Nekadašnja zanimanja koja su privlačila generacije djece, uslijed popularizacije društvenih mreža i sveprisutnosti interneta i mobilnih uređaja, izgubila su svoju čar. Istraživanja provedena u svijetu tako pokazuju da je čak karijera astronauta, vjerovatno “najpoželjnija” profesija među milionima djece unazad više desetljeća, izgubila bitku u “sukobu” s karijerama YouTubera, vlogera, Instagram i SnapChat “influnesera”.
Djeci danas, pokazuju istraživanja, draže je biti zvijezda interneta nego otići u svemir. Što je i razumljivo i na neki način očekivano, govore sagovornici Al Jazeere. Pogotovo kada se uzmu u obzir uspjesi ljudi poput švedskog YouTubera Felixa Arvida Ulfa Kjellberga, poznatijeg kao PewDiePie, koji ima više od 100 miliona pretplatnika na svom kanalu, što mu omogućava da zarađuje milione dolara.
Urednica Netokracije Mia Biberović govori da su generacija Z i generacije koje dolaze iza nje “rođene” s pametnim mobilnim uređajima u ruci.
Danas su na sceni drugačije zvijezde
“Jednako kao što su milenijalci i Generacija X odrastali uz televizijski program, mobilni uređaji i tableti glavni su izvor informiranja i zabave za generacije koje stasaju nakon njih. Nije stoga ni čudno da svoje uzore pronalaze upravo – tamo”, dodaje.
Pojašnjava da su YouTuberi i vlogeri, osobe su koje prave videosadržaj, najčešće upravo za najpopularniju videoplatformu danas, YouTube. Vlog je, zapravo, kombinacija riječi video i blog ili video i log, što označava videozapise misli, mišljenja, iskustava. I upravo je to ono što čini vlogere drugačijima od, primjerice, televizijskih i filmskih zvijezda kojima su se divile prijašnje generacije.
Nije loše što klinci žele biti internet zvijezde
Briga o tome da će sva djeca postati pjevači, glumci, umjetnici, pisci… u ovim krajevima traje oduvijek i neće prestati, kaže Feđa Kulenović i dodaje da nije loše što klinci žele biti internet zvijezde, kao što nije loše da žele postati doktori.’Postoje dvije percepcije: jedna je da su sve ove gore navedene profesije iz nekog razloga nečasne, a druga je da nije potrebno uložiti mnogo vremena i truda da se napiše knjiga, snimi neka pjesma, pa eto sada i snimi uspješan YouTube video. Naravno, kvantifikacija svega je dovela do toga da kvalitet određujemo brojem klikova, ali to ne rade samo klinci, nego čitave industrije koje su odlučile da ime je tako lakše odrediti kvalitet. U svijetu je svima postalo jasno da samo mali procenat ljudi može živjeti od svoje internet slave, povjerenje u influensersko mišljenje je, prema nekim mjerenjima, četiri posto, tako da svijet neće propasti. Kao i uvijek, samo će rijetki, uporni i oni s puno znanja uspjeti zadržati pažnju publike dovoljno dugo da zarade neki ozbiljan novac i naprave karijeru internet zvijezde.’
Vlogeri će govoriti o vlastitim iskustvima, prenositi djeliće svoje svakodnevice, recenzirati proizvode koje koriste, igre koje igraju, prikazivati lokacije koje posjećuju… Sadržaj je raznolik, kao i prikladnost za mlađe dobne grupe, zbog čega se roditelji često pozivaju na oprez u vezi sadržaja koje njihova djeca konzumiraju, kao i komunikaciju s djecom.
“Nažalost, djeca sve ranije dobivaju svoj pametni mobilni uređaj, putem kojega mogu uroniti u svijet sadržaja na internetu i lako doći do onog koji za njih i nije najprikladniji, kao i pronaći neprikladne uzore među YouTuberima. Roditeljima je ponekad teško biti ukorak s tehnologijom i shvatiti koje izazove ona sa sobom donosi te ne stignu kontrolirati sav sadržaj koji je dostupan njihovoj maloljetnoj djeci”, govori urednica Netokracije te dodaje da je, zbog kritika, YouTube napravio platformu samo za djecu, YouTube Kids, gdje se može naći sadržaj prikladan samo za njih.
Pristojna svota se zaradi i u regiji
Generacijama odraslim, uz izreku “nema kruha bez motike”, problem u prihvatanju ovakvih “internet zanimanja” predstavlja i činjenica da je velikom broju nepoznato kako se novac na ovaj način zarađuje.
Mia Biberović pojašnjava da, zbog ogromnog interesa djece i mladih, koji prate svoje idole, gledaju njihova videa i ulaze u interakciju s njima i drugim fanovima u komentarima, sponzori vide svoju priliku. Sponzorirane saradnje s brendovima, gdje vlogeri postaju neka vrsta brend ambasadora ili ostvaruju neke jednokratne saradnje u vidu plasiranja proizvoda u sklopu sadržaja koji kreiraju, vrlo su česte.
Drugi način zarade dolazi direktno od YouTubea, odnosno od oglasa koji se prikazuju u sklopu video zapisa. Zarada u oba slučaja najčešće ovisi o gledanosti sadržaja te interakciji s pratiteljima, followerima, ciljanoj grupi koju vlogeri obuhvataju… Grube procjene zarade nude alati kao što je SocialBlade, stoga se tamo može provjeriti bilo koja utjecajna osoba, ne samo na YouTubeu, nego i na Instagramu, Facebooku, ali i specijaliziranim platformama, poput Twitcha, koji je specijaliziran za videoigre.
