Author: N N

  • Koritnik kod Višegrada: Sjećanje na 57 žrtava “žive lomače“ iz Pionirske ulice

    Koritnik kod Višegrada: Sjećanje na 57 žrtava “žive lomače“ iz Pionirske ulice

    Stanovnici Koritnika, koji su danas raseljeni po cijelom svijetu, prisustvovali su učenju dove pred duše svojih najdražih, koji su zarobljeni u selu, odvedeni, a potom 14. juna 1992. godine živi zapaljeni u kući Adema Omeragića u Pionirskoj ulici u Višegradu.

    Danom sjećanja na 57 žrtava svirepog ratnog zločina oni su proglasili prvu subotu u avgustu, a prije nekoliko godina izgradili su i hajr – česmu u okviru koje su postavljene i spomen ploče sa imenima ubijenih.

    Behara Durmišević izgubila majku Pašiju, amidže i strine i drugu familiju. Njen otac iskočio je iz žive lomače, povrijeđenog ga je spasio komšija Stanimir, ali je preminuo nakon godinu dana u izbjeglištvu u Žepi. Behara je po prvi put u Koritniku nakon rata.

    “Jesu nam uništili, ali hvala Bogu nisu nam omladinu uništili. Jes da mi je teško, nisam nikad dolazila, ali sad sam odlučila. Imam malo slabo srce, ali nema veze. Još ne znam mami ni gdje je trunka pepela. Pa da mi je da ikad to doživim, da znam, nekako bi mi lakše bilo“, priča Behara.

    Koritnik je i danas selo u ruševinama jer je u ratu ubijena većina njegovih stanovnika. Preživjeli očekuju tek toliko da dostojno sahrane članove svojih porodica.

    Ramiz Zuban iz obližnjih Mušića priča da su i u ovom selu ubijena 34 civila.

    “Jedina pravda što se čovjek može nadati je pravda nebeska, da Bog dragi kazni sve počinioce zločina i da podari sabur porodicama. Da se nikad nikome ne ponovi zlo koje se desilo, bez obzira na naciju i etničku pripadnost, da se ljudi urazume, da žive i vrate se poslu, radu, prosperitetu za budućnost novih generacija, da Bosna oživi i bude domovina sviju onih koji je vole“, navodi Zuban.

    Iz Koritnika je i danas jasno odaslana poruka.

    “Danas iz Koritnika želimo poručiti da nema više prostora za praštanje, ali ima za razgovore, dogovore i političku organizaciju i jačanje Bošnjaka na ovim prostorima i prostorima BiH. U tome je budućnost i zamolićemo ljude da danas prime k znanju ono što iz Koritnika želimo poručiti“, naglašava Bilal Memišević, predsjednik Skupštine opštine i Medžlisa Islamske zajednice Višegrad.

    Zbog zločina u Pionirskoj ulici do danas su osuđeni samo Milan i Sredoje Lukić, dok ostali izvršioci još uvijek izbjegavaju ruku pravde.

    Anadolu Agency

    A. Ni.

     

    Podeli
  • Oštećenje vida šest prijatelja nije spriječilo da nauče čitati Kur’an

    Oštećenje vida šest prijatelja nije spriječilo da nauče čitati Kur’an

    Šest prijatelja iz Agrija, u Turskoj, odlučilo je naučiti čitati Kur’an, svetu knjigu muslimana iako imaju značajno oštećenje vida, zbog čega su naišli na pozitivne reakcije javnosti.

    U Agriju je prije tri godine pokrenut kurs namijenjen osobama s oštećenjem vida, koje su željele učiti Kur’an. Zahvaljujući tom kursu, šest prijatelja naučili su Kur’an čitati preko Brailleovog pisma.

    Ovi ljudi željeli su biti primjer drugima da oštećenje vida nije prepreka za učenje kako pravilno čitati Kur’an, a žele i podučavati druge.

    Muftija Agrija Tandogan Topcu za Anadolu Agency (AA) kazao je kako muftijstvo želi pomoći svima da nauče pravilno učiti Kur’an, bez obzira na pol, godine i da li je riječ o osobi s invaliditetom.

    ”Kurseve sufare i tedžvida prvi put za osobe s invaliditetom organizirali smo 2016. godine. Materijal priprema Uprava za vjerske poslove, a Kur’ani bivaju štampani na Brailleovom pismu“, rekao je Topcu.

