Opština Nova Varoš donela je odluku da ponedeljak, 3. mart, bude proglašen Danom žalosti, zbog iznenadne smrti dvojice mladih Novovarošana, Đorđa Đokića (1988) i Nikole Bjelića (1983).
Bjelić je preminuo iznenada u petak 28. februara, nakon kraće bolesti, dok je Đokić stradao u saobraćajnoj nesreći kod Paraćina.
Dan žalosti biće obeležen spuštanjem zastava na pola koplja na zgradama opštine, javnim preduzećima, ustanovama i objektima mesnih zajednica. Takođe, mediji i organizatori javnih događaja obavezni su da prilagode svoje programe, dok je emitovanje narodne i zabavne muzike, kao i održavanje zabavnih događaja na javnim mestima, zabranjeno.
Đaci Osnovne škole „Desanka Maksimović“ organizovali su humanitarni bazaar u svrhe prikupljanja sredstava za pomoć drugu kojem je potrebna finansijska podrška za predstojeću operaciju.
Na bazaru, održanom u školi, đaci od prvog do četvrtog razreda, uz pomoć svojih učiteljica, roditelja i celokupnog školskog kolektiva, prodavali su nakit, rukotvorine, kolače i druge specijalitete koje su sami pripremili.
Humanitarni bazar privukao je mnoge koji su donacijama podržali akciju. Podršku plemenitom gestu mališana pružio je i predsednik skupštine Grad, Samir Lekić.
Muslimani će sutra zapostiti prvi dan meseca Ramazana, meseca milosti, oprosta, intenzivnog ibadeta i dobročinstva.
Ramazan je deveti mesec hidžretskog lunarnog kalendara. U njemu je sadržano drevno bogoštovlje posta koje odgaja dušu i tijelo. Post traje čitav mjesec dana. Kao i većina islamskih propisa post je naređen poslije hidžre, u Medini. U Mekki je propisan samo namaz, zbog posebne važnosti koju ima. Namaz je propisan u noći isra’a desete godine poslanstva – po najpretežnijem mišljenju. Pet ili više godina poslije propisan je post, tj. druge godine po hidžri. Vjerovjesnik, s.a.v.s., postio je devet ramazana, saopćeno je iz Islamske zajednice u BiH.
Muslimani su ramazan oduvijek doživljavali kao poseban mjesec vršeći temeljite pripreme za njegov dolazak. Dva mjeseca prije početka mjeseca ramazana, obično starije osobe, obavljale su dobrovoljni post za koji se kaže da poste učajluke. Islamski učenjak Muhamed Hamidullah u vezi sa suptilnim odgojnim aspektima posta lucidno primjećuje: ,,Da bi se tijelo podvrglo duhu, treba lomiti snagu tijela, a povećavati snagu duha… U tom cilju ništa nije efikasnije od gladi, žeđi, odricanja od tjelesnih užitaka i kontrole jezika (govora), srca (misli) i drugih organa.
U tradiciji Bošnjaka, prije ramazana obilježavaju se tri mubarek noći: Lejletu-r-regaib, Lejletu-l-Mi’radž, i Lejletu-l-berat. U tim se noćima najčešće organiziraju mevludi u džamijama i drugi prigodni programi.
S obzirom da se muslimani u obredima pridržavaju mjesečeve godine, ramazan pada u svako godišnje doba: jesen, zimu, proljeće, ljeto. Bošnjaci pridaju veliki značaj čistoći, pa se prije dolaska ramazana čiste džamije i mesdžidi, peru ćilimi, uređuje džamijsko dvorište, popravljaju prilazni putevi džamijama. Posebne pripreme se obavljaju u kućama i dvorištima. Kuća se temeljito očistiti, a ako je potrebno i okreči.
U Prijepolju je obeležena 32. godišnjica zločina u Štrpcima, kada su pripadnici Vojske Republike Srpske i paravojne jedinice “Osvetnici” 27. februara 1993. godine iz voza broj 671 na liniji Beograd – Bar oteli i ubili 20 civila nesrpske nacionalnosti. Ova godišnjica obeležena je prijemom za porodice žrtava, polaganjem cveća i komemorativnim skupom, na kojem je još jednom istaknuto da pravda ni posle više od tri decenije nije zadovoljena.
