Author: N N

U mjestu Kapov Han kod Čajniča otkriveno je spomen obilježje za civile i pripadnike Armije RBiH s prostora ove opštine, koji su poginuli tokom odbrambeno – oslobodilačkog rata, javlja Anadolu Agency (AA).

Obilježje na koje je uklesano 238 imena šehida otkrili su članovi njihovih porodica.

“Ovim spomen-obilježjem hoćemo da gajimo trajno sjećanje na naše šehide, nevine žrtve, na sve one koji su stradali ratujući na prostorima opštine Goražde i braneći ove prostore. Ovo je naš dug prema njima, ali ovo najviše treba nama. Oni su svoj smiraj našli, ovo treba nama, našim pokoljenjima, kao trajna opomena i podsjećanje na jedno teško vrijeme kroz koje je naš narod prošao, ali časno vrijeme u kojem je naš narod pokazao svoju hrabrost, dostojanstvo i hrabrost”, rekao je Izet Alihodžić, predsjednik Odbora za izgradnju spomen–obilježja i potpredsjednik Skupštine opštine Čajniče.

Tokom ceremonije otvaranja spomen–obilježja, kojoj su prisustvovali i predstavnici susjednog BPK-a Goražde i Opštine Goražde, Muftijstva goraždanskog i Ministarstva za boračka pitanja FBiH, poručeno je da zločini nad stanovnicima Čajniča, na Mostini, u Mahrevićima, Medoševićima i drugim mjestima, kao ni herojstva Čajničana koji su se borili u sastavu jedinica koje su branile slobodnu teritoriju Goražda, nikada neće biti zaboravljeni.

“Danas su nam srca puna, ali smo i tužni zato što nema naših sunarodnjaka, naših komšija. S druge strane smo ponosni da možemo bar na ovaj način, simbolično, ostaviti pokoljenjima ono što su oni učinili za nas. Njihov doprinos u odbrani Goražda je bio veoma značajan. Znate da je i naš komandant, rahmetli Ferid Dizdarević, bio jedan od organizatora otpora goraždanskog kraja i jedan od komandanata koji je bio sa svojim borcima i koji se rame uz rame borio za oslobođenje Goražda. Na ovom spomen obilježju nalaze se i imena onih koji su nevini stradali u poljima, vrtovima, svojim domovima, skloništima, djece i žena koji su bili žrtve agresije kakva je nezapamćena na Balkanu“, navodi Anera Zagrljača, predsjednica Medžlisa Islamske zajednice Čajniče.

Svim Čajničanima, povratnicima i prognanicima, upućena je molba da sačuvaju vlasništvo nad svojom zemljom, te da ne zaborave svoje heroje i svaki put, kada prođu pored džamije u Kapovom Hanu, svrate do spomen – obilježja i prouče im Fatihu.

Anadolu Agency

A. Ni.

Postavljeni su prvi metri asfalta na prioritetnoj dionici autoputa Smokovac-Mateševo, četiri godine nakon početka gradnje infrastrukturnog projekta vijeka.

Radove izvodi podgorička kompanija Bemaks.

Podsjećamo, prioritetna dionica autoputa duga je 41 kilometar, a kompletan posao bi trebalo da bude završen do kraja septembra naredne godine.

U pitanju je ujedno i najzahtjevnija dionica, jer se autoput, sa 63 metra nadmorske visine kod Smokovca, penje na više od 1.100 metara.

Najveći objekat na dionici je most Moračica.

Kako smo nedavno i objavili, simbol autoputa Bar-Boljare, most Moračica, uskoro će biti spojen. Ostala su četiri centralna segmenta u rasponu po dva metra kako bi most dobio konačnu konstrukciju. Nakon toga uslijediće zanatski radovi i postavljanje vjetrobrana.

Očekuje se da će Moračica biti spojena tokom ovog mjeseca.

Izvor: RTCG

A. Ni.

Devetočlanu porodicu Mahalbašić čini majka Hidajeta i otac Muris sa svojih petero sinova i dvije kćerke. Tridesetpetogodišnja Hidajeta je, kako kaže, oduvijek sanjala o velikoj porodici. Međutim, kako za jedno ili, pak, za više djece potrebno je ulažiti trud, napor i svoje vrijeme, ali postoji nešto što u svemu umnogome olakšava, a to je planiranje.

“Imamo dnevni raspored od ustajanja do polaska na spavanje. Najbolje je kada svi ustajemo u isto vrijeme, ali ako dijete ima potrebu za spavanjem, pustimo ga odspava, posebno kada su mlađa djeca u pitanju. Potom doručkujemo, a zatim ostavimo prostor za sebe kako bismo porazgovarali. Najbitnije je da to vrijeme provedemo jedni s drugima”, upoznaje ekipu Anadolu Agency (AA) Hidajeta Mahalbašić s planom koga se pridržavaju njeni ukućani.

Dodaje kako je jako bitno ono što biva doživljeno u jutarnjim satima jer to pohranjujemo u sebi i ono nam ostaje u podsvijesti.

