Author: N N

  • Iz Idliba ka turskoj granici za tri dana izbjeglo još blizu 27.000 civila

    Iz Idliba ka turskoj granici za tri dana izbjeglo još blizu 27.000 civila

    Zbog napada snaga odanih režimu sirijskog predsjednika Bashara al-Assada i njegovih ruskih i proiranskih saveznika, civili iz deeskalacijske zone Idlib migriraju u mjesta na sirijsko-turskoj granici.

    Riječ je o civilima koji bježe iz zapadnih i južnih periferija Halepa koje su unutar granica uspostavljene zone deeskalacije Idlib.

    Šef Koordinacije za djelovanje u Siriji Muhammed Hallaj za AA je kazao da se ta organizacija bavi evidentiranjem migracija u Idlibu i da su zabilježili da je u protekla tri dana najmanje 26.779 ljudi, odnosno 4.698 porodica pobjeglo u mjesta u pograničnom pojasu.

    On je kazao da je od početka novembra prošle godine iz Idliba u pogranični pojas izbjeglo 382.466 civila, odnosno 67.104 porodice.

    Strahuje se da bi u slučaju nastavka režimskih napada mogao krenuti i val migranata iz regije Jabel al-Zaviya i da bi ka turskoj granici moglo krenuto dodatnih 250.000 civila.

    Izbjegli iz Idliba u pograničnom pojasu borave u lošim šatorskim naseljima i čekaju međunarodnu pomoć koja im je prijeko potrebna. Dio izbjeglica spas traži u mjestima koja su na sjeveru Sirije oslobođena tokom antiterorističkih operacija “Štit Eufrata“ i “Maslinova grana“.

    Prije početka sirijskog rata, u Idlibu je živjelo dva miliona ljudi, a početkom rata broj stanovnika je upolovljen zbog žestokih sukoba. U martu 2015. godine sirijske opozicione snage zauzele su Idlib i on je od tad svojevrsna utvrda sirijske opozicije.

    Idlib je tako postao utočište prognanih, pa trenutno u toj sirijskoj regiji živi četiri miliona ljudi koji su meta stalnih režimskih i napada ruskih snaga koje su se u rat uključile u oktobru 2015. godine.

    Uz posredstvo Turske, Rusije i Irana, tokom majskih pregovora 2017. godine u Astani je Idlib proglašen zonom deeskalacije. U Sočiju je 17. septembra 2018. postignut dodatni dogovor o primirju u Idlibu i uspostavi deeskalacijske zone.

    Shodno dogovoru, opozicione snage su u oktobru povukle teško naoružanje iz regije, a snage odane Assadovom režimu nisu obustavile artiljerijske i zračne napade u toj regiji.

    Od potpisivanja tog sporazuma u napadima Assadovih snaga i njegovih saveznika u Idlibu je u protekloj godini raseljeno je više od 1,3 miliona ljudi. U napadima je ubijeno najmanje 1.600 civila.

    Anadolu Agency

    A. Ni.

    Podeli
  • Oblačno i suvo, temperatura do tri stepena

    Oblačno i suvo, temperatura do tri stepena

    Ujutro će u Srbiji mestimično biti magle ili niske oblačnosti, a ponegde po kotlinama i nizijama i pre podne, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

    Tokom dana vreme će biti oblačno, u većini krajeva suvo, ponegde sa slabim snegom.

    Duvaće slab, promenljiv vetar, a popodne umeren, severozapadni.

    Jutarnja temperatura od -5 do -1 stepena, najviša dnevna od -1 do 3 stepena.

    Vetar slab, promenljiv.

    Jutarnja temperatura od -4 do -2 stepena, najviša dnevna oko 1 stepen.

    Beta

    A. Ni.

    foto: S. Cr

    Podeli
  • Magla usporava saobraćaj i smanjuje vidljivost

    Magla usporava saobraćaj i smanjuje vidljivost

    Magla jutros usporava saobraćaj i smanjuje vidljivost u većem delu zemlje, saopštio je Auto-moto savez Srbije.

    AMSS upozorava vozače da se popodne očekuje pojačan intenzitet saobraćaja na putevima koji vode sa planina, ako i na prilazima većih gradova.

    Prema poslednjim informacijama dobijenim od JP “Putevi Srbije”, na naplatnim rampama nema zadržavanja, kao ni na putničkim terminalima graničnih prelaza u zemlji.

