Author: N N

  • Arakanski muslimani i dalje vode borbu za golo preživljavanje

    Arakanski muslimani i dalje vode borbu za golo preživljavanje

    Arakanski muslimani i dalje se bore za golo preživljavanje i nose traume progona koji su proživjeli pred nasiljem mijanmarske vojske i budističkih nacionalista, javlja Anadolu Agency (AA).

    U neuvjetnim kampovima u bangladeškom pograničnom gradu Cox’s Bazaru boravi blizu 1,5 miliona pripadnika muslimanske zajednice Rohingya koji su protjerani iz mijanmarskog Arakana.

    Iako su vlasti Mijanmara i Bangladeša postigle načelni sporazum o povratku protjeranih arakanskih muslimana, oni to odbijaju sve dok im se osigura da neće ponovo biti žrtve nasilja koje su već preživjeli.

    Skoro da u kampovima nema Rohingye koja nije izgubila člana najuže porodice u Arakanu, a uprkos svježem sjećanju na progon i dalje sanjaju dan kada će moći spokojno živjeti.

    Zafer Islam prognanik je koji živi u kampu Kutupalog, a u razgovoru s novinarom AA kazao je da je tu već godinu i pol, a da je mijanmarska vojska pred njim strijeljala njegove roditelje.

    “Vojnici su mog oca i majku ubili pred vratima naše kuće. Ja sam uspio pobjeći. Došao sam ovdje sa sestrom, suprugom i troje djece. Nikada neću moći zaboraviti te prizore i te dane progona. Ožiljci su i dalje sveprisutni”, kazao je Islam.

    Borbu za preživljavanje u nauvjetnom kampu vodi i braćni par Ruhlamin i Anuar Beglom s dvoje djece.

    Anuar je za AA kazao kako su sedmicu pješačili, a potom preplivali rijeku Naf kako bi došli u Cox’s Bazar. Uz pomoć turskih humanitaraca su podigli kuću od bambusa u kojoj trenutno žive.

    “Preživljavamo zahvaljujući donacijama iz Turske. Turska je zemlja koja nas nije zaboravila i pomaže nam. Vidimo to i po pristupu ljudi koji nas iz Turske posjećuju. Zahvalni smo im na tome”, kazao je Islam.

    Sličnu sudbinu ima i 55-godišnji Amir Huseyin koji u kampu živi sa šestoro djece i jednim unukom.

    “Iz Arakana smo došli pješice u koloni u kojoj je bilo 500 ili 600 ljudi. I našu kuću su napravili dobrotvori iz Turske. Oni nas i hrane. Molimo se za Tursku i njen narod”, poručio je Huseyin.

    I 64-godišnji Muhammed Nur u kampu živi sa suprugom i četiri kćerke, a njihov put iz Arakana trajao je 14 dana.

    I on je izrazio posebnu zahvalnost Turskoj i humanitarcima iz te zemlje za brojne projekte pomoći koje realiziraju za ugrožene Rohingye.

    Rohingya muslimani, koje je UN opisao kao najugroženiju nacionalnu manjinu u svijetu, suočavaju se sa sve većim progonima od napada iz 2012. godine.

    Događaji koji su dramu arakanskih muslimana stavili u žižu svjetske javnosti dogodili su se 25. augusta prošle godine.

    Pod plaštom borbe protiv militantnih napada na policijske punktove, mijanmarska vojska i budistički militanti su tog dana krenuli u brutalne napade na Rohingye u kojima je svirepo ubijeno više od 24.000 pripadnika te manjine.

    Napadi su prerasli u klasični oblik etničkog čišćenja, a mijanmarska vojska je spalila stotine muslimanskih sela.

    Izvor: Anadolu Agency

    A. Ni.

    Podeli
  • BNV: Razgovori o otvaranju studjiskog programa Bosanski jezik i književnost na DUNP

    BNV: Razgovori o otvaranju studjiskog programa Bosanski jezik i književnost na DUNP

    Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Esad Džudžo, potpredsjednik Vijeća prof. dr Sait Kačapor i rektor Državnog univerziteta u Novom Pazaru prof. dr Miladin Kostić sastali su se danas i razgovarali o akreditaciji i otvaranju novog studijskog programa Bosanski jezik i književnost.

    Na sastanku je zaključeno da će na tom projektu zajednički raditi Bošnjačko nacionalno vijeće, uprava Državnog univerziteta u Novom Pazaru i Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja.

    Predsjednik Vijeća Esad Džudžo istakao je da realizovanje projekta ima podršku od strane stručnjaka bosanskog jezika i bošnjačke književnosti sa sarajevskog i tuzlanskog univerziteta, sve u cilju akreditacije ovog studijskog programa.

