Author: Alma Ademovic

  • Sela na kratko bez struje

    Sela na kratko bez struje

    Zbog sanacije dalekovoda bez električne energije će ostati deževska sela od 12 do 13 časova, saopštili su nadležni iz Elektrodistribucije.

    Podeli
  • Rebronja: Nije bilo požara u biblioteci

    Rebronja: Nije bilo požara u biblioteci

    Direktor Narodne biblioteke “Dositej Obradović” Elijas Rebronja demanrtovao je jučerašnje navode pojedinih portala koji su preneli informaciju da je zapaljena gradska biblioteka. On je istakao da su pojedina lica palila vatru na Gradskom bedemu u kasnim večernjim časovima. Rebronja ističe, da su vatrogasne ekipe na vreme došle i sprečile širenje vatre.

     

    Podeli
  • OTVORIO PANDORINU KUTIJU : Zukorlić našao način za akreditaciju i svog i svih drugih SUMNJIVIH UNIVERZITETA

    OTVORIO PANDORINU KUTIJU : Zukorlić našao način za akreditaciju i svog i svih drugih SUMNJIVIH UNIVERZITETA

    Poslanici Narodne skupštine usvojili su u ponedeljak amandmane na predlog Zakona o visokom obrazovanju koje je uložio Odbor za obrazovanje na čijem je čelu Muamer Zukorlić, a čime se po svemu sudeći otvaraju vrata ka akreditaciji njegovog privatnog univerziteta u Novom Pazaru.

    Na dva zakonska predloga o kojima je u toku skupštinska rasprava, podneto je ukupno 1.234 amandmana, od čega 904 na Predlog zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i 330 na Predlog zakona o visokom obrazovanju.

    Skupštinski odbor za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo, na čijem je čelu Zukorlić, u ponedeljak je podneo svojih 11 amandmana, koje je potom na sednici prihvatio ministar prosvete Mladen Šarčević.

    – Svi amandmani koji su usvojeni idu isključivo ka tome da se poveća uloga ministra u procesu akreditacije, a da se iz njega sklone svi oni koji su sprečavali da Zukorlićev privatni univerzitet konačno dobije akreditaciju. Tako se u nacionalnom savetu koje bira komisiju smanjuje broj članova koje daje Konferencija univerziteta Srbije, sa 15 na 6, uvodi se 7 nezavisnih eksperata koje imenuje ministar, kao i predstavnici Privredne komore Srbije koji su isto bliski vlasti – ističe Aleksandra Jerkov, narodna poslanica i član Odbora za obrazovanje.

    Jerkov: Čist sukob interesa

    Zbog potencijalnog sukoba interesa u slučaju Muamera Zukorlića, Jerkov se, kako kaže, obraćala Agenciji za borbu protiv korupcije.

    – Pisala sam im kada je on izabran za predsednika Odbora i rečeno mi je da će Agencija sa povećanom pažnjom pratiti njegov rad. Planiram da se ponovo obratim, jer ako ova situacija, u kojoj on koristi Odbor da bi uputio amandmane po meri njegovog univerziteta, nije sukob interesa, zaista ne znam šta je onda – ističe Jerkov.

    Akademik Cvetković: Politički upliv u obrazovanje

    Redovni profesor Rudarko-geološkog fakulteta, dopisni član SANU Vladica Cvetković ističe da sadašnji sistem akreditacije nije idealan, ali da će novim zakonskim rešenjima biti gori.

    – Ovo je upliv političkih činilaca u politiku obrazovanja i to u jedan od njenih najosetljivijih delova – kontrolu kvaliteta. To bez sumnje odgovara svakome ko se bavi biznisom ogrnutim plaštom visokog obrazovanja, a istovremeno ima ili je blizak onima koji imaju politički uticaj. Zanima me ko će to biti “nezavisan ekspert”, a bira ga ministar –  pita se Cvetković.

