Author: N N

  • Vučić najavio uvođenje doživotne kazne zatvora

    Vučić najavio uvođenje doživotne kazne zatvora

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavljuje drakonske kazne za počinioce krivičnih dela, uključujući i doživotnu kaznu zatvora. Država će pregaziti kriminalce, poručio je predsednik kritikujući blagu kaznenu politiku u Srbiji.

    Aleksandar Vučić je rekao da će biti uveden institut doživatne kazne zatvora za one koji su počinali najteža krivična dela – višestruka ubistva, ubistva dece.

    “Nisam naročito zainteresovan za primedbe boraca za ljudska prava pošto su nam sva ljudska prava uništena drogom, ubistvima”, napomenuo je Vučić na konferenciji za medije nakon sednice Nacionalnog saveta za bezbednost.

    Minimalne i maksimalne kazne za sva krivična dela koja obuhvataju nasilničko ponašanje, od nasilja u porodici do ubistva, biće povećane za 35 do 50 odsto.

    Kazna za silovanje biće od 5 do 15 godina, bez mogućnosti ublažavanja kazne i niko neće moći da dobije manje od pet godina, najavio je predsednik.

    Za nasilje u porodici minimalna kazna će biti godinu dana zatvora, kaže Vučić.

    Za mesec dana počećemo da menjamo sve u Srbiji, rekao je predsednik i poručio da će borba protiv kriminala trajati godinama.

    “Pregazićemo ih”, naglasio je Vučić poručujući da Srbija “više neće biti Meka i Medina” za kriminalce.

    Kazne će, kako kaže, biti strože nego u nekim evropskim zemljama.

    Dodaje da će predlozi mera uskoro ući u skupštinsku proceduru.

    Najčešće dosuđivane minimalne kazne 

    Predsednik je oštro kritikovao kaznenu politiku u Srbiji i ukazao da su sudovi za teška krivična dela u najvećem procentu sudili minimalne kazne zatvora.

    Sedamdeset odsto kazni za silovanje bilo je do pet godina, napominje predsednik.

    “Što smo određivali do 12 godina maksimalno ili to kod nas uvek postoje olakšavajuće okolnosti ili nešto drugo što nas dovodi do minimalizovanja kazne?”, upitao je predsednik.

    Kada je reč o krivičnom delu držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materijala, predsednik ukazuje da je u 55,05 odsto slučajeva izricana uslovna osuda.

    To na jedan način znači dekriminalizaciju tog dela, kaže Vučić dodajući da time država šalje lošu poruku – da se isplati raditi tako nešto.

    Ukupno 62 odsto ljudi za tešku krađu dobijaju, kaže, manje od godinu dana.

    “Kako onda da se lopovima ne isplati? Što da budu osuđeni za manju krađu, bolje za tešku. Još će imati uslovni otupust”, dodaje predsednik.

    Objašnjava da je za proizvodnju i trgovinu drogom najveći deo kriminalaca dobio kaznu ispod zakonskog minimuma, tj. ispod šest meseci.

    “Kazne preko pet godina postale su izuzetak, gotovo da ih nema. Baš ih briga što ubijaju decu, imaju kafane, restorane, estradne zvezde oko sebe”, rekao je Vučić.

    Govoreći o nameri države da se izbori sa kriminalom, predsednik je pohvalio jučerašnju akcija policije i tužilaštva u kojoj je uhapšeno 150 osoba osumnjičenih za najteža krivična dela.

    Kako je rekao, akcija je pokazala nameru države ne samo da se suoči sa najopasnijim vidovima kriminala u Srbiji već i da taj kriminal, kao i najteže oblike korupcije, pobedi.

    “Čestitam našim državnim organima, posebno policiji, naročito na činjenici što su se posle mnogo vremena, neki od glavnih šefova narko-biznisa u regionu, a ne samo u Srbiji, našli na Interpolovim poternicama, a neki iza rešetaka”, rekao je Vučić.

    Izvor: RTS

    A. Ni.

    Podeli
  • Za novo radno mesto država daje do 7.000 evra po zaposlenom

    Za novo radno mesto država daje do 7.000 evra po zaposlenom

    Uredbom Vlade Srbije propisano je da ove godine najveće subvencije po novootvorenom radnom mestu budu 7.000 evra po zaposlenom. Za investicije u razvijenijim opštinama i gradovima subvencije će iznositi 3.000 evra.

    Time se smanjuje granica za podsticaje investitorima za otvaranje radnih mesta, koja je prethodnih godina bila i do 10.000 evra po zaposlenom.

    Istim aktom Vlada je smanjila i granice za dobijanje državne pomoći s 250.000 evra na 150.000, uz obavezu zapošljavanja najmanje 20 radnika.

    Propisani su i precizni uslovi za dobijanje državnih podsticaja. Investitor koji želi da dobije 150.000 evra državne pomoći moraće da zaposli najmanje 20 radnika, onaj koji želi 300.000 evra ima obavezu da obezbedi najmanje 30 radnih mesta, a oni koji bi hteli 600.000 evra državnih podsticaja moraju obezbediti između 40 i 50 radnih mesta.

    Pri tom, investitori moraju obezbediti održavanje investicije najmanje pet godina, redovno isplaćivati plate radnicima, i to u iznosu 120 odsto minimalne zarade, odnosno minimalac plus 20 odsto, i da obezbede najmanje 25 odsto ukupnih ulaganja.
    Na državne subvencije ne mogu računati preduzeća u teškoćama, firme koje nisu izmirile obaveze prema državi, privredni subjekti koji su broj zaposlenih u protekloj godini smanjili deset odsto, kao ni preduzeća u kojima država ima vlasnički udeo.

