Posledice bujice nakon obilnih padavina najvidljivije su u novopazarskim naseljima Ćeremedžinica i Trnava. Bujica je nanela veliku količinu mulja, koji se zajedno sa vodom ulio u dvorišta domova, prizemlja i pomoćne objekte nekoliko domaćinstava.
Mehanizacija JP za uređenje gradskog graževinskog zemljišta radi na sanaciji štete, Vatrogasci-spasioci pumpama izvlače vodu, a na terenu su predstavnici Gradske uprave, policajci, komunalni milicioneri i članovi Štaba za vanredne situacije.
U Crnoj Gori su u nedjelju održani vanredni parlamentarni izbori, na kojima je zabilježena najniža izlaznost od uvođenja višestranačkog sistema. Najviše poslaničkih mandata osvojili su Pokret „Evropa sad“ i koalicija okupljena oko Demokratske partije socijalista, ukupno 45. Ipak, ono što je izvjesno jeste da će biti potrebna široka koalicija za formiranje Vlade, piše Anadolija.
-Spajić neće DPS za partnera
Pokret „Evropa sad“, koji je u usponu u posljednjih godinu dana, nakon pobjede na lokalnim izborima u Podgorici . Pobjede kandidata tog pokreta za predsjednika države (Jakov Milatović), osvojio je najviše mandata i na parlamentarnim izborima. Ovom pokretu je pripalo 25 mandata od ukupno 81, koliko broji crnogorski parlament, pa je izvjesno da će upravo ovaj pokret, na čijem je čelu nekadašnji ministar finansija Milojko Spajić, biti u poziciji da pravi novu Vladu sa drugim partijama.
Da li će to biti Demokratska partija socijalista (DPS), koju nakon odlaska Mila Đukanovića predvodi Danijel Živković, veliko je pitanje. Koalicija oko DPS-a je osvojila 21 mandat, što je lošiji rezultat u odnosu na ranije izborne cikluse. Odmah nakon završetka glasanja, lider Pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić je kazao da nije za saradnju sa DPS-om. Da treba očekivati da će partnere za novu Vladu tražiti među manjinskim partijama.
-Manjinske stranke osvojile 10 mandata, istorijski rezultat Bošnjačke stranke
Manjinske partije ostvarile su najbolji rezultat, a prednjači Bošnjačka stranka, koja je duplirala broj mandata. Ova partija je ostvarila najbolji rezultat od osnivanja i u novom sazivu će imati šest poslanika. Dvije albanske koalicije su osvojile tri mandata. U parlamentu će biti i Hrvatska građanska inicijativa, pa će tako manjinske partije imati ukupno 10 poslanika.
Ono što je izvjesno jeste da u svakoj post-izbornoj kombinaciji, na osnovu nedjeljnih rezultata, manjinske stranke će biti dio buduće Vlade.
Znatno slabiji rezultat u odnosu na prethodne izbore ostvarile su partije nekadašnjeg Demokratskog fronta. Nova srpska demokratija Andrije Mandića i DNP Milana Kneževića, osvojile su ukupno 14 mandata. Njihov nekadašnji partner u DF-u Nebojša Medojević, čiji je Pokret za promjene nastupio samostalno, nije prošao cenzus i izgubio je parlamentarni status.
Jedanaest mandata osvojila je koalicija nekadašnjeg predsjednika Skupštine Alekse Bečića i aktuelnog premijera Dritana Abazovića. Bečićeve Demokrate će imati sedam, dok će URA u parlamentu imati četiri poslanika.
Ono što je zanimljivo jeste da li će doći do razdvajanja ova dva subjekta. Odnosno, da li će i u parlamentu nastupati koaliciono, ili će samostalno formirati svoje poslaničke klubove. Ovo pitanje je važno jer je u danima pred izbore došlo do zaoštravanja odnosa na relaciji Spajić (Pokret „Evropa sad“) i Abazović (URA), a upravo je Spajić po završetku izbora kazao da neće praviti Vladu sa Abazovićem.
Od ostalih subjekata, cenzus je još prešla Socijalistička narodna partija, koja je osvojila dva mandata.
Ispod cenzusa je ostalo šest izbornih lista. Svakako, najpoznatija među njima koja neće imati predstavnike u parlamentu je Socijaldemokratska partija (SDP), koja je osvojila 2,9 odsto podrške građana. Ispod cenzusa su ostale i dvije građanske liste (Možemo i Preokret), te koalicije okupljene oko bivšeg šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića, kao i pokret koji je formirao bivši ministar pravde Vladimir Leposavić, poznat kao ministar u 42. Vladi koji je negirao genocid u Srebrenici, nakon čega je smijenjen u Skupštini.
Izborna matematika pokazuje da do većine u Skupštini mogu Pokret „Evropa sad“, sve manjinske partije, Demokrate i SNP. To u ukupnom zbiru iznosi 43, a većina u parlamentu je 41. Ipak, pitanje je da li će se graditi tako tanka izborna većina, imajući u vidu da unutar Pokreta „Evropa sad“ postoje brojne nesuglasice.