    Dodao je kako je šest osoba s oštećenjem vida uz pomoć stručnog nastavnog kadra naučilo pravilno čitati Kur’an.

    Pojasnio je i kako dvije su osobe od tih šest, savladale materiju u toj mjeri da mogu druge podučavati.

    Smatra kako nema prepreke koja se ne može prevazići ukoliko postoji volja da se nešto nauči ili uradi, i da je potrebno samo čvrsto odlučiti i u sebi pronaći snagu.

    Garip Duman, predsjednik Udruženja za osobe s oštećenjem sluha, koje je bilo inicijator kursa, zadovoljan je postignutim rezultatima i činjenicom da nekadašnji polaznici kursa koji su došli kako bi naučili osnove, danas imaju mogućnost drugima prenijeti svoje znanje.

    Salih Cavdarci, jedan od polaznika kursa, kazao je kako je prije tri godine s prijateljima došao kako bi naučio čitati Kur’an.

    ”Kur’an popravlja insanov ahlak (ponašanje, op.a.). Za svaku požrtvovanost postoji nagrada”, smatra Cavdarci koji je Kur’an preko Brailleovog pisma pročitao četiri puta.

    Polaznik kursa je i Fecri Polat koji je kazao kako ga obuzmu snažne emocije u trenutku kada počne učiti Kur’an.

    Polat se tako i prvi put upoznao s Brailleovim pismom, a danas može druge podučavati kako pravilno učiti Kur’an.

    ”Nikada se ranije nisam susreo s takvim pismom. Sada čitam već tri godine, ali opet u određenim situacijama, neke me stvari iznenade“, rekao je Polat koji je dodao kako učenje Kur’na donosi mir te svima preporučio da ga počnu čitati.

     

    Anadolu Agency

    A. Ni.

    Podeli
  • U Istanbulu položen kamen za gradnju prve crkve u modernoj Turskoj

    U Istanbulu položen kamen za gradnju prve crkve u modernoj Turskoj

    Uz prisustvo predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdogana, u Istanbulu je danas svečano položen kamen temeljac za gradnju crkve Svetog Jefrema Sirina, koja će biti prva crkva izgrađena u modernoj Turskoj, javlja Anadolu Agency (AA).

    Riječ je sirijskoj pravoslavnoj crkvi Svetog Jefrema Sirina koja će se graditi u istanbulskoj četvrti Yesilkoy, a Erdogan je u svom obraćanju na ceremoniji kazao kako ovu crkvu vidi kao jedno novo bogatstvo grada Istanbula.

    Erdogan je također kazao kako bi gradnja crkve trebala biti završena u roku od dvije godine.

    Podvukao je kako su, od Španije do sjeverne Afrike, vrata i srce njegove zemlje uvijek bili otvoreni za potlačene iz svih dijelova svijeta.

    “Trenutno smo u našoj zemlji ugostili blizu četiri miliona ljudi, među kojima su arapi, kurdi, turkmeni iz Sirije i Iraka, ali isto tako i manjinske vjerske skupine kao što su asirci i jezidi”, rekao je Erdogan, te dodao: “U našoj svijesti i našim srcima nikada nije bilo niti će ikada biti mjesta za diskriminaciju.”

    Ceremoniji polaganja kamena temeljca prisustvovali su i predstavnici crkve i brojni građani. Jefrem Sirin, po kojem će crkva nositi ime, bio je sirijski đakon i hrišćanski teolog iz 4. vijeka. Pisao je uglavnom himne, pjesme i biblijske komentare.

    Republika Turska inače je posredstvom Generalne direkcije vakufa izdvojila vrlo značajna sredstva kojima je u više gradova dosad restaurirano ukupno 14 crkava i sinagoga.

    Prema informacijama do kojih je došao novainar AA, širom Turske djeluje ukupno 167 vjerskih zajednica ili fondacija, među kojima 77 grčkih, 54 armenske, 19 jevrejskih, 10 asirskih, tri kaldejske, dvije bugarske, te po jedna gruzijska i maroni zajednica.

