Author: N N

Od početka građanskog rata u Siriji milioni njenih stanovnika raseljeni su unutar i izvan granica zemlje. Sirija, čiji su stanovnici danas rasuti svuda po svijetu, nekada je bila utočište za veliki broj izbjeglica s europskog kontinenta, javlja Anadolu Agency (AA).

Jedna od historijskih činjenica je da su zemlje Bliskog istoka, među kojima i Sirija, tokom Drugog svjetskog rata primile veliki broj izbjeglica koji su napustili europski kontinent kako bi spasili živote u burnim vremenima.

U vremenu Drugog svjetskog rata brojne izbjeglice, posebno s područja istočne Europe i Balkana, su usljed nacističke i sovjetske okupacije, preko Turske i Sredozemlja stigle do zemalja Bliskog istoka.

Velika Britanija je 1942. godine osnovala Upravu za pomoć i izbjeglice na Bliskom istoku (MERRA), preko koje je oko 40.000 Europljana smješteno u kampove u Siriji, Egiptu i Palestini. Tu su se zadržali do kraja rata, nakon čega su se vratili u domovinu ili treću zemlje.

Američki dnevnik “Whashington Post” je prije dvije godine objavio tekst koji tematizira ovu zaboravljenu historijsku činjenicu.

U tekstu se navodi kako su u uslovi u kojima su tada boravile izbjeglice iz Europi bili veoma dobri, da su sve izbjeglice bile podvrgnute ljekarskim kontrolama te kako su dobili identifikacione dokumente.

Navodi se kako je grupa izbjeglica 1944. godine s grčkih otoka stigla u sirijski grad Halep. Istaknuto je kako su tamo bili sigurni boravili u kampu, te bez problema izlazili vani i obavljali kupovinu.

U tekstu se navodi kako je između 114.000 i 300.000 Poljaka bježeći od nacista i ne želeći završiti u sovjetskim radnim logorima, u periodu od 1939. do 1941. godine, utočište našlo u Iranu. Navodi se kako je Vlada Poljske tada bila žestoko protiv prihvatanja svojih građana koji su se željeli vratiti u domovinu.

Dokaz o dobrom postupanju prema izbjeglicama u zemljama Bliskog istoka je i naslovna strana lista “Hune al-Kudus” (Ovo je Jerusalem), koji je objavljivo vijesti na arapskom jeziku. Na naslovnici broja objavljenog 11. januara 1942. godine, na današnji dan prije tačno 77 godina, nalazi se fotografija na kojoj se vide Sirijke kako dijele odjeću mališanima pristiglim iz Grčke. U tekstu je također navedeno kako je podijeljena hrana i odjeća za izbjeglice koje su iz Grčke doputovale u Siriju.

Izvor: Anadolu Agency

A. Ni.

Srpski narodni pokret “Naši” došao je do poverljivih informacija oko povezanosti lidera SRS sa Zukorlićem.

SNP “Naši” došao je do informacija iz vrha Srpske radikalne stranke da Vojislav Šešelj i muftija Muamer Zukorlić spremaju akciju “podizanja tenzija” kako bi se u fokus stavila “AUTONOMIJA SANDŽAKA”.

Uloga Vojislava Šešelja ništa nije drugačija nego i proteklih decenija. Najpre će u javnosti davati zapaljive izjave preko kojih će se podizati tenzije u Raškoj oblasti a zatim će Muamer Zukorlić nastupati u javnosti kako je neophodona autonomija Sandžaka kako bi se sprečila “velikosrpska agresija”.

Vojislav Šešelj je za ovu akciju potpaljivanja vatre u Raškoj oblasti dobio 200 000 evra od Zukorlića, odnosno od njegovih finansijera iz ekstremističkih muslinamanskih krugova iz Saudijske Arabije kojima je blizak.

Ono što je ključno u ovoj akciji ona će imati više faza. Počevši od zapaljivih govora, pa da odlaska Vojislava Šešelja u Rašku oblast gde će izazivati mržnju i haos.

SNP “Naši” već mesecima upozoravaju da Vojislav Šešelj i  Muamer Zukorlić imaju tajni dogovor o saradnji i zajedničkom delovanju.

Vojislav Šešelj je otvoreni eksponent raznih ekstremističkih grupa koje rade na razbijanju Srbije i za svoj prljavi posao ubira stotine hiljada evra.

Informativna služba

SNP “Naši”

Izvor: politikon.rs

Članice Udruženja ˝Žene Srebrenice˝ i danas su održale mirni protest u centru Tuzle, tokom kojeg su poručile da i u političkom ambijentu, kada je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine osoba koja negira genocid, one ne odustaju od insistiranja da se zločinci kazne, javlja Anadolu Agency (AA).