    Na ovu temu razgovaralo se i prilikom nedavne posjete prof. dr. Rifatu Škrijelju, rektoru Univerziteta u Sarajevu.

    Izvor: BNV

    A. Ni.

    Podeli
  • Iz gradske kase za projekte humanitarnih udruženja 39 miliona dinara

    Iz gradske kase za projekte humanitarnih udruženja 39 miliona dinara

    Gradska uprava Novog Pazara finansiraće sa 39 miliona dinara projekte humanitarnih udruženja a konkurs je otvoren do petka.

    Grad Novi Pazar raspisao je ovogodišnji konkurs za dodelu sredstava za finansiranje projekata udruženja građana koja se bave socio-humanitarnim aktivnostima. Ovogodišnji budžet ocjenjen je socijalno odgovornim, pa su shodno tome iz budžeta izdvojena značajna sredstva. Udruženje psihologa Novi Pazar zahvaljujući sredstvima Grada, realizuje niz važnih projekata.

    Potpredsjednica Udruženja psihologa Marija Tiosavljević vjeruje da će to udruženje i na ovogodišnjem konkursu ispuniti sve uslove, te dobiti sredstva kojim će finansirati iste ili slične aktivnosti, od neizmjernog značaja za kategorije kojima su projekti i namjenjeni.

    Sve neophodne informacije i potrebna dokumentacija o ovom konkursu nalaze se na zvaničnom sajtu grada Novog Pazara.

    A. Ni.

     

     

    Podeli
  • Čanak: Srbiji ne treba “klečanje pred Putinom”

    Čanak: Srbiji ne treba “klečanje pred Putinom”

    Liga socijaldemokrata Vojvodine poručila je danas, uoči posete predsednika Rusije Vladimira Putina, da “Srbiji ne treba klečanje pred Putinom, već proevropska alternativa.

    Predsednik LSV Nenad Čanak ocenjuje i da niko osim njih, ni vlast, ni opozicija, ne sme da pita ruskog predsednika zašto nije realizovan gasovod “Južni tok”, usled čega je, kako navodi prema saopštenju, Srbija pretrpela ogromnu materijalnu štetu.

    Čanak dodaje i da niko ne pita zbog čega Moskva opstruira, prema njegovim rečima, rešavanje pitanja KiM.

    Zašto rusko državno preduzeće “Gasprom” u Srbiji plaća najnižu rudnu rentu u Evropi i zbog čega ruska država podržava ekstremnu desnicu i osuđene ratne zločince, poput Vojislava Šešelja, takođe pita Čanak.

    “LSV ima odgovore na sva navedena pitanja i očito je jedina u stanju da ih javno postavi i baš zbog toga ne pristaje da se mera patriotizma meri odanošću stranoj državi, pa makar to bila i Rusija”, navodi lider SNV Nenad Čanak i dodaje da se ipak od “nacionalističke i centralističke” vlasti i opozicije i ne očekuje da to razumeju.

    Čanak smatra da se širenjem nacionalizma i podilaženjem, pa čak i služenjem, interesima Rusije radi protiv interesa Srbije i njenih građana.

    Srbiji je potrebna proevropska alternativa, a to je, kaže Čanak, upravo LSV.

    Izvor: Tanjug

    Podeli
  • Poreznici utvrdili nepravilnosti u radu benzinskih stanica u Srbiji

    Poreznici utvrdili nepravilnosti u radu benzinskih stanica u Srbiji

    Poreski inspektori su prošle godine u Srbiji kontrolisali 105 obveznika koji se bave prometom baznih ulja i utvrdili neregularnosti kod 61 obveznika, kao i 210 benzinskih stanica od kojih su 82 radile nepravilno, saopštila je danas Poreska uprava.Posle kontrole su obračunati novootkriveni prihodi od oko pet milijardi dinara, i to po osnovu PDV-a 730.431 dinara, a po osnovu akciza 4.207.236 dinara.

    Nepravilnosti su utvrđene kod obveznika koji su prodavali bazna ulja građanima bez ispunjenih uslova za oslobođenje prometa od PDV-a i akcize.

    U okviru kontrole prometa preko fiskalnih kasa u 2018. godini, poreski inspektori su za 64 benzinske stanice izrekli mere zabrane obavljanja delatnosti, a protiv odgovornih lica podnete su prekršajne prijave.

    Poreska uprava je kontrolisala i akcize poreskih obveznika koji su u 2017. uvezli značajne količine baznog ulja ili su imali veći uvoz tog naftnog derivata u odnosu na uvezene količine ranijih godina.

    izvor: Beta

    Podeli