Author: N N

  • Stavovi eksperata: Grčka nema pravnu osnovu za naoružavanje egejskih otoka

    Stavovi eksperata: Grčka nema pravnu osnovu za naoružavanje egejskih otoka

    Eksperti tvrde da Grčka nema nikakvu pravnu osnovu za naoružavanje 12 otoka i da je to oprečno Lozanskom sporazumu iz 1923. godine, kao i Pariškom mirovnom sporazumu iz 1947. godine.

    Eksperti prava također najavljuju da će Republika Turska na međunarodnu agendu staviti svoje zahtjeve za prava na morima koja su bazira na Sporazumu iz Lozane te Ushi i Montreaux konvencijama o tjesnacima.

    Zamjenik rektora Univerziteta u Istanbulu Ilyas Topsakal za AA je kazao kako je 27. juna 1946. godine na Pariškoj konferenciji donesna odluka da Grčkoj pripadne 12 otoka uz obrazloženje da je grčka populacija na njima bila većinska.

    Ističući da su sporovi oko tih otoka između Turske i Grčke počeli od 1932. i 1952. godine, Topsakal je kazao da su i današnje tenzije izazvane time što je Grčka, oprečno sporazumima iz Lozane i Pariza, počela naotužavati te demilitarizirane otoke.

    On je kazao da je to naoružavanje pčelo 60-tih godina prošlog stoljeća kada je Egejsko more došlo u žižu bilateralnih nesuglasica i borbe za nadmoć.

    Topsakal je također kazao da su neutemeljene i grčke tvrdnje da otoke naoružava u skladu s Konvencijom iz Montreuxa jer je taj čin jasno oprečan međunarodnom pravu.

    “Većina otoka koji su pod suverenitetom Grčke imaju status zaštićenih i demilitariziranih regija prema međunarodnim sporazumima. Sporazumom iz Lozane i Pariškim mirovnim sporazumom je 12 grčkih otoka demilitarizirano i na njima je zabranjen angažman oružanih snaga, izuzev snaga zaduženih za očuvanje reda, a zabranjeno je i dodatno vojno utvrđivanje. Naoružavanje tih egejskih otoka, što je glavni problem u regiji, počelo je davnih 60-tih godina“, kazao je Topsakal.

    – Kiziltoprak: Neophodno okončati stvarnu grčku okupaciju na 12 egejskih otoka

    Profesor sa Univerziteta Mimar Sinan Suleyman Kiziltoprak podsjetio je da je 12 egejskih otoka do kraja Drugog svjetskog rata bilo pod administrativnom vlašću Italije, a da su potom dati Grčkoj.

    “Prema 14. Članu Pariškog sporazuma, kojeg je potpisala 21 država, Grčka je te otoke trebala očistiti od vojnih elemenata i u potpunosti razoružati. Grčkoj je dato pravo da na tim otocima angažira minimalne žandarmerijske i policijske snage sa zadatkom očuvanja reda“, kazao je Kiziltoprak.

    Ističući kako u Egejskom moru ima oko 3.000 malih otoka, Kiziltoprak je kazao da Grčka nema tolike ljudske, niti vojne resurse da bi na svaki od tih otočića poslala po stotinu vojnika.

    On dalje tvrdi da je ranijim sporazumima iz Lozane oprečno to što su Pariškim sporazumom 1947. godine otoci uzeti od Italije i dati Grčkoj.

    “Za promjene odredbi bilo kog multilateralnog sporazuma je glavni princip da se to usvaja jednoglasno ili s najmanje dvotrećinskom većinom. Ukupno osam zemalja, uključujući i Tursku, potpisale su Sporazum u Lozani 1923. godine, a Pariški sporazum, kojim je 1947. godine promijenjena odredba o otocima iz Lozanskog sporazuma, usvojen je potpisima pet članica lozanskog ugovora i još 16 zemalja koje nisu bile potpisnice ranijeg sporazuma. Stoga je davanje otoka Grčkoj nelegalno i potrebno je okončati stvarnu grčku okupaciju na njima“, kazao je Kiziltoprak.

    – Selami Kuran: Vode se rasprave o validnosti Pariškog sporazuma

    Šef Odsjeka za međunarodno pravo na Pravnom fakultetu Marmara univerziteta Selami Kuran je kazao je je spornih 12 otoka četiri stoljeća bilo pod osmanskom upravom, a da su nakon Balkanskih ratova dati Italiji na upravljanje.

    Dodao je da su odlukom Pariške konferencije iz juna 1946. godine ti otoci u februaru 1947. godine predati Grčkoj pod uvjetom da ih demilitarizira i razoruža.

    On je također podsjetio da je i turska vlada dobila poziv, ali da nije učestvovala na toj konferenciji.