    Rektori akreditovanih univerziteta traže smenu Zukorlića

    Rektorski savet Konferencije univerziteta Srbije (KONUS), koju čine akreditovani univerziteti u Srbiji, uputio je u petak predsednici Narodne skupštine Maji Gojković inicijativu u kojoj se traži smena Muamera Zukorlića, predsednika Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo Narodne skupštine Srbije.

    Kao razlozi koje navode ističu se nestručno i nekompetentno obavljanje navedene funkcije, kao i njeno korišćenje za predlaganje rešenja “koja bi dovela do akta o akreditaciji koji dugi niz godina nije u stanju da dobije, jer, po oceni Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje i Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta, ne ispunjava propisane standarde koji se odnosi na kadrovsku, prostornu i tehničku opremljenost”.

    Izvor: Blic

     

    Podeli
  • Muškarci u Srbiji zarađuju 22 odsto više nego žene

    Muškarci u Srbiji zarađuju 22 odsto više nego žene

    Posle završenog fakulteta plate muškaraca za skoro 40 odsto veće od plata koleginica. Prosečan visokoobrazovan muškarac zarađuje oko 90.000 dinara mesečno, a jednako obrazovana žena 65.000. Muškarci sa srednjom školom mogu da računaju na 47.000, a žene na samo 37.000 dinara. Fakultet donosi 1,4 puta veću platu nego srednja škola i duplo veću nego samo osnovna.

    Uprkos snažnom jačanju dinara prema evru od početka godine prosečna neto plata isplaćena u avgustu nije uspela da preskoči granicu od 400 evra (iznosila je 395 evra).

    Međutim, sam prosek ne govori puno o tome kakva je struktura zarada u Srbiji, a ona održava veliku nejednakost. Prema istraživanju Gorane Krstić i Jelene Žarković, profesorki Ekonomskog fakulteta u Beogradu, dohodovna nejednakost u Srbiji je najveća u Evropi i iznosi između 38 i 38,6 dok je prosek u Evropskoj uniji 31. Prema njihovom istraživanju, najveći doprinos nejednakosti čine razlike u zaradama.

    Neki uvid u strukturu zarada Srbije daje polugodišnje statističko istraživanje o zaposlenima i o zaradama zaposlenih koje objavljuje Republički zavod za statistiku takozvani RAD 1.

    Tako je prema poslednjem istraživanju ove godine obuhvaćeno nešto više od milion zaposlenih sa prosečnom neto platom od 50.337 dinara (dok je prosečna isplaćena zarada za celu Srbiju u martu iznosila 47.814 dinara).

    Nejednakosti u zaradama između regiona i između polova u Srbiji su ogromne. Zaposleni u beogradskom regionu, recimo, primaju čak 51 odsto veće plate nego zaposleni u centralnoj Srbiji. Tako je prosečna neto zarada u martu u Beogradu iznosila 63.860 dinara, dok je u Srbiji južno od Beograda isplaćena prosečna neto zarada od 42.201 dinar. U Vojvodini je plata nešto više nego u ostatku Srbije, ali daleko niža nego u Beogradu i iznosila je 46.992 dinara.

    Jedna od zabrinjavajućih činjenica koje proizilaze iz ovog istraživanju su razlike između primanja muškaraca i žena.

    Na celom uzorku od nešto preko milion zaposlenih muškarci su u martu primili primili 22 odsto veću platu nego žene – 55.256 prema 45.450 dinara. Ubedljivo najveća razlika je na nivou visokoobrazovanih. Muškarci zaposleni sa diplomom fakulteta u martu su primili u proseku čak 89.749 dinara, a žene 65.419 dinara – razlika od čak 37 procenata. Najmanja razlika je kod zaposlenih sa srednjom stručnom spremom – “svega” 26 odsto.