    U sklopu aktivnosti Vakufske direkcije Turske koja se bavi restauracijom objekata od historijskog značaja, obnovljene su Velika sinagoga u Edirneu, Crkva Aja Nikola na otoku Gokceada, Grčka pravoslavna crkva Ajamarina na Gokceadi, Asirska katolička crkva u Hatayu, Grčka katolička crkva u Hatayu, Protestantska armenska crkva u Diyarbakiru, Katolička armenska crkva u Diyarbakiru, Crkva Nizip Fevkai u Gaziantepu, Sahinbey sinagoga u Hatayu, Crkva Aja Nikola u Ayvaliku, Crkva Mario Hanna u Hatayu, Crkva sv. Đorđa u Istanbulu, gdje je sjedište Carigradske patrijarhije, te Grčka pravoslavna crkva u Hatayu i Crkva sv. Stefana u Istanbulu.

    Početkom prošle godine u Istanbulu je svečano otvorena bugarska pravoslavna crkva Svetog Stefana, poznata i pod nazivom “Gvozdena crkva”, jedna od najinteresantnijih crkava u Istanbulu i nalazi se na samoj obali Zlatnog roga. Jedinstvena je po tome što je u potpunosti od kovanog željeza. Restauracija ove crkve trajala je punih sedam godina. Svečanosti su prisustvovati predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan i bugarski predsjednik Bojko Borisov.

    U toku je priprema za restauraciju Manastira Tunisina u Istanbulu, Centralne sinagoge u Hatayu, kapele Yildiz Koy na Gokceadi, te armenske crkve Samandag Yogunoluk.

     

    Anadolu Agency

    A. Ni.

    Podeli
  • Predsjednik Mešihata ispratio hadžije put Mekke

    Predsjednik Mešihata ispratio hadžije put Mekke

    Jutros je put Mekke krenuo veliki broj hadžija. Ispraćaju Allahovih musafira prisustvovao je predsjednik Mešihata IZ-e u Srbiji, muftija dr. Mevlud ef. Dudić sa saradnicima. Put svetih mjesta sandzačke hadžije uputili su se sa Trga Gazi Isa-bega Ishakovića.

    Pred velikim brojem članova porodice, koji su suznih očiju u dovama pratili svoje najmilije, muftija Dudić je kazao da je jako ponosan i sretan što je u prilici ispratiti najveći broj hadžija od kako Islamska zajednica organizira odlazak na hadž.

    Hadžije će autobusima biti prevezeni do aerodroma u Prištini odakle se čarter letom njihov dolazak u Džedu očekuje u popodnevnim satima.

    Sutra će se put Saudijske Arabije uputiti još jedna grupa naših hadžija.

    Informativna služba Mešihata

     

     

    Podeli
  • Rajović: Veliko zadovoljstvo zbog realizacije projekata u Novom Pazaru i Tutinu uz podršku Vlade

    Rajović: Veliko zadovoljstvo zbog realizacije projekata u Novom Pazaru i Tutinu uz podršku Vlade

    Iz Gradskog odbora Srpske napredne stranke (SNS) Novi Pazar izrazili su zadovoljstvo zbog podrške Vlade Srbije pri realizaciji značajnih projekata koji se realizuju u poslednje vrijeme u ovom kraju. Iz te političke partije navode da ih zbog realizacije važnih infrastrukturnih projekata raduje trenutno stanje i napredak u Novom Pazaru i opštini Tutin.

    Iz Gradskog odbora SNS-a, stranke koja u Novom Pazaru čini vlast sa najjačom bošnjačkom strankom, Sandžačkom demokratskom partijom, zadovoljni su reuzltatima realizovanih projekata na uređenju Novog Pazara, ali i manifestacijama koje u ovaj grad dovode goste iz zemlje i inostranstva, te se na taj način šalje najljepša slika Grada dobrih i tolerantnih ljudi. Posebno ih raduje realizacija projekata od životne važnosti za žitelje Novog Pazara i Tutina, kao što je izgradnja nove trafostanice Elektroprivrede Srbije vredne 2, 5 miliona eura, rekla je članica GrO SNS Novi Pazar Milena Rajović.

    Iz SNS u Novom Pazaru navode da su ponosni jer su građani zadovoljni ljepšim Novim Pazarom za koji se, da takav bude, najviše trude lokalna samouprava, odnosno koalicioni partneri SDP i SNS koji uspješno obave svaki posao u interesu svih građana. Kao primjer kvalitetnog rada, između ostalog, navode i kompletno uređenje Carske ćuprije čime se u potpunosti razvija taj dio grada, te nedavno završeni festival “Stari grad” kojim se poslala najpozitivnija slika i još jednom se pokazalo da je Novi Pazar grad uspješnih trgovaca, dobrih ljudi i gostoprilmjivih domaćina.

    Podeli