Author: N N

  • NVO: Pozivamo nadležne da hitno reaguju na pretnje novinarima

    NVO: Pozivamo nadležne da hitno reaguju na pretnje novinarima

    Povodom pretnji upućenih redakciji portala indeksonline.rs putem društvenih mreža od strane članova navijačkih grupa, saopštenjem za javnost oglasile su se tri novopazarske nevladine organizacije.

    “Nevladine organizacije Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda, DamaD i Urban-In najoštrije osuđuju pretnje i uvrede, upućene redakciji portala „INDEKSONLAJN“ nakon objