Author: N N

  • Na ratištima u Siriji i Iraku boravilo 1.000 osoba iz regije

    Na ratištima u Siriji i Iraku boravilo 1.000 osoba iz regije

    Druga regionalna konferencija o temi borbe protiv terorizma i sprečavanja i suzbijanja nasilnog ekstremizma u jugoistočnoj Evropi, na kojoj se razgovara o jačanju saradnje i koordinacije programa i aktivnosti u borbi protiv terorizma i sprječavanju i suzbijanju nasilnog ekstremizma u regiji, počela je u četvrtak na Brdu kod Kranja, u Sloveniji.

    Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Slovenije Boštjan Šefic zvanično je otvorio konferenciju u ime domaćinate istakao veliku važnost konferencije s obzirom da su se na njoj okupili partneri sa tri različita nivoa – političkog, strateškog i operativnog, prenosi agencija Anadolija.

    Rekao je da je sigurna i stabilna regija važan dio globalne sigurnosti i dodao da Slovenija mnogo ulaže u regionalnu saradnji i podršku pristupu zasnovanom na saradnji u borbi protiv terorizma, stranih boraca i svakog oblika nasilnog ekstremizma unutar Evropske unije, ali i regije.

    ‘Razumjeti da bi se pobijedilo’

    Generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Goran Svilanović je podsjetio na zaključke prve regionalne konferencije, održane u novembru 2016. godine u Tirani, Albanija, koji su se ticali gorućih pitanja kao što su rano rješavanje glavnih uzroka, uloga lokalnih zajednica i priprema konkretnih programa za deradikalizaciju i reintegraciju povratnika.

    “Naš je rad daleko od završenog. Terorizam treba razumeti da bi se pobedilo, što uveliko prevazilazi vladine i institucionalne mreže i pretpostavlja bolje razumevanje određenih društvenih obrazaca. U tu svrhu je Savet za regionalnu saradnju naručio studiju u kojoj se navodi da je u periodu od 2012. do 2017. godine oko 1.000 pojedinaca sa zapadnog Balkana otputovalo u Siriju i Irak, njih oko 300 se vratilo, više od 200 je ubijeno, dok se oko 400 i dalje tamo nalazi, iako je tempo odlaska građana iz regiona usporio 2015. godine i skoro u potpunosti prestao do sredine 2016. godine. U isto vreme, oko 5.000 građana Evropske unije je otišlo da se bori u Siriji i Iraku”, rekao je Svilanović i zaključio da su ovi podaci doveli korak bliže da se osmisli šta treba uraditi, od škola do zatvora, kako bi se pobijedile nasilne ideologije koje dovode do užasa terorizma.

    Predsjedavajući Cjelovitog upravljanja unutrašnjom sigurnosti Rajko Kuzmelj je ponovio ulogu inicijative zapadnog Balkana za borbu protiv terorizma, koordiniranog na potrebama zasnovanog odgovora na radikalizaciju koja dovodi do ekstremizma i terorizma na zapadnom Balkanu, te objasnio da je na, osnovu rada ove inicijative, regija prepoznala i iskoristila nekoliko novih i korisnih sinergija za rješavanje nedostataka u saradnji na strateškom, političkom i operativnom nivou.

    ‘Spriječiti-uputiti-riješiti’

    “Inicijativa zapadnog Balkana za borbu protiv terorizma će nastaviti da utvrđuje potencijalne nove sinergije i da optimizira dodanu vrijednost investicija svih partnera kako bi se obezbedila održiva, efikasna i ekonomična rješenja za funkcionalan mehanizam zasnovan na principu ‘spriječiti-uputiti-riješiti’ u svakoj korisnici na zapadnom Balkanu”, rekao je Kuzmelj.

    Konferencija jača uzajamno razumijevanje svih relevantnih aktera, a predviđeno je da za rezultat ima konkretne zaključke i preporuke o budućem smjeru zajedničkih napora u borbi protiv terorizma i sprječavanju i suzbijanju nasilnog ekstremizma u Jugoistočnoj Evropi, čime bi se saradnja usmjerila te na efikasan način angažirali ograničeni kadrovski i finansijski resursi regije, podsjeća agencija Anadolija.

    Na konferenciji učestvuju predstavnici vlada, međunarodnih i regionalnih organizacija i inicijativa koje se bave ovom temom.

    Izvor: Agencije; Al Jazeera

    Podeli
  • Minus 50 previše hladno za školu? Gluposti!

    Minus 50 previše hladno za školu? Gluposti!

    Na dalekom istoku Rusije ni minus 50 stepeni Celzijusa nije dovoljno da se deca oslobode nastave u školi.

    Olujni vetrovi i temperatura od minus 50 stepeni Celzijusa u većem delu sveta bili bi dobri razlozi za privremeni prekid nastave u školama.

    Ne i u mestu Čokurdah u severoistočnoj Rusiji.

    Snimak grupe dece kako idu iz škole izazvao je priličnu pažnju na društvenim mrežama. Na njemu se vidi da neka od njih čak padaju od udara vetra, ali uporno nastavljaju dalje.

    Škola je, ipak, najvažnija…

    Izvor: RTS; TWITTER

    video: youtube.com

    Podeli
  • Danas hladno s kišom i jakim vjetrom

    Danas hladno s kišom i jakim vjetrom

    U Srbiji će danas biti oblačno i vjetrovito vrijeme uz pad temperature i veću količinu padavina, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

    Najniža temperatura biće od -2 do 8 najviša od 8 do 10˚C.

    U Novom Pazaru oblačno s kišom i vjetrovito. Najviša dnevna temperatura oko 10˚C.

    A. Ni.

     

     

    Podeli
  • Ljajić: Vlada ispunila još jednu obavezu za pristupanje STO

    Ljajić: Vlada ispunila još jednu obavezu za pristupanje STO

    Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić kaže da je Vlada Srbije ispunila još jednu međunarodnu obavezu za pristupanje Svetskoj trgovinskoj organizaciji, koja se odnosi na formiranje Nacionalnog koordinacionog tela za olakšavanje trgovine. Preostaje, kako kaže, prepreka u vezi sa GMO hranom, koju je moguće prevazići.

    Ljajić smatra da je Srbiji mesto u Svetskoj trgovinskoj organizaciji. Sa druge strane, Ljajić nije želeo da precizira vremenski period kada će se to dogoditi, jer u zakonu još uvek postoji zabrana prometa genetski modifikovane hrane.

    Ministar je rekao i da bi se prepreka u vezi sa prometom genetski modifikovanih organizama mogla prevazići kroz promenu zakona, ali i uz uvođenje rigoroznih pravila.

    “Ne radi se o prevari, mnoge države su pribegle tome. Mislim da mi to možemo da uradimo”, rekao je Ljajić, koji je naveo da građani ne bi imali razloga da se plaše ako se Zakon o prometu GMO promeni, jer postoje mehanizmi u zakonu da se zaštitimo.

    Ljajić podseća da postoji ogroman otpor u javnosti u vezi sa GMO, kao i da postoji zahtev za promenu zakona kao uslov za pristupanje STO.

    Navodi i da je velika šteta za Srbiju što nije član STO, budući da je samo 13 država van bilo kakvih pregovora i članstva.

    Govoreći o formiranju Nacionalnog koordinacionog tela za olakšavanje trgovine, Ljajić kaže da je do sada oko 60 zemalja na svetu formiralo to telo sa ciljem da se na jednom mestu rešavaju problemi u vezi sa uvozom i izvozom robe.

    To telo, prema njegovim rečima, čini 12 različith institucija, od ministarstava, preko inspekcija do carinskih službi.

    Ljajić veruje da će koordinaciono telo smanjiti logističke troškove u spoljnotrgovinskom prometu, navodeći da oni sada u regionu iznose 16 odsto BDP-a, a u Evrospkoj uniji dvostruko manje.

    “Sasvim sigurno će doprineti i stvaranju zajedničkog ekonomskog prostora u zemljama Zapadnog Balkana”, rekao je ministar.

