Author: N N

U Berlinu je počela međunarodna konferencija na kojoj su se okupili svjetski lideri kako bi razgovarali o uspostavi trajnog primirja i pronalasku političkog rješenja za višegodišnju krizu u Libiji.

Domaćini Berlinske konferencije kancelarka Angela Merkel i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres dočekali su učesnike samita na ulazu u sjedište njemačke vlade.

Na konferenciji učestvuju turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, predsjednik Rusije Vladimir Putin, francuski predsjednik Emmanuel Macron te premijeri Velike Britanije i Italije Boris Johnson i Giuseppe Conte.

Neposredno prije početka turski i ruski predsjednici Erdogan i Putin održali su bilateralni sastanak, a Erdogan se odvojeno sastao i sa šefom međunarodno priznate Vlade nacionalnog jedinstva Libije Fayezom al-Sarrajem koji je jutros pozvao međunarodnu zajednicu da preuzme više odgovornosti i zaustavi napade barona rata Khalife Haftara.

Na konferenciji u Berlinu će učestvovati i Al-Sarraj i vođa pučista Haftar.

Najavljen je dolazak i predsjednika Egipta Abdel Fattaha al-Sisija i šefa diplomacije Ujedinjenih Arapskih Emirata Sheikha Abdullaah bin Zayeda bin Sultana Al Nahyana.

Libija je poprište duboke političke i sigurnosne krize od 2011. godine i svrgavanja Muammara Gaddafija s vlasti. Od tada traju tenzije između dva suprotstavljena tabora. Vlada nacionalnog jedinstva Libije sa sjedištem u Tripoliju uživa podršku Ujedinjenih nacija i međunarodne zajednice, dok Khalifa Haftar iz Tobruka predvodi nelegitimne snage koje uglavnom podržavaju Egipat i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Haftarove separatističke snage od aprila prošle godine izvode napade s ciljem zauzimanja Tripolija.

Na poziv lidera Turske i Rusije Erdogana i Putina u Libiji je 12. januara uspostavljeno primirje.

Mirovni pregovori prošle sedmice u Moskvi nisu rezultirali potpisivanjem sporazuma o trajnom primirju, jer je pregovore napustio vođa pučista Haftar.

Anadolu Agency

A. Ni.

Najmanje 70 osoba ubijeno je u zračnom napadu kojeg su šiitski pobunjenici Husi izveli na vojni kamp snaga lojalnih međunarodno priznatoj vladi Jemena.

Napad se dogodio na vojni kamp u gradu Maribu, a prema prvim informacijama u napadu je ubijeno najmanje 70, a ranjene su desetine osoba.

Neimenovani vojni izvor za AA je kazao da je napad izveden bespilotnom letjelicom i da su većina stradalih vojnici i da se strahuje da bi broj smrtno stradalih mogao rasti.

Predsjednik Jemena Abdurrabbu Masur Hadi izjavio je da je meta napada bio mesdžid unutar vojnog kampa i da je to pokazatelj koliko proiranski militanti ne žele uspostavu mira u Jemenu.

Napad se dogodio nakon žestokih sukoba koji su jučer vođeni u istočnom dijelu Sane u kojima su ubijena najmanje 23 pripadnika pokreta Husi i trojica vojnika odanih Hadijevoj vladi.

Jemen je poprište sukoba i nasilja od 2014. godine, kad je proiranski pobunjenički pokret Husi preuzeli kontrolu u većem dijelu zemlje, uključujući glavni grad Sanu.

Konflikt je eskalirao godinu kasnije kad su Saudijska Arabija i njeni arapski saveznici počeli izvoditi zračne napade protiv Husa u Jemenu, podržavajući prosaudijsku vlast.

Više od 70.000 ljudi je poginulo od 2016. godine, procjena je Ujedinjenih nacija, a 14 miliona ljudi suočava se s ekstremnom glađu.

Anadolu Agency

A. Ni.

Gotovo 400 osoba ozlijeđeno je u Libanu u sukobima demonstranata i snaga reda u Bejrutu, objavila je hitna služba u nedjelju nove podatke o subotnjem danu koji je bio jedan od najnasilnijih otkako građani na ulicama traže ostavke vlade koju krive za najgoru ekonomsku krizu.