    “Grčka već 60 godina krši odredbu o demilitarizaciji tih otoka u Egejskom moru. Tako je prekršena i odredba Pariškog sporazuma o čijoj validnosti se vode rasprave. Grčka je na otoku Meis otvorila mornaričku i zračnu bazu, a proteklih smo dana vidjeli da je poslala i vojsku. Grčka tvrdi da to čini na bazi prava na samoodbranu. O kakvoj samoodbrani je riječ kada od strane Turske ne postoji nikakva prijetnja, napad, niti ratno stanje”, kazao je Kuran.

    Anadolu Agency

    A. N.

    Podeli
  • Gotovo 300 Rohingya pronađeno na plaži u Acehu

    Gotovo 300 Rohingya pronađeno na plaži u Acehu

    Gotovo 300 Rohingya muslimana pronađeno je u ponedjeljak na plaži u indonežanskoj provinciji Aceh, a vojska, policija i volonteri Crvenog polumjeseca su ih evakuisali, objavile su vlasti.

    “Grupa izbjeglica je na plažu Ujong Blang stigla jednim brodom, a njihov dolazak prijavili su lokalni stanovnici. Policajci koji su stigli otkrili su da su se Rohingye rasule u tri grupe nakon iskrcavanja“, rekao je Roni Mahendra, vojni komandant u okrugu Banda Sakti i dodao:

    “Uspjeli smo ih uvjeriti da se ponovo okupe.“

    Sklonište su dobili 181 žena, 100 muškaraca i 14 djece, a pomoć su pružili mještani, službenici lokalne policije i vojnih i zdravstvenih ustanova.

    “Sada još uvijek čekamo daljnje upute naših institucija“, rekao je Mahendra.

    U junu su indonežanski ribari pronašli 94 izgladnjelih i iscrpljenih Rohingya muslimana na drvenom brodu pored Aceha, najzapadnije provincije Indonezije.

    Stotine hiljada Rohingya muslimana pobjeglo je iz većinski budističkog Mjanmara pred vojnim akcijama, a mnogi žive u prenapučenim izbjegličkim kampovima u Bangladešu. Aktivisti za zaštitu ljudskih prava strahuju da je veliki broj Rohingya otišao na more, bježeći od neprestanih progona u Mjanmaru i problema u kampovima u Bangladešu, gdje im trgovci ljudima obećavaju bolji život u inostranstvu.

    Anadolu Agency

    A. N.

    Podeli
  • Državljanima Srbije olakšan ulazak u Crnu Goru

    Državljanima Srbije olakšan ulazak u Crnu Goru

    Državljanima zemljama regiona, među kojima i Srbije, kao i crnogorskim državljanima koji nakratko borave u nekoj od tih zemalja, od četvrtka je olakšan ulazak u Crnu Goru, odlučilo je Nacionalno koordinaciono telo za zarazne bolesti (NKT).

    U Crnu Goru je, kao i do sada, moguć ulazak bez dodatnih uslova za rezidente zemalja sa “zelene liste”, dok rezidenti država sa “žute liste” mogu u Crnu Goru uz pozitivan rezultat serološkog testa – “antitela klase IgG”, koji je izdala registrovana laboratorija i koji nije stariji od 30 dana, saopštila je Vlada.

    “Rezidenti svih država sa ‘žute liste’ takođe mogu ući u Crnu Goru i uz negativan rezultat serološkog testa na antitela klase IgM ili uz negativan rezultat PCR test na novi koronavirus (SARS-CoV-2), koji su izdati od registrovane laboratorije i nisu stariji od 72 časa.

    Uslov je da lice nije u periodu od 15 dana pred ulazak u Crnu Goru boravilo u nekoj od država s ‘crvene liste’, odnosno u nekoj od zemalja iz kojih nije dozvoljen ulazak u Crnu Goru”, navodi se u saopštenju.

    Na “žutoj listi” su SAD, Srbija, Kosovo, Albanija i Severna Makedonija.

    Olakšan je ulazak crnogorskih rezidenata – državljana Crne Gore i stranaca stalno ili privremeno nastanjenih u njoj, iz zemalja regiona u slučaju da su u tim državama boravili do 48 sati.

    Tim licima se po povratku u Crnu Goru propisuje mera zdravstvenog nadzora koja podrazumeva slobodno kretanje, ali svakodnevno praćenje simptoma i javljanje nadležnom lekaru do isteka rešenja koje po povratku izdaje Sanitarna inspekcija, dodaje se u saopštenju.

    U Crnoj Gori inače raste broj obolelih od koronavirusa, tako da je danas evidentirano novih 146 slučajeva. Od početka godine umrle su 104 osobe. Ukupan broj aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 897. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom je 5.165.

    Autor: BETA

    A. N.

    Podeli
  • Škrijelj za N1: Kao čovjeka koji je rođen u Crnoj Gori sve me ovo vrijeđa i boli

    Škrijelj za N1: Kao čovjeka koji je rođen u Crnoj Gori sve me ovo vrijeđa i boli

    Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, izjavio je da je mnogo zabrinut zbog situacije u Crnoj Gori koja se dogodila nakon izbora u toj zemlji. On je kazao da je porijeklom iz Crne Gore, da poznaje tamošnje prilike – i da je mnogo tužan zbog svega što se događa, pogotovo zato što su sličan scenario osjetili građani Bosne i Hercegovine devedesetih godina.

