, kazao je Majkl Robinson, zagovornik zaštite životinjskih vrsta iz Centra za bioraznoličitost.

    IZVOR: N1

     

    Podeli
  • Naučnici rekonstruisali lice tinejdžerke od pre 9.000 godina

    Naučnici rekonstruisali lice tinejdžerke od pre 9.000 godina

    Otkad je poslednji put neko pogledao u Zorino lice prošlo je 9.000 godina, ali sada tu grčku tinejdžerku možemo ponovo videti nakon što su naučnicii rekonstruisali njeno lice da bi pokazali kako su izgledali ljudi u Mezolitu, oko 7.000 godina pre Hrista, prenosi Rojters.

    Otkrivena 1933. u pećini Teopetra, u centralnoj Grčkoj, devojčica je nazvana Avgi (grčko ime za zoru), jer je živela u praskozorju civilizacije.

    Veruje se da je Zora, na osnovu kostiju i zuba, stara između 15 i 18 godina. Ima izbačenu čeljust usled, kako se veruje, žvakanja životinjske kože kako bi se pretvorila u meku kožu, što je bila česta praksa ljudi tog doba, i namrgođen izraz lica.

    Na pitanje zašto izgleda ljuto, profesor Manolis Papagrikorakis, koji je napravio silikonsku rekonstrukciju lica prema glinenom odlivu njene glave, našalio se: “Za nju nije moguće da ne bude ljuta u tom vremenu”.

    Moguće je da je Zora bila anemična i patila od skorbuta, a dokazi takođe upućuju na probleme sa zglobovima i kukovima, zbog čega joj je bilo otežano hodanje i koji su doprineli njenoj smrti, rekli su naučnici.

    Pećina Teopatra nalazi se u području Tesalije i prvi puta je bila nastanjena pre 100.000 godina. U njoj je pronađeno oruđe iz Paleolita, Mezolita i Neolita, kao i keramika iz Neolita.

    Zora je izložena u muzeju Akropolis u Atini.

    IZVOR: N1

     

    Podeli
  • Opasnost koja vreba iz limenke

    Opasnost koja vreba iz limenke

    Zbog sumnje da preterana upotreba energetskih pića dovodi do lošeg učinka u školi, slavni britanski kuvar Džejmi Oliver pozvao je državne organe u Velikoj Britaniji da zabrane njihovu prodaju deci mlađoj od 16 godina. I u mnogim drugim zemljama lekari već dugo apeluju da se takvi napici zabrane. Evropska komisija ostavila je državama članicama da same odrede starosnu granicu korisnika koji mogu da kupe ovakve proizvode.

    Osim tinejdžera i sportista, energetska pića sve više koriste profesionalni vozači, noćni čuvari, studenti, to jest – svi oni koji žele da odlože san i povećaju koncentraciju.
    Iako se u Srbiji ne beleže slučajevi umiranja zbog prekomerne i neadekvatne upotrebe energetskih napitaka, u svetu je bilo takvih primera. Ipak, kod nas, zbog upotrebe ovih napitaka, pomoć lekara sve češće traže mladi, a statistika kaže i da raste broj onih koji ih svakodnevno piju.

    “U neposrednom okruženju sam imala slučaj zdravog dečaka koji je popio prvo kafu, pa jako alkoholno piće, zatim pivo, a onda je nastavio sa energetskim napicima da bi se održao u budnom stanju. Nakon toga je sledio intenzivan bol i stezanje u grudima, završio je u bolnici, sa stentovima”, istakla je Vesna Pantić Palibrk, načelnica Jedinice za kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane.

    Dr Igor Stefanović, pedijatar kardiolog iz Dečje klinke u Tiršovoj, kaže da je svako od lekara imao situaciju tokom dežurstva da mu dođu deca koja se žale na mučninu, povraćanje, lupanje srca.

    “Onda dobijete podatak da su konzumirali neku veću količinu energetskih napitaka. Nekih 60 procenata konzumenata su starosti od 13 do 25 godina”, rekao je dr Stefanović.

    Lekari upozoravaju da to nisu obični osvežavajući napici, samo gazirani i preterano slatki. Sadrže taurin, žen šen, guaranu, kofein. U malim količinama, svi ti sastojci pomažu, ali kada se pretera – postaju opasni. I visok pritisak, glavobolja, anksioznost, poremećaj sna, koagulacije krvi – sve su to efekti energetskih bombi u konzervama.