Demonstranti su na društvenim mrežama pozvali na novu manifestaciju u nedjelju pred zgradom parlamenta gdje su sukobi i počeli u subotu u centru prijestolnice.

Tridsetak osoba privedeno je, no tužilaštvo je naredilo njihovo puštanje na slobodu, objavila je u nedjelju službena agencija ANI.

Kako javlja AFP, a prenosi Hina, pomoć je pružena najmanje 337 osoba na licu mjesta ili su prevezeni u bolnice zbog ozljeda zadobivenih u sukobima na prilazu parlamentu i na Trgu žrtava, epicentru demonstracija u Bejrutu, prema podacima libanskog Crvenog križa i civilne zaštite.

Kasno u subotu navečer civilna zaštita je pružila prvu pomoć za “114 osoba koje su zadobile lakše ozljede i imale respiratornih tegoba” zbog udisanja suzavca, a “43 ranjenih prevezeno je u bolnice”.

Najgora ekonomska kriza

Nakon relativno mirnih protesta koji su počeli u oktobru, gomila ljudi nahrupila je na ulice ove sedmice, bijesna na vladajuću elitu za koju kažu da je dovela zemlju do najgore ekonomske krize posljednjih desetljeća.

Libanska ministrica unutarnjih poslova Raja el-Hasan nazvala je neprihvatljivim da demonstranti napadaju sigurnosne snage. “Uvijek sam naglašavala pravo na proteste, ali protesti koji se okrenu u besramne napade na sigurnosne snage, na javnu i privatnu imovinu, su za osudu i potpuno su neprihvatljivi”, rekla je ona.

Policijsko premlaćivanje ljudi i hapšenje provedena posljednjih dana alarmirali su organizacije za zaštitu ljudskih prava.

Svjedoci su ispričali da je specijalna policija u subotu ispaljivala gumene metke i koristila vodene topove u trgovačkom dijelu grada.

Sukobi prijete miru

Predsjednik Michel Aoun naredio je vojsci i zapovjednicima sigurnosnih snaga da vrate mir na ulice.

Saad al-Hariri, koji je podnio ostavku na mjesto premijera u oktobru, rekao je da sukobi prijete miru. On je podnio ostavku zbog bijesa naroda zbog korupcije i troškova života, ali zavađeni političari otad nisu uspjeli dogovoriti novi kabinet ili plan izlaska iz krize.

Policijske snage objavile su da su “nasilno i izravno” napadnute i preporučile su ljudima da napuste područje sukoba.

Mladići su izvikujući “revolucija” bacali kamenje, čelične barijere i žardinjere na policiju dok su pokušavali ući u centralni dio Bejruta koji je okružen barikadama.

Vatrogasci su se pak borili s vatrom koja je izbila u šatorima protestnog kampa u centru grada. Zasad nije jasno što je uzrokovalo požar, a policija je demontirala izvješća lokalnih medija da su neki od njezinih pripadnika podmetnuli vatru.

Izvor: Agencije

A. Ni.

Značajno niske temperature zraka u zimskom periodu moguće je iskoristiti za zabavne eksperimente.

Tako su se stanovnici turskog Karsa odlučili za kombinovanje znanja, pogodnih vremenskih uslova i zabavu.

Tako su na izrazito niskim temperaturama u zrak prosuli toplu vodu, što je dovelo do zapanjujućih prizora koje je zabilježio i fotoreporter AA.

Mpemba efekt je pojava tokom koje topla voda u kontaktu s ledenim vazduhom mijenja svoje agregatno stanje iz tečnog u čvrsto.

Istočna Anadolija trenutno je suočena s niskim temperaturama zraka koje otežavaju svakodnevni život, ali nekoliko građana u Kuyucuku, u distriktu Arpacay odlučilo je zabaviti se uprkos hladnoći.

Ovaj eksperiment izvela je i Elif Kaplan koja je kazala kako je vrijeme izrazito hladno i da se čak i tokom veoma kratkog boravka mogu osjetiti njegove posljedice.

“Jedan od najboljih dokaza je to što se smrznula vrela voda koju smo prosuli u zrak. Vrijeme je izrazito hladno pa smo željeli maksimalno iskoristiti raspust i zabaviti se”, rekla je Kaplan.

Anadolu Agency

A. Ni.