Broj poginulih u razornim zemljotresima koji su pogodili Turkiye 6. februara porastao je na 45.089, saopštila je rano u srijedu državna agencija za upravljanje katastrofama AFAD.
Zemljotresi jačine 7,7 i 7,6 pogodili su 6. februara 11 turskih provincija – Adanu, Adiyaman, Diyarbakir, Elazig, Hatay, Gaziantep, Kahramanmaras, Kilis, Malatyu, Osmaniye i Sanliurfu.
Više od 13 miliona ljudi u Turkiye je pogođeno potresima, kao i mnogi u sjeverozapadnoj Siriji.
Predsjednik Turkiye Recep Tayyip Erdogan rekao je u utorak da će obnoviti južni region zemlje nakon snažnih zemljotresa.
“Za nekoliko mjeseci počinjemo izgradnju 309.000 domova, uključujući i seoske kuće, u cijelom području pogođenom zemljotresima”, kazao je Erdogan.
Nakon tragične željezničke nesreće u Grčkoj, gdje su se dva voza sudarila u utorak kasno navečer pri čemu su poginule najmanje 32 osobe, a 85 ih je ozlijeđeno, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uputio je premijeru Kyriakos Mitsotakisu saučešće i spremnost da pruži pomoć.
“Izražavam saučešće premijeru i grčkom narodu nakon tragične željezničke nesreće koja je odnijela mnogo života. Riječi pružaju malo utjehe u ovom teškom vremenu, ali mi tugujemo s vama i solidarni smo sa grčkim narodom, spremni da pružimo svaku pomoć”, napisao je Vučić na Tviteru.
Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto uputila je telegram saučešća premijeru Grčke Kyriakosu Mitsotakisu i grčkom narodu u povodu teške željezničke nesreće.
“S dubokim žaljenjem sam primila vijest o gubitku velikog broja života u sudaru vlakova blizu grčkog grada Larisse. U povodu ovog tragičnog događaja, dopustite mi da, uime Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i u svoje osobno ime, Vama i obiteljima stradalih uputim izraze iskrene sućuti i našeg najdubljeg suosjećanja, a povrijeđenima želje za brz oporavak. U ovom teškom trenutku naše misli i molitve su sa svim građanima prijateljske Grčke”, navodi se u telegramu predsjedavajuće Krišto, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
Crnogorski predsjednik Milo Đukanović izrazio je saučešće predsjednici i premijeru Grčke Katerini Sakelaropulu i Kirijakosu Micotakisu povodom tragične nesreće.
“Ovog jutra naše misli su sa grčkim narodom nakon tragične nesreće u kojoj je stradalo više desetina ljudi. Crna Gora žali za izgubljenim životima”, naveo je Đukanović na Tviteru.
I predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović uputio je telegram saučešća grčkom kolegi Kirjakosu Micotakisu. Abazović je kazao da su sa nevjericom primili vijest o teškoj nesreći.
“Građani Crne Gore iskreno saosjećaju sa grčkim prijateljima u ovim teškim trenucima, Prenesite izraze najiskrenijeg saučešća porodicama nastradalih, a povrijeđenima želje za brz oporavak”, napisao je Abazović.
Saučešće je izrazio i hrvatski premijer Andrej Plenković:
Međugradski putnički voz koji je vozio iz Atene za sjeverni grad Solun sudario se velikom brzinom s teretnim vozom izvan grada Larisse u središnjoj Grčkoj, rekao je guverner regije Tesalije.
Udar je izazvao požar u brojnim putničkim vagonima, pri čemu su povrijeđeni mnogi putnici koji su hitno prebačeni u bolnice.
Lokalni mediji izvijestili su da je oko 350 ljudi putovalo u putničkom vozu, koji je krenuo iz Atene oko 19.30. Vatrogasci su rekli da su o nesreći obaviješteni u utorak malo prije ponoći.