S druge stranke, koalicija Pokreta „Evropa sad“ i DPS-a, zajedno sa manjinskim strankama bi obezbijedila sigurnu većinu, dvotrećinsku, koja bi bila neophodna za izbore u pravosuđu. Međutim, imajući u vidu trenutne političke okolnosti, nije izvjesno formiranje jednog takvog pakta.
Iz Pokreta „Evropa sad“ je saopšteno da će već narednih dana izaći sa prijedlogom za formiranje Vlade. Ono što se trenutno čini izvjesnim jeste da će manjinske stranke biti dio buduće Vlade.
-Najniža izlaznost na izborima od uvođenja višestranačja
Izbori 11. juna ostaće zabilježeni i kao izbori koji su izazvali najmanje interesovanja kod građana, imajući u vidu da je biračko pravo iskoristilo 56,4 odsto. To je najmanji procenat od uvođenja višestranačkog sistema u Crnoj Gori.
Razloga za ovako nisku izlaznost je nekoliko – prije svega, u posljednjih pola godine bilo je tri ciklusa glasanja (lokalni izbori i dva kruga predsjedničkih).
Preuzeto: Anadolija
U Novom Pazaru danas umereno do potpuno oblačno, mestimično sa kišom i lokalnim pljuskovima sa grmljavinom. Uveče razvedravanje.
Sutra ujutro i pre podne pretežno sunčano, od sredine dana jače naoblačenje zahvatiće južne i jugozapadne predele, a posle podne zapadne i severozapadne krajeve uslovljavajući mestimično kišu i lokalne pljuskove sa grmljavinom.
Od četvrtka do 20. juna ponovo u svim krajevima kiša, pljuskovi i grmljavine, koji će mestimično biti veoma obilni uz grad.
Tanjug
Najmanje 10 osoba je stradalo, a više od 20 ranjeno u ruskom napadu na Krivi Rog, u centralnoj Ukrajini, saopštavaju zvaničnici. Napadi i na Kijev i Harkov. Ruski gubernator tvrdi da su ukrajinske snage granatirale dva sela u Kurskoj oblasti.
Iz Moskve saopšteno da su na Zaporoškom pravcu zaplenili nemačke tenkove i američka borbena vozila.
Gradonačelnik Krivog Roga saopštio je da je broj mrtvih u tom gradu porastao na 10, dok je 28 osoba povređeno.
RTS
Sve hadžije iz Bosne i Hercegovine koje su u Medinu doputovale u prvom današnjem avionu su dobro i zdravo, smješteni su u hotel i već su s ikindija-namazom obišli Poslanikovu džamiju, drugu najvažniju džamiju muslimana.
– Putnici prvog aviona koji iz Sarajeva poletio jutros uglavnom su hadžije s područja Muftijstva sarajevskog i u Medinu smo sletjeli prema predviđenom planu, bez ikakvih problema. Transfer od aerodroma do hotela je bio dobro organiziran, smještaj u hotelu uspješno okončan i naše hadžije su već na ikindiji bile u Poslanikovoj džamiji. Desili su se manji problemi s prtljagom naših hadžija i računamo da će to biti riješeno do sutra ujutro – kazao je glavni vodič prve grupe Izet-ef. Čamdzić.
Dodao je kako se, prema informacijama kojima raspolažu, očekuje da će sve hadžije na sabah-namazu moći preuzeti prtljag koji nije stigao njihovim avionom danas.
U tom kontekstu poručio je hadžijama koji tek treba da doputuju da u ručnom prtljagu imaju najnužnije stvari, za dan ili dva, posebno lijekove ako je riječ o hroničnim bolesnicima.
– Sve ostalo je, hvala Bogu, za sada dobro. Hadžije se osjećaju dobro i već se rade planovi za posjetu Revdi, obilazak Uhuda i ostalih znamenitosti Medine – kazao je Čamdžić.
– U današnji dan sve hadžije će napustiti Medinu i započeti hadžske obrede. Bit će to jedna velika i ozbiljna operacija premještaja naših hadžija iz Medine u Meku. Dakle, svih 47 autobusa će krenuti isti dan prema Medini – najavio je Čamdžić.
Večeras je nakon večere i jacije namaza organiziran sastanak s vodičima, gdje su najavljeni planovi za naredna dva dana, a fokus sastanka je bio na detaljima i organizaciji posjete Revdi.
Nakon ponoći stiže i nova grupa sa bh. hadžijama, a sutra će još dva aviona doputovati u Medinu. Prema rasporedu, naredna četiri leta iz Sarajeva bit će 14. i 15. juna.
Ove godine u organizaciji Ureda za hadž i umru iz Bosne i Hercegovine putuje 2200 hadžija.
Mina