    Da se obrazovanje i u Srbiji ipak isplati, pokazuje poređenje plata prema nivou stručne spreme. Tako je prosečna plata zaposlenih sa završenim fakultetom 75.000 dinara, dok je zaposlenima sa srednjom školom prosečna plata 42.036 dinara, a radnici sa nižom stručnom spremom primaju još 10.700 dinara manje. Ovo se poklapa sa zaključkom Gorane Krstić da je uzrok velike nejednakosti u zaradama u stvari obrazovanje. Zaposleni sa fakultetom u proseku primaju 1,4 puta veću platu nego oni sa srednjom školom i više nego dvostruko veću od onih sa samo osnovnom školom.

    Značajna odstupanja postoje i između prosečnih zarada prema delatnostima. Tako su u martu najvišu zaradu primili zaposleni u finansijskom sektoru, čak 99.351 dinar neto, što je 2,6 puta više nego u administrativnim i pomoćnim delatnostima gde su plate najmanje i iznose samo 38.168 dinara. O tome kakvi su prioriteti Srbije pokazuju i podaci o isplaćenim zaradama u obrazovanju koje su iznosile ispodprosečnih 41.810 dinara i u zdravstvu sa 43.206 dinara.

    Najviše radnika prima oko 40.000 dinara

    Prema ovom istraživanju, zaradu u martu nije primilo 24.058 ljudi, odnosno skoro tri odsto ukupnog uzorka, koji čine samo stalno zaposleni (na određeno i neodređeno) u preduzećima i državnim institucijama, ali ne i kod preduzetnika. Neto platu do 14.557 dinara primilo je još 27.216 ljudi. Najveći deo zaposlenih, njih 276.716, primilo je zaradu u rasponu od 32.000 do 47.000 dinara. Zanimljivo je da je prema ovom istraživanju skoro 60.000 ljudi primilo neto platu veću od 106.000 dinara.

     

    Čijih plata nema u istraživanju

    Istraživanje RZS-a o strukturi zarada obuhvata samo pravna lica i državne institucije, što znači da nisu obuhvaćeni zaposleni kod preduzetnika i neka mala preduzeća. Zbog ovoga, ističu u RZS, cilj ovog istraživanja nije dobijanje podataka o stvarnom broju zaposlenih i iznosima njihovih zarada već o strukturi zaposlenih i strukturi zarada. Ovo istraživanje ne uzima u obzir lica koja rade na osnovu ugovora o delu ili na osnovu ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, kojih je prema poslednjoj anketi o radnoj snazi skoro četvrtina ukupno zaposlenih u Srbiji.

    Izvor: Danas

     

    Podeli
  • Do petka novi računi za đubrivo

    Do petka novi računi za đubrivo

    Svi poljoprivrednici koji žele da bez problema uđu u proces subvencija koje država isplaćuje, potrebno je da do petka, 29. septembra podnesu Upravi za trezor račune za đubrivo. Takođe, potrebno je da prijave svaku promenu na svom gazdinstvu, kako bi nesmetano mogli da koriste državne podsticajne mere u poljoprivredi, istakao je savetodavac u Poljoprivrednoj stručnoj službi Novog Pazara Smail Ejupović.

    Prvi i osnovni korak u korišćenju državnih mera i podsticaja u poljoprivredi, prema rečima Ejupovića, jeste registracija i obnova poljoprivrednog gazdinstva. Kako kaže, neophodna dokumentacija su obrasci koji se mogu dobiti u Upravi za trezor.

    “Oni su dužni da pre toga odu do prostorija u Gradskoj upravi, soba 39 na prvom spratu, gde će popuniti dati formular a zatim to priložiti u Upravi za trezor. Prilikom odlaska u trezor, skrenuo bih im pažnju da obavezno prijave ako imaju nekih novina na svom gazdinstvu, poput promene broja grla, prijave kulture, promene parcele i sve što se desilo na njihovom gazdinstvu, kako bi u sledećoj godini mogli da uđu u normalnu isplatu subvencija koje prepisuje država za datu proizvodnju”, dodao je Ejupović.

    On je naglasio, da poljoprivrednici gazdinstvo mogu da registruju tokom cele godine, ali se za korišćenje podsticaja uzima stanje na 30. septembar tekuće godine.

     

     

     

     

    Podeli