Naravno, kod onih najvećih, zarada se penje i na milione, ali ima i YouTubera iz regije koji mogu zaraditi sasvim pristojnu svotu od sadržaja koji kreiraju, kaže urednica Netokracije.
Međutim, dok se govori kako se promijenio san djece da postanu inženjeri, ljekari, naučnici… Feđa Kulenović, informacijski radnik i asistent na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu, kaže da djeca nikada nisu ni sanjala da to postanu.
Influenserski život nije lak kako izgleda
“Jednim dijelom je to svjesnost da su ove profesije teške, kao što i jesu, a influenserski život je lak i čini im se da se tu ništa puno ne radi, a dobija novac. Samo mali dio njih će uspjeti to i postati, a kad se to desi, shvatit će da moraju uložiti jednaku energiju u razvoj svog influenserskog brenda kao što i bilo ko u svom radu mora uložiti dosta napora. To što svi žele biti zvijezde interneta je pitanje medijske pismenosti i onoga što se medijski plasira kao lagan i uspješan život, dok se vrlo rijetko govori o činjenici da te influenserske zvijezde finansiraju roditelji ili da, u najboljem slučaju, imaju sponzorirane stvari, ali vrlo rijetko novac. Gameri imaju novac, gamerke malo manje, ali influenseri i influenserke tog novca imaju najmanje”, kaže Kulenović te dodaje da sumnja da ćemo zbog ove želje imati manje ljekara, inženjera, naučnika…
U regiji gdje je, zbog nedostatka posla, već danas zna biti problematično motivirati djecu da se posvete obrazovanju, pogotovo kada se zna da za većinu poslova treba imati veze i poznanstva, postoje oni koji tvrde da popularizacija “internet profesija” može škoditi razvoju i školovanju budućih generacija. Kulenoviću smeta kritika na račun novog načina rada.
“Internet profesije su rad na daljinu na analizi podataka, učestvovanje u kreiranju ozbiljnih medijskih proizvoda, dizajniranju igrica, auta, održavanje udaljenih kompjuterskih sistema… Sve je to omogućio internet i world wide web. koji postoji već 30 godina. Ne smijemo tražiti žrtvenog jarca za nešto što je mnogo dublji problem”, kaže on.
Dodaje da će, ukoliko ponavljamo djeci da za većinu poslova treba imati veze i poznanstva, a ne znanja i napornog rada kojeg je potrebno uložiti, biti problematično motivirati ih da se obrazuju, pa makar i da nauče videomontažu kako bi postali influenseri i influenserke. On se osvrnuo na kritike da YouTube, Instagram i druge društvene platforme utječu na motivaciju djece da se posvete “klasičnim profesijama”.
Pozitivna priča iz Banje Luke
“Potrebno je da razumijemo da nema nečega što se zove klasična profesija. Sve su profesije digitalno transformirane i danas niti jedna profesija ne može egzistirati bez interneta. Problem motivacije se nalazi u tome da imamo dominaciju sumnje u sva naučna dostignuća do sada. Roditelji djece misle da je neko sve osmislio kako bi im uzeo pare ili naudio, problem interneta i budućnosti motiviranja djece ne leži u djeci, nego u roditeljima, koji su digitalni imigranti i sami nisu dovoljno obrazovani o internetu i njegovim koristima. Rješenje koje se treba ponuditi za ovo pitanje leži u informacijskoj i medijskoj pismenosti, koji će dati adekvatne alate svim građanima i građankama, pa tako i djeci, kroz obrazovanje, da razlikuju pouzdanu od nepouzdane informacije. Jedino na taj način će budući naučnici biti u stanju razlikovati ko im govori da tradicionalna medicina želi uništiti čovjeka ili da je Zemlja ravna ploča, pa biti u stanju da takve informacije označe kao nepouzdane i netačne”, ističe Kulenović.
Ono što je sigurno jeste da su YouTuberi i vlogeri već stigli u regiju, odnosno da u regiji postoji veliki interes i za ovakva zanimanja, ali i za sadržaje koje oni nude.
“Primjera ima mnogo, a navest ću samo jedan, koji onima koji nisu u pretjeranom dodiru s djecom neće biti poznat – YouTubere Filipa i Zagu iz Banje Luke. Oni kreiraju vrlo zabavan sadržaj za mlađu djecu, poput raznih ‘uradi sam’ videa, kao što je izrada popularnih ‘ljigavaca’, slimeova, otpakiravanja igračaka, posjete zoološkom vrtu, a sve je snimljeno na dinamičan i djeci zabavan način. Njihov kanal ima u ovom trenutku 438.000 pretplatnika, a neki njihovi video zapisi imaju više od milijun pregleda”, govori Mia Biberović.
Zaluđenost YouTuberima kao beatlemanija
Djeca koja prate takav sadržaj gotovo da i ne gledaju linearan televizijski sadržaj, dodaje.
“Ovo je jednostavno zabavnije, dinamičnije, osobnije, mogu ga gledati kad god požele, ne moraju čekati baš onu emisiju u točno toliko sati, na točno određen dan u tjednu.”
Takve i mnoge druge ličnosti već su poznate kod nas, toliko da neki od vlogera moraju angažirati i zaštitare kad imaju susrete sa svojim fanovima uživo.
“Takvi prizori zaluđenih fanova za YouTuberima podsjetili su me na nekadašnju beatlemaniju. Šezdesetak godina kasnije ponašanje mladih nije se promijenilo. Oni trebaju svoje uzore, žele se poistovjetiti s njima, a sada im je to, zbog raznolikosti izbora i lake dostupnosti sadržaja, lakše no ikada”, kaže urednica Netokracije.
Izvor: Al Jazeera
A. Ni.
Foto: EPA – Ilustracija