    Škrijelj je kazao da je situacija u Crnoj Gori imala uzlaznu putanju prema Evropskoj uniji, te da će aktuelna situacija možda zakomplikovati odnose u toj zemlji, ali i regionu.

    “Zabrinut sam jer scenario koji vidimo mi smo osjetili devedesetih godina. Cijena koju je nedužba Bosna i Hercegovina platila je velika. Trebali bi svi da izvuku pouku da se taj scenario ne ponovi, bez obzira na vjeru, naciju i političko opredjeljenje”, izjavio je Škrijelj.

    Crna Gora treba da sačuva mir unutar sebe i to bi bio doprinos regionalnom miru – poručio je.

    “Ovo sve me jako puno vrijeđa i boli. Prijateljska relacija između BiH i Crne Gore od 1995. je dala poticaj dobrosusjedskim odnosima. na ovaj način se uvodi dodatna konfuzija i zabrinutost. Ja kao rektor UNSA moram da kažem da će se ovo odraziti na procese dolaska i odlaska na školovanje u jednu i drugu zemlju. To je negativan eho koji se obično javlja”, kazao je Škrijelj u Newsroomu.

    On kao profesor ima odličnu saradnju sa Univerzitetom u Crnoj Gori, sa kolegama i prijateljima.

    “Mi na ovaj način postajemo zbunjeni, jer procesi kojima mi upravljamo postaju ugroženi zbog politike”, rekao je.

    “Pozivam ljude Crne Gore, pripadnike svih vjera i nacija i one koji se bave politikom da na najbolji način sačuvaju mir u Crnoj Gori za dobrobit građana, da se okrenu ekonomskim prosperitetima, putem Evropske unije”, izjavio je gost N1.

    Kako je kazao – Crna Gora predstavlja značajan faktor mira na Balkanu i svako ko dovodi nemira – dovodi u pitanje regionalni mir.

    “Ovo da se shvati kao prijateljska poruka čovjeka koji je rođen tu. Veliki broj ljudi me kontaktirao. Jedan lider u Crnoj Gori, koji je doktorirao ovdje u Sarajevu, ja sam mu dodijelio diplomu u Narodnom pozorištu. Očekujem od svih, pogotovo onih koji su školovanje završili na UNSA, da se sjete svog Univerziteta po dobru, čuvajući pozitivne vrijednosti Bosne i Hercegovine i Crne Gore”, kazao je.

    Škrijelj je kazao kako je u stalnom kontaktu sa članovima porodice koji žive u Crnoj Gori.

    “U Pljevljima je najveći nemir donesen ovom politikom. U drugim dijelovima Crne Gore nije bilo ovakvih slučajeva, ali generalno – to je mala država. Stanje se može lako proširiti i svi subjekti trebaju poduzeti sve da se stanje smiri”, rekao je.

    Članovi negove uže porodice nisu prijavili probleme, ali jesu drugi u njihovom susjedstvu, naveo je gost N1.

    Preuzeto: N1

    A. N.

    Podeli
  • Jedanaestočlana porodica živi u šatoru od devet kvadrata

    Jedanaestočlana porodica živi u šatoru od devet kvadrata

    Jedanaestočlana porodica, koja je prije osam mjeseci pobjegla od režimskih i ruskih napada u Jarablus u Siriji, živi u platnenom šatoru od devet kvadratnih metara, na kojem nema čak ni vrata.

    Intenzivirani napadi režimske vojske i ruskih snaga na Idlib, u decembru 2019. natjerali su porodicu Al-Haj da pobjegnu u distrikt Jarablus, koji je operacijom “Štit Eufrata” oslobođen od terorista ISIS-a.

    Meryem Al-Haj je za Anadolu Agency (AA) govorila o teškoj sudbini koja je zadesila nju, njenog supruga, sedmero djece i dvoje unučadi.

    Zimu su proveli u platnenom šatoru u kojem nije bilo ni grijalice.

    “Uspjeli smo pobjeći i spasiti se od napada u Idlibu, ali i ovdje se borimo za život”, rekla je Al-Haj.

    Pojasnila je kako u ljetnim mjesecima zbog izrazito visokih temperatura zraka ne mogu boraviti u šatoru pa vrijeme provode u kući komšija.

    “Navečer se bojimo mraka. Iako upalimo lampu koju su nam donirali ljudi dobrog srca, kako bismo osvijetlili šator, noć provodimo u strahu od opasnosti, jer nemamo ni vrata na šatoru”, rekla je ona.

    Dodala je kako nemaju kuhinju zbog čega i hranu moraju pripremati kod komšija.

    “Ali, opet hvala Bogu na svemu i svaki dan se molim da se ponovo vratimo svojoj kući i živimo u miru”, rekla je Al-Haj.

    Autor: Anadolu Agency

    A. N.

    Podeli