    Kako je saopštila Uprava granične policije, na teretnim terminalima vozila na izlazu iz zemlje na Batrovcima čekaju tri, a na Gradini dva sata.

    Tanjug

    A. Ni.

    Podeli
  • Izrael treći put potopio poljoprivredne površine u Gazi

    Izrael treći put potopio poljoprivredne površine u Gazi

    Ministarstvo poljoprivrede Palestine saopćilo je kako je Izrael treći put u dvije sedmice pod vodom ostavio poljoprivredne površine na istoku Pojasa Gaze.

    U saopćenju ministarstva navodi se kako je Izrael otvorio kanale i branu zbog čega je u naselju Shujaiyyah poplavljeno oko 800 duluma poljoprivredne površine.

    Navodi se i kako ova praksa Izraela u velikoj mjeri šteti palestinskim poljoprivrednicima.

    Izrael je branu otvorio 5. i 11. januara zbog čega je poplavljeno na stotine duluma poljoprivrednih površina i brojne farme.

    Izrael na tom području ima nekoliko brana koje nenajavljeno otvara, a time brojne kuće i imanja u Gazi ostaju pod vodom.

    Anadolu Agency

    A. Ni.

    Podeli
  • Ljajić o mogućim izmjenama izbornih uslova

    Ljajić o mogućim izmjenama izbornih uslova

    Potpredsednik Vlade, ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić izjavio je da bi smanjenje izbornog cenzusa na tri odsto doprinelo tome da se stranke uozbilje, jer bi svaka vodila računa o kandidatima koje će predložiti. Ljajić je podsetio da je on još 2013. godine predložio model izbornog zakona koji je predviđao stepenasti izborni cenzus.

    Ljajić je za RTS rekao da je vladajuća koalicija pokazala da joj je stalo da dođe do vraćanja poverenja u izborni proces jer je to Srbiji preko potrebno. Kako je ocjenio, očekivao je da tema smanjenja cenzusa bude jedna od glavnih tema tokom dijaloga vlasti i opozicije.

    “Sigurno da ovo jeste bazična tema da ne bi svake godine, svakog izbornog ciklusa razgovarali o tome da li je izborni zakon dobar ili loš, da li odgovara vlasti ili opoziciji”, rekao je Ljajić.

    Prema njegovim rečima, on je još 2013. godine predložio model izbornog zakona koji je predviđao stepenasti izborni cenzus – tri odsto cenzus za samostalni nastup na izborima, pet odsto za dvočlane koalicije i sedam odsto za višečlane koalicije.

    “To bi doprinelo ukrupnjavanju političke scene i na kraju krajeva to bi verujemo doprinelo uozbiljavanju da svaka stranka vodi računa o kandidatima koje će predložiti”, rekao je Ljajić.

    Upitan da li veruje da bi smanjenje cenzusa moglo da opredeli više manjih političkih stranaka da izađe na izbore, Ljajić kaže da ne zna da li bi ih opredelilo, ali bi im sigurno odgovaralo.

    “Manjim strankama odgovara manji izborni cenzus, većim strankama odgovara da taj cenzus bude što je moguće veći”, dodao je Ljajić.

    Kada je reč o tome da li bi manji cenzus mogao da opredeli neke manje stranke koje su najavile bojkot izbora da ipak izađu, Ljajić kaže da će za neke manje stranke to sigurno biti motiv da izađu.

    “Ako već učestvuju na izborima, naravno da učestvuju da bi ušli u parlament. Za mnoge od stranaka pet odsto je nedostižan cenzus, a tri odsto je svakako lakše. Da li će to biti motiv za većinu stranaka da izađu, ja to u ovom trenutku zaista ne mogu da govorim u njihovo ime”, rekao je Ljajić i dodao da je možda kasno za postizanje konsezusa, ali da formalo pravno procedura može da se završi i da se zakon donese.

    On je dodao i da je vladajuća koalicija pokazala spremnost čim je pristala na tu vrstu dijaloga i uz međunarodno posredovanje i istakao da konačno moramo da dođemo do izbornih pravila i zakona koji će garantovati slobodno izjašnjavanje i prihvatanje izbornih rezultata.

    Izvor: Agencije / RTS

    A. Ni.

    Podeli