    Ministar je napmenuo da se za jedan dan zastoja na graničnim prelazima izvozna vrednost robe smanjuje za jedan odsto, dok kod hrane i poljoprivrednih proizvoda smanjenje iznosi sedam odsto.

    Navodeći da su problemi identifikovani, Ljajić je naveo da će neke od njih Srbija rešavati sama, druge sa zemljama u regionu, dok će se problem u vezi sa vancarisnkim barijerama rešavati u okviru CEFTE, EU ili bilateralno.

    IZVOR:TANJUG

    Podeli
  • Praljak izvršio samoubistvo pošto je popio otrov u sudnici

    Praljak izvršio samoubistvo pošto je popio otrov u sudnici

    Jedan od optuženih u slučaju “Prlić” Slobodan Praljak preminuo je u bolnici, pošto je popio otrov u sudnici Haškog tribunala. Prekinuto izricanje presude. Praljku je prethodno potvrđena kazna zatvora od 20 godina, kao i Brunu Stojiću. Jadranku Prliću potvrđena kazna od 25 godina zatvora. Haški sud potvrdio da je postojao udruženi zločinački poduhvat s ciljem etničkog čišćenja delova BiH, na čijem čelu je bio Franjo Tuđman. Hrvatska je sprovodila kontrolu preko lokalnih tela u Herceg-Bosni, što potvrđuje da je postojalo stanje okupacije, saopštio je sudija Karmelo Ađijus.

    “Žalbeno veće utvrđuje da nisu pokazali da je raspravno veće na pogrešan način protumačilo dokazne predmete ili da je na bilo koji način pogrešilo u donošenju zaključka”, rekao je sudija Ađijus.

    Odbijen je zaključak da je udruženi zločinački poduhvat postojao samo tamo gde su se vodile borbe. Kršenje Ženevske konvencije može se primeniti na celom području Bosne i Hercegovine, rekao je predsedavajući sudija Karmelo Ađijus.

    U prvostepenoj presudi kao članovi udruženog zločinačkog poduhvata, pored bivšeg predsednika Hrvatske Franje Tuđmana, navedeni su i tadašnji ministar odbrane Gojko Šušak i bivši načelnik Glavnog stožera HV-a, general Janko Bobetko.

    Prvostepenom presudom je pravilno utvrđeno postojanje međunarodnog oružanog sukoba i pravilno je utvrđeno da je Hrvatska sprovodila kontrolu preko lokalnih tela u Herceg-Bosni što potvrđuje da je postojalo stanje okupacije, naveo je sudija Ađijus.

    Žalbeno veće potvrdilo je kazne zatvora za Jadranka Prlića, Bruna Stojića i Slobodana Praljaka, a u vreme kazni uračunato je i vreme koje su do sada proveli u zatvoru.

    Prliću je odbijena žalba i potvrđena kazna zatvora od 25 godina, a Stojiću i Praljku je potvrđena kazna od 20 godina zatvora.

    Praljak je nakon izricanja kazne povikao da odbacuje presudu i da nije ratni zločinac, a zatim je popio nešto iz bočice.

    Veće je najpre nastavilo da čita presudu, ali je neko u sudnici povikao da je u pitanju otrov i čitanje presude je prekinuto, a u delu za optužene su navučene zavese.

    Praljakov advokat je rekao da je njegov branjenik popio otrov.

    Izveštač HRT-a javlja da je publika napustila sudnicu Tribunala, dok su policajci i “neki ljudi” ušli u zgradu Tribunala u Hagu bez obaveznog pregleda.

    Žalbeno veće Haškog tribinala oslobodilo je optužene za zločine nad civilima u Mostaru.

    Ađijus je rekao da je Žalbeno veće, uz suprotno mišljenje sudije Fausta Pokara, zaključilo da je rušenje Starog mosta u Mostaru bilo izvršeno u vojne svrhe, a ne radi zastrašivanja i terorisanja civilnog stanovništva, bosanskih muslimana.

    Pored predsednika Žalbenog veća sudije Karmela Ađijusa, članovi žalbenog veća su i sudije Liu Dakin, Fausto Pokar, Teodor Meron i Bakone Džastis Moloto.

    izvor: RTS

    Podeli