Prema informacijama kojima za sada raspolaže Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, u tragičnoj željezničkoj nesreći u Grčkoj, nema poginulih, niti povrijeđenih crnogorskih državljana. Ambasador Srbije u Grčkoj Dušan Spasojević izjavio je danas da nema podataka o tome da ima povrijeđenih ili poginulih srpskih državljana.
Prvi mart, Dan nezavisnosti svim građanima Bosne i Hercegovine čestitali su iz Sandžačke demokratske partije.
“Ovo je dan u kojem je volja naroda Bosne i Hercegovine preovladala, a demokratija postala temelj na kojem je Bosna i Hercegovina stekla svoju nezavisnost. Nadamo se da će se odoljeti svim iskušenjima koja se danas nalaze pred Bosnom i Hercegovinom, te da će ova država istrajati na svom putu demokratije i evropskih integracija. Vjerujemo da će bolji odnosi Srbije i Bosne i Hercegovine u budućnosti doprinijeti ukupnoj regionalnoj stabilnosti. Bosno i Hercegovino, sretan ti Dan nezavisnotsti”, stoji u čestitki SDP.
Broj poginulih u razornim zemljotresima koji su pogodili Turkiye 6. februara porastao je na 45.089, saopštila je rano u srijedu državna agencija za upravljanje katastrofama AFAD.
Zemljotresi jačine 7,7 i 7,6 pogodili su 6. februara 11 turskih provincija – Adanu, Adiyaman, Diyarbakir, Elazig, Hatay, Gaziantep, Kahramanmaras, Kilis, Malatyu, Osmaniye i Sanliurfu.
Više od 13 miliona ljudi u Turkiye je pogođeno potresima, kao i mnogi u sjeverozapadnoj Siriji.
Predsjednik Turkiye Recep Tayyip Erdogan rekao je u utorak da će obnoviti južni region zemlje nakon snažnih zemljotresa.
“Za nekoliko mjeseci počinjemo izgradnju 309.000 domova, uključujući i seoske kuće, u cijelom području pogođenom zemljotresima”, kazao je Erdogan.
U Bosni i Hercegovini danas se obilježava Dan nezavisnosti.
Bosna i Hercegovina na taj dan voljom većine građana donijela je odluku da se osamostali od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Referendum za nezavisnost Bosne i Hercegovine održan je na preporuku Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji, u završnoj fazi disolucije bivše SFRJ. Održan je 29. februara i 1. marta, označavao je opredjeljivanje građana ka budućnosti zemlje, a ujedno je bio i uvod u rat.
Punoljetni građani Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine glasali su o nezavisnosti Bosne i Hercegovine na referendumu na kojem je jedino pitanje bilo:
“Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”
Nezavisnost su podržali uglavnom Bošnjaci i Hrvati, dok je veći broj Srba bojkotirao referendum usljed SDS-ovog poziva da Srbi ne glasaju na referendumu.
Referendumu je pristupilo ukupno 2.073.568 glasača što je predstavljalo izlaznost od 63,6 posto. Od ukupno izašlih na glasanje njih 99,7 posto glasalo je za nezavisnost, a 0,3 posto protiv te odluke. Rezultati referenduma prihvaćeni su 6. marta iste godine u Parlamentu Bosne i Hercegovine.
Ukaz o proglašenju zakona kojim se 1. mart proglašava Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine i državnim praznikom potpisao je predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović 6. marta 1995.,, tačno tri godine nakon što je Republička izborna komisija Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine potvrdila rezultate referenduma o određivanju statusa Bosne i Hercegovine.
Prethodno je Zakon o 1. martu donijela Skupština Republike Bosne i Hercegovine, 28. februara 1995. No, na osnovu ovog akta, danas se Dan nezavisnosti obilježava samo u jednom dijelu teritorije Bosne i Hercegovine, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Parlament je 28. februara 1995. donio odluku da se 1. mart slavi kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Dan nezavisnosti prvi put je proslavljen 7. aprila 1995. Evropska ekonomska zajednica priznala je ovaj dan kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Vlast u bh. entitetu Republike Srpske osporava ovaj dan, te se on zbog toga slavi samo u Federaciji Bosne i Hercegovine.