    “Dokazano je u studijama da kada konzumenti koriste energetske napitke, onda se češće dešavaju nasilje, agresivno ponašanje, odnosno lakše stupaju u kontakt sa psihoaktivnim supstancama”, rekao je dr Stefanović.

    Upozorenja na pakovanjima

    Ukazuje da treba podići svest, pre svega kod roditelja, o štetnosti ovih supstanci jer ih i mnogi roditelji konzumiraju pa to pređe i na decu kao nekakva navika.

    Načelnica Jedinice za kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane ističe da ljudi moraju da nauče da čitaju informacije koje postoje na pakovanjima, a koje su na ovakvoj vrsti proizvoda obaveza.

    “To su upozorenja o kolilini koja se sme dnevno uneti, zatim preporuka kome nije namenjeno”, navela je Vesna Pantić Palibrk.

    U svetu prosečna potrošnja ovih napitaka kod adolescenata je 2,1 litar mesečno, dok svaki peti pije više od sedam litara u toku jednog meseca. Zbog toga Hrvatska razmatra potpunu zabranu prodaje takvih napitaka maloletnicima. U Srbiji još nema takvih inicijativa.

    IZVOR. RTS

     

    Podeli
  • U Sandžaku dova podrške Turskoj u borbi protiv terorizma

    U Sandžaku dova podrške Turskoj u borbi protiv terorizma

    U znak podrške Turskoj i vojsci te zemlje koja preduzima akcije u borbi protiv terorizma u novopazarskoj Hadži hurem (Bor) džamiji održana zajednička dova (molitvi) i vjerski program.

    Slijedeći primjer Dijaneta u Republici Turskoj, zajedno s nekim islamskim zajednicama u okruženju, Rijaset Islamske zajednice Srbije (IZS) i Mešihat IZ-e Sandžaka su nakon jacije (večernjeg) namaza, uz prisustvu muftija, muderisa, imama i vjernika organizirali zajedničku dovu uz učenja sura iz Kur’ana.

    Sa ovog skupa je upućena poruka da se na ovaj način podržavaju oni koji se bore protiv terorizma i da je dova (molitva) najjače oružje vjernika.

    Obraćajući se prisutnim vjernicima Direktor ureda za inostranstvo Rijaseta Islamske zajednice Srbije (IZS) Jakub ef. Leković je pozvao vjernike da dovama podrže Tursku i njenu vojsku, istakavši da postoje neraskidive veze između između Bošnjaka u Sandžaku i Srbije i onih koji žive u Turskoj i svih drugih Turaka.

    “Ono što nas veže jeste sigurno lijepa nam vjera, bogata nam historija i kultura, i možda i najviše krv šehida sa Čanakkalea”, rekao je Leković, pojasnivši situaciju u pojasu Afrina i nastojanja Turske da u tom pograničnom pojasu prema Siriji uspostavi sigurnost.

    On je naveo da upućuju dove Bogu da se, kako je kazao, utre terorizam svake vrste u svijetu.

    Vjernici koji su prisustvovali zajedničkoj dovi kažu da prate dešavanja u vezi Turske i da podržavaju njene napore kao i svih muslimana koji se protive terorizmu i nasilju.

    “Pratimo sva zbivanja u Turskoj, posebno kada se radi o ovako velikim akcijama. Želimo Turskoj da vrlo brzo završi posao i da više nema terorizma na granici s Turskom. Poručujem, sa dovom, koliko mogu da pomognem, kao i svi građani Sandžaka i Srbije”, kazao je Ismail Petlača.

    Rijaset islamske zajednice Srbije je prije dva dana na svojim džamijama palio kandilje, a juče se između sabah namaza i podne namaz sporadično puštani salavati sa munara u znak podrške Vojsci Turske.

    Operacija u Afrinu pokrenuta je u okviru turskih prava zasnovanih na međunarodnom pravu i rezolucijama Ujedinjenih nacija, posebno onih koje se tiču borbe protiv terorizma 1624 (2005.), 2170 (2014.) i 2178 (2014.).

    Turska se poziva i na član 51 iz UN-ovog sporazuma, odnosno “pravo na samoodbranu”.

    IZVOR:  aa.com.tr/ba

    Podeli