Author: N N

  • Do 2025. oko 3,5 milijarde ljudi suočit će se sa nestašicom pitke vode

    Do 2025. oko 3,5 milijarde ljudi suočit će se sa nestašicom pitke vode

    Više od dvije milijarde ljudi u svijetu nema pristup pitkoj vodi, a očekuje da će se do 2025. godine oko 3,5 milijarde ljudi suočiti sa nestašicom pitke vode.

    Ljekari bez granica (MSF) su otvaranjem više od 230 bunara u Čadu, Nigeru, Keniji, Somaliji, Afganistanu i Demokratskoj Republici Kongo omogućio pristup pitkoj vodi za oko 140.000 ljudi.

    Iz MSF-a su podsjetili da je nakon Konferencije o okolišu i razvoju Ujedinjenih naroda u Rio de Janeiru 1992., Generalna skupština UN-a odlučila da se 22. mart svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan, širom svijeta, posebno skrene pažnja na probleme vezane za vodu i vodne resurse.

    Smatraju da i danas u svijetu postoje ljudi koji nemaju pristup pitkoj vodi, koja je neophodna za život.

    Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 2,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a tri od svakih deset osoba koristi prljavu vodu. Podsjećaju i da 263 miliona ljudi svakodnevno pješači i po pola sata kako bi došlo do pitke vode.

    Ljekari bet granica upozorili su da se očekuje da će se do 2025. godine oko 3,5 milijardi ljudi suočiti sa nestašicom vode.

    Prema istim podacima svakih 90 sekundi u svijetu umire jedno dijete zbog nestašice pitke vode.

    Yahya Tanrikulu, koordinator za projekte Ljekara bez granica, govorio je o poteškoćama sa kojima se susreću ljudi u različitim dijelovima svijeta kako bi imali pitku vodu.

    “Prošle godine smo bili u Tangu u Tanzaniji. Bili smo svjedoci toga da su ljudi na krovovima kuća postavili kontejnere u kojima su prikupljali kišnicu. Pitao sam ih zašto to rade. Rekli su da piju tu vodu, a koriste i za pripremu hrane”, pojasnio je Tanrikulu.

    Sličnu situaciju su, kako je kazao, vidjeli i u Afganistanu.

    “Tamo postoje djeca koja pješače kilometre da bi došla do pitke vode. Na tom putu i gube život. Nestašica pitke vode dovodi i do epidemije različitih bolesti od kojih i umiru”, dodao je Tanrikulu.

    Agencije

    A. Ni.

    Podeli
  • Izrael izveo zračne napade u Gazi

    Izrael izveo zračne napade u Gazi

    Izraelske zračne snage izvele su dva napada na području blokirane palestinske enklave Gaze, javlja Anadolu Agency (AA).

    Izraelska vojska saopćila je da su napadi izvedeni u ranim juarnjim satima, a da su mete bili položaji palestinskog pokreta otpora Hamasa.

    Anadolu Agency

    A. Ni.

    Podeli
  • Turske snage u Siriji neutralizirale najmanje 3.000 terorista ISIS-a

    Turske snage u Siriji neutralizirale najmanje 3.000 terorista ISIS-a

    Ministarstvo odbrane Republike Turske saopćilo je da su turske oružane snage u Siriji eliminirale najmanje 3.000 pripadnika terorističke organizacije ISIS, javlja Anadolu Agency (AA).

    “Kao jedina vojska koja se direktno prsa u prsa borila protiv terorista ISIS-a, turska vojska je neutralizirale najmanje 3.000 terorista i uništila najmanje 21.000 terorističkih meta“, navodi se u saopćenju.

    Iz Ministarstva su dalje saopćili da su turske snage u augustu 2016. godine izvele uspješnu antiterorističku operaciju “Štit Eufrata 1″ i tako omogućile povratak 320.000 sirijskih izbjeglica.

    Anadolu Agency

    A. Ni.

    Podeli
  • Turska vojska uništila skloništa PKK na sjeveru Iraka

    Turska vojska uništila skloništa PKK na sjeveru Iraka

    Turski avioni bombardovali su skloništa i skladišta naoružanja terorista PKK u sjevernom Iraku, prenosi Anadolu Agency (AA).

    Iz Ministarstva odbrane saopćeno je da su zračni napadi izvedeni na području Haftanina na sjeveru Iraka.

    U operaciji su uništeni položaji, uporišta i skladišta terorističke organizacije PKK.

    PKK-a je separatistička organizacija koja se nalazi na listi terorističkih grupa u Turskoj, Evropskoj uniji (EU) i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

    Anadolu Agency

    A. Ni.

    Podeli
  • Dvadeseta godišnjica NATO bombardovanja

    Dvadeseta godišnjica NATO bombardovanja

    Vazdušni napadi NATO snaga na Srbiju, odnosno tadašnju SRJ, počeli su na današnji dan pre 20 godina. Za 78 dana poginulo je između 1.200 i 2.500 ljudi.

    Odluka o bombardovanju tadašnje SRJ doneta je, prvi put u istoriji, bez odobrenja Saveta bezbednosti UN, a naredbu je tadašnjem komandantu savezničkih snaga, američkom generalu Vesliju Klarku, izdao generalni sekretar NATO-a Havijer Solana.

    Devetnaest zemalja Alijanse počelo je bombardovanje sa brodova u Jadranu, iz četiri vazduhoplovne baze u Italiji, podržane strateškim bombarderima koji su poleteli iz baza u zapadnoj Evropi, a kasnije i iz SAD. Najpre su gađane kasarne i jedinice protivvazdušne odbrane Vojske SRJ, u Batajnici, Mladenovcu, Prištini i na drugim mestima.

    Gotovo da nema grada u Srbiji koji se tokom 11 nedelja napada bar nekoliko puta nije našao na meti snaga NATO-a.

    U bombardovanju je uništeno i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dečjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 razoreno.

    Tanjug RTS

    A. Ni.

    Podeli