    Subvencije za investitore podeljene su u pet grupa za podsticaje po radnom mestu. U prvoj grupi su opštine koje imaju stopu razvijenosti veću od republičkog proseka. Investitori koji ulažu u njih mogu računati na 3.000 evra po radnom mestu i još deset procenata od ukupnih investicija. U drugoj grupi su opštine čiji je stepen razvijenosti od 80 do 100 odsto republičkog proseka, a za njih će država davati 4.000 evra po radnom mestu i 15 procenata od vrednosti investicije.

    Za opštine koje su u trećoj grupi razvijenosti, a to su one koje imaju između 60 i 80 odsto republičkog proseka, investitori će dobijati 5.000 evra po zaposlenom i 20 odsto od vrednosti investicije.

    U četvrtoj grupi su opštine koje imaju prosek ispod 60 odsto republičkog proseka, a investitori će za svako radno mesto od države dobijati podsticaje od 6.000 evra i 25 procenata vrednosti investicije. Najviše će država stimulisati investitore koji se odluče da ulažu u petu grupu, u kojoj su devastirana, odnosno najnerazvijenija područja Srbije. Za svako radno mesto u tim područjima država daje 7.000 evra i još 30 odsto vrednosti investicije.

    Uredbom je precizirano da se sav novac za privlačenje direktnih investicija obezbeđuje u budžetu Srbije, ali da se deo može obezbediti i iz međunarodne razvojne pomoći. Precizirano je da se novac može davati i za finansiranje investicionih projekata u proizvodnom sektoru i sektoru usluga koje mogu biti predmet međunarodne trgovine. U isto vreme, podsticaji se ne mogu koristiti za finansiranje projekata u sektoru saobraćaja, ugostiteljstva, igara na sreću, trgovine, proizvodnje sintetičkih vlakana, uglja i čelika, duvana i duvanskih prerađevina, oružja i municije, aerodroma, komunalnom sektoru i sektoru energetike.

    Izvor: Agencije

    A. Ni.

    Podeli
  • BiH: Anonimni dobrotvor za rođenje deteta daruje po 1.000 evra

    BiH: Anonimni dobrotvor za rođenje deteta daruje po 1.000 evra

    Na adresu Zvorničko-tuzlanske eparhije stiglo je pismo anonimnog donatora koji želi svoje bogatstvo da podeli porodicama koje imaju troje i više dece i koji bi svako novorođeno dete darovao sa 2.000 KM, što iznosi oko 1.000 evra.
    “Imam nemalu svotu novca, a nemam naslednika i želim da je uložim u podsticanje rađanja. Za ovu akciju potrebna mi je pomoć pa vas molim obavežete sve sveštenike u vašoj eparhiji da svaki sveštenik u svojoj parohiji podstiče parove na rađanje trećeg i četvrtog deteta. Ja bih svako novorođeno dete darovao sa 2.000 KM”, piše u pismu.
    Kako piše portal Zvornički.ba ovaj čovek velikog srca odlučio je ostati anoniman, a zastupaće ga Saša Živanović, direktor osnovne škole u Osječanima i Dragan Pavlović, sveštenik u selu Gornja Slatina.
    Izvor: FoNet

    A. Ni.

    Podeli
  • U Danskoj i Luksemburgu plate prelaze 3.000 eura

    U Danskoj i Luksemburgu plate prelaze 3.000 eura

    Najveće prosječne plate u državama Evropske unije su u Danskoj i Luksemburgu, pokazali su rezultati istraživanja koje je proveo istraživač i ekonomista Reinis Fischer, koji često objavljuje ekonomske analize, prenosi Anadolija.

    Prema analizi koju je krajem decembra prošle godine Fischer objavio na svojoj internet stranici, prosječne plate u Danskoj i Luksemburgu krajem prošle godine iznosile su preko 3.000 eura mjesečno.

    Nakon tih država, slijede Švedska, Finska i Irska, gdje prosječne plate iznose oko 2.500 eura.

    Prema analizi, prosječna plata u Estoniji iznosi 957 eura, u Latviji 738 eura, a u Litvaniji 693 eura.

    Od ostalih zemalja EU-a prosječna plata u Portugalu iznosi 925 eura, a u Grčkoj 917 eura.

    Najniže prosječne plate u EU su zabilježene u Bugarskoj – 457 eura te Rumuniji – 565 eura.

    Izvor: Agencije

    A. Ni.

    Podeli
  • I pored prestanka padavina potreban oprez. Savet vozačima, čuvajte se leda

    I pored prestanka padavina potreban oprez. Savet vozačima, čuvajte se leda

    Prestanak padavina, porast dnevnih temperatura, ali i stalne intervencije putara doprinele su boljoj prohodnosti državnih puteva u odnosu na prethodne dane, ali su oni i dalje zimski, saopštio je u subotu Auto-moto savez Srbije.

    AMSS upozorava vozače da je, iako su padavine prestale, dosta hladno u jutarnjim satima i zato postoji opasnost od leda i poledice na putu, a zbog temperatura ispod nule posuta so nema puni i pravi efekat, zbog čega postoji realna opasnost od izletanja sa puta i gubljenja kontrole nad vozilom.

    Prema poslednjim informacijama JP “Putevi Srbije” i Uprave granične policije, na naplatnim stanicama i graničnim prelazima u zemlji nema zadržavanja.

    Za teretna motorna vozila, na izlazu iz zemlje, na prelazu Horgoš, ka Mađarskoj, zadržavanje je oko 90 minuta.

    Izvor: Tanjug/Agencije

    A. Ni.

    Podeli