Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je danas javno izvinjenje porodicama stradalih u zločinu deportacije Bošnjaka u Herceg Novom 1992. godine.
Crnogorska policija uhapsila je 1992. godine 54 osobe u Herceg Novom, koje je nakon toga predala u ruke Vojske Republike Srpske. Posmrtni ostaci većine tada deportovanih, do danas nisu pronađeni.
Milatović je razgovarao sa predstavnicima nevladinih organizacija koje se bave pitanjima ratnih zločina u Crnoj Gori i Alenom Bajrovićem, sinom Osmana Bajrovića stradalog u zločinu deportacije. Tijelo Bajrovića nikada nije pronađeno.
”Alene, u ime Crne Gore želim da se izvinim tebi i tvojoj porodici za zločin u kome je stradao tvoj otac ali i brojne druge nevine žrtve. Mi kao društvo se moramo suočavati sa istinom, posebno onda kada je ona mračna i nadam se da se više nikada ništa slično neće dogoditi“, kazao je predsjednik Crne Gore u razgovoru sa Bajrovićem koji mu je ispričao svoju životnu priču i borbu porodice da dođe do istine o njegovom ocu.
-Otklon od zločina-
Takođe, Milatović je naglasio jasan otklon od ratnih politika tadašnje vlasti čije posljedice, kazao je, i danas opterećuju crnogorsko društvo.
Kako je saopšteno iz kabineta Milatovića, predstavnici civilnog sektora istakli su da, nakon više od tri decenije, prvi put imaju priliku da na temu zločina deportacije razgovaraju sa predsjednikom države što smatraju jako važnim.
“Poručili su da zločin koji se desio nije samo trauma za porodice stradalih već i društvo u cjelini, i da stoga mora biti rasvijetljen do kraja, kroz neselektivan pristup sudstva i jačanje kulture sjećanja. Podsjetili su da i pored inicijativa brojnim institucijama za izgradnju spomenika žrtvama u dvorištu Centra bezbjednosti Herceg Novi i ustanovljavanja Dana sjećanja na zločin deportacije, još nisu dobili odgovor”, navodi se u saopštenju.
Sastanku sa Milatovićem prisustvovale su predstavnice Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc – Prelević, Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević i Tamara Milaš, kao i Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA Ervina Dabižinović.
Anadolu