Osvrćući se na događaje u Banjoj Luci 9. januara, Hajra Ćatić, predsjednica Udruženja ˝Žene Srebrenice˝ kazala je da se “nikada nije odustalo od plana za velikom Srbijom i velikom Hrvatskom”.

To se sve radi u dogovoru i eto predsjedavajući Predsjedništva je najveći negator genocida. Čović, bivši član Predsjedništva BiH, ide na neustavni Dan RS-a. Osim toga, živimo s ljudima koji veličaju zločince i zločine. Išli su traktorima i automobilima. Šta očekivati? Ja sam zaista razočarana˝, kazala je Ćatić.

Bez obzira na niske temperature zraka danas, kao i svakog 11. dana u mjesecu, članice Udruženja ˝Žene Srebrenice˝ podsjećaju domaću i međunarodnu javnost da nisu zadovoljne dosadašnjim identifikacijama vezanim uz Srebrenicu, jer traže još oko 1.300 nestalih tokom genocida.

Ćatić je majka koja godinama traži bilo kakav trag o sinu Nini Ćatiću, nestalom u julu 1995. godine.

˝Godine 2005. Srbi su po površini kupili posmrtne ostatke ljudi baš na lokaciji na kojoj je, rekli su mi, zadnji put viđen moj sin. Uvijek smo potencirali da se prvo pokupe tijela sa površine, pa da se onda otvaraju masovne grobnice, ali eto šta se dešava. Možda je tako i moje dijete pokupljeno i nalazi se u Istočnom Sarajevu. Možda je negdje i bačeno. Gubim nadu, ali opet molim dragog Allaha dž.š. da dođem barem do jedne koščice svog Nine˝, kazala je Ćatić kroz suze.

Izvor: Anadolu Agency

A. Ni.

1991. godine, optužuju za saučesništvo u etničkom čišćenju Rohingya stanovništva. Njeno šutnja po ovom pitanju izazvalo je oštre kritike širom svijeta.

“Korporacija grada Londona osuđuje šokantne humanitarne zloupotrebe koje se provode u Mijanmaru, i već je pisala ambasadoru za Burmu da izrazi duboku zabrinutost zbog trenutne situacije u toj zemlji“, saopštilo je rukovodstvo grada Londona.

U saopštenju se navodi da će obavijestiti Suu Kyi o svojoj namjeri te da će razmotriti njen odgovor i potom donijeti konačnu odluku.

Događaji koji su dramu Rohingya muslimana stavili u žižu svjetske javnosti dogodili su se 25. augusta prošle godine. Pod plaštom borbe protiv militantnih napada na policijske punktove, mijanmarska vojska i budistički militanti su tog dana krenuli u brutalne napade na Rohingye u kojima je svirepo ubijeno više od 24.000 pripadnika te manjine.

Napadi su prerasli u klasični oblik etničkog čišćenja, a mijanmarska vojska je spalila stotine muslimanskih sela. Iz te regije je više od 750.000 muslimana izbjeglo u susjedni Bangladeš.

Ujedinjene nacije i međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava nasilje nad Rohignya muslimanima iz Arakana nazivaju etničkim čišćenjem ili genocidom.

Izvor: Anadolu Agency

A. Ni.

Premijera pozorišne predstave ’’Bojte se Allaha – Smisao života i smrti Ćamila Sijarića’’, koprodukcijski projekat Kulturnog centra Novi Pazar i Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, premijerno će biti izvedena u Beogradu 13. januara u Ustanovi kulture “Parobrod”. Direktor novopazarskog Kulturnog centra Husein Memić rekao je da je zadovoljan što je to kapitalno djelo izazvalo pažnju kod ljubitelja pozorišne umjetnosti u zemljama u regionu.

Autorski projekat reditelja Zlatka Pakovića, čiji su producenti direktor Kulturnog centra Novi Pazar Husein Memić i Hazim Begagić iz Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, nakon gostovanja u preko deset gradova u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji biće izveden i pred beogradskom publikom.

“Kada smo pripremali ovaj projekat, verovali smo u njegov uspeh. Preko deset gostovanja u regionu i nagradu beleži predstava. Gostovanje u Beogradu, nakon Subotice u decembru, pokazatelj su da se predstava traži, da ima prođu i da se dobro prodaje”, rekao je direktor Kulturnog centra Husein Memić.

U ovoj predstavi kamernog tipa igraju Vahid Dzanković, Boris Milivojević, Selma Mehanović, Saša Handžić i Enes Saković.

A. Ni.