Na skupu su predstavnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća, lokalne samouprave i organizacija civilnog društva istakli važnost sećanja na nevine žrtve i potrebu za potpunim pravnim epilogom ovog zločina. Predsednik BNV-a, Fuad Baćićanin, naglasio je da je od suštinske važnosti da se zločin u Štrpcima ne zaboravi, kako se slični događaji ne bi ponovili.
“Država Srbija ni danas nije jasno osudila ovaj zločin, niti je porodicama žrtava priznala status civilnih žrtava rata, što bi im omogućilo minimalnu materijalnu podršku i simbolično priznanje njihovog stradanja”, rekao je Baćićanin.
Zamenik predsednika Opštine Prijepolje, Elvin Banjica, naglasio je da sećanje na ovaj zločin ostaje opomena budućim generacijama. “Samo kroz istinu možemo graditi poštovanje i poverenje. Ovaj zločin nas obavezuje da se borimo za pravdu, bez obzira na to koliko vremena prošlo”, rekao je Banjica.
Narodni poslanik Muamer Bačevac dodao je da je odgovornost društva da održi sećanje na žrtve Štrbaca. “Njihove oči nas gledaju i podsećaju da pravda ne sme biti zaboravljena. Ako ne priznamo ovaj zločin kao veliko zlo, ono može ponovo zakucati na naša vrata”, izjavio je Bačevac.
Na spisku žrtava zločina u Štrpcima su Esad Kapetanović, Iljaz Ličin, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedna nepoznata osoba. Najmlađa žrtva imala je 16, a najstarija 59 godina.
Do sada su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve – Halila Zupčevića, Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine, dok se za ostalima i dalje traga. Pravosudni procesi za ovaj zločin još uvek traju. Apelacioni sud u Beogradu krajem 2023. godine ukinuo je prvostepenu presudu pripadnicima jedinice “Osvetnici” Gojku Lukiću, Dušku Vasiljeviću i Jovanu Lipovcu, koji su prethodno osuđeni na po deset godina zatvora, dok je Dragana Đekić bila osuđena na pet godina. Suđenje je vraćeno na početak, a optuženi Jovan Lipovac je u međuvremenu preminuo.
Porodice žrtava istakle su da neće odustati od zahteva za pravdu i da će nastaviti da insistiraju na odgovornosti svih onih koji su učestvovali u ovom zločinu. “Naša borba traje već 32 godine i nećemo stati dok se ne obezbedi pravda za naše najmilije”, poručili su iz udruženja porodica žrtava.
Sud BiH je optuženom Miloradu Dodiku izrekao kaznu zatvora u trajanju od jedne (1) godine, kao i mjeru sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest (6) godina, od dana pravosnažnosti presude.
Sud Bosne i Hercegovine je 26.2.2025. godine izrekao prvostepenu presudu u krivičnom predmetu Milorad Dodik i drugi, kojom se optuženi Miloš Lukić oslobađa od optužbe da je počinio krivično djelo neizvršavanje odluka Visokog predstavnika iz člana 203.a stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u vezi sa članom 54. istog Zakona, dok je u odnosu na optuženog Milorada Dodika, Sud donio osuđujuću presudu kojom se isti oglašava krivim zbog počinjenja krivičnog djela neizvršavanje odluka Visokog predstavnika iz člana 203.a stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
Sud je optuženom Miloradu Dodiku izrekao kaznu zatvora u trajanju od jedne (1) godine, kao i mjeru sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest (6) godina, od dana pravosnažnosti presude.
U odnosu na prijedlog Tužilaštva BiH koji se odnosio na, kako se to u optužnici navodi, utvrđivanje pravnih posljedica osude iz člana 203.a stav 5. tačke a), c) i d) KZBiH, Sud u izreci presude nije donio posebnu odluku, iz razloga što pravne posljedice osude nastupaju po automatizmu, odnosno po sili zakona, nakon pravosnažnosti presude.
Potvrđenom optužnicom Tužilaštvo BiH je optužene Milorada Dodika i Miloša Lukića teretilo da, kao službene osobe u institucijama Republike Srpske, nisu primijenili i proveli Odluke Visokog predstavnika za BiH.
U optužnici je, između ostalog, navedeno da su, u periodu od 1.7.2023. do 9.7.2023. godine u Banjoj Luci, Milorad Dodik i Miloš Lukić, kao službene osobe u institucijama Bosne i Hercegovine, svjesni i znajući da je Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke Visokog predstavnika.