Naime, kaže, potrebno je biti svjestan činjenice da ako je prvo s čim se dijete susretne vršnjak koji ga uvrijedi ili mu kaže neku ružnu riječ, to je onda ono što ono i pohranjuje, ali ako je prvo što dopre do djeteta porodični ambijent koji se kreira u skladu s pravim vrijednostima, onda ako mu vršnjak nešto loše kaže, to na njega neće mnogo utjecati.

“Kada djeca dođu iz škole, imaju vrijeme koje mogu iskoristiti za sebe. Pritom, tada od njih ništa ne zahtijevam, pustim ih da vidim šta je to ono što njih zanima. Poslije ručka dolazi slobodno vrijeme u kome nema mjesta za gledanje televizije. Nakon toga slijedi rad na domaćoj zadaći, a potom i fizička aktivnost ili rekreacija. No, često se tu nađu i kreativne radionice”, kaže Mahalbašić, nastavljajući kako je važno da se u aktivnosti mogu uključiti skoro sva djeca.

Radionice osmišlja Hidajeta i njen suprug Muris. Međutim, u tome i najstarija djeca uveliko pomažu, Sulejman, Dželila i Hidajet.

“Najvažna mi je naša komunikacija, i to je ono na čemu najviše radimo. Podučavamo djecu na koji će način razgovarati. Često im kažem: ‘Nemojte mi govoriti ‘hoću sladoled’, nego kažite ‘mogu li dobiti sladoled’. I sada ovi stariji upozoravaju mlađe kako se trebaju izražavati. I tu leži prednost naše velike porodice”, kaže Mahalbašić

Podrška supruga Murisa ne izostaje. Ona je svakodnevna i sveprisutna.

“Podršku supruga i ne izdvajam posebno, budući da je to naša svakodnevnica. Nisam samohrana majka, moja djeca imaju i oca i zbog čega bih mu uskraćivala priliku da bude dobročinitelj svojoj djeci te da na taj način hrani njihovu ljubav”, kaže Hidajeta.

Ističe važnost tog zdravog odnosa jer, navodi, samo na taj način djeca postaju otvorenija i bliža sa ocem te figuru oca ne moraju tražiti u drugim osobama.

Svako dijete u ovoj porodici ima svoju obavezu, i sve je to uređeno u skladu s njegovim godinama.

“Ne namećemo ništa strogo, ali, recimo, Muhameda od dvije godine navikavamo da pokupi igračke, da ih zna razvrstati. Fatima, koja ima četiri godine, ponekad dobije zadatak da knjige na polici složi po veličini. Dakle, to bude kao igra, ali uveliko doprinosi njihovom razvijanju, kao i urednosti u našem domu. Također, kada radimo generalno čišćenje, svi učestvujemo. Time djeca dobijaju osjećaj da doprinose, a svakome je taj osjećaj od iznimne važnosti”, ističe Mahalbašić.

Aktivna porodica je podstrek majci Hidajeti da bude aktivna i u društvenoj zajednici. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu je završila studij arapskog i turskog jezika, a prije 12 godina i položila hifz (naučila Kur’an napamet). Danas pomaže onima kojima je potrebna psihološka pomoć, razgovor, otkrivanje sebe. Mahalbašić je edukatorica za lični razvoj kroz duhovnost.

“Zaista je mnogo pozitivnih dojmova koje dobijem, imam više od 400 žena koje su prošle edukacije kroz online treninge. Najviše me obraduje kada dobijem poklon i čujem riječi kako se ono što sam doprinijela u životu te osobe ne može platiti. Tu su žene koje su bile pred razvodom, a nakon treninga su se odlučile boriti za poziciju sretne supruge”, navodi Mahalbašić, dodajući kako jedan trening nosi naziv ‘Sretna u braku’.

Također, kako kaže Mahalbašić, bilo je i žena koje su prolazile kroz postporođajnu depresiju, kao i onih koje su se i po deset godina borile sa anksioznošću, koristile svakojake tablete, a samo poslije nekoliko treninga su ostavile lijekove i danas pozitivno djeluju i na sebe i na širu zajednicu.

“Razlog zbog ogromne koristi ovih radionica leži u tome što srcem prilazim svemu i što mi je u prvom planu biti od koristi tim žena koje učestvuju, poboljštati kvalitet njihovih života”, s radošću kaže Mahalbašić.

Do sada je napisala tri knjige. U prvoj ‘Svi elementi uspjeha’ je postavila osnove od kojih se polazi kada čovjek želi raditi na sebi, suočiti se sa sobom i uvidjeti mjesta na kojima bi trebalo više poraditi. U svojoj drugoj knjizi ‘Rijekom života’ pokušava mijenjati ljudska uvjerenja, ona podsvjesna, u kojima se svijet doživljava kao da je grub, loš, zao, dok je u trećoj knjizi ‘Deset savjeta za lahkoću življenja’ pretočila deset kratkih savjeta koji su praćeni praktičnim radionicama, kako se osloboditi straha, kako se odvezati od naslijeđenih pogrešnih uvjerenja, na koji način postaviti i objelodaniti svoje ciljeve.

Hidajeta i njen suprug Muris su naveli da se podržavajući rast i napredak svoje djece, i sami razvijaju. I tu, kažu i leži uspjeh njihove porodice.

Anadolu Agency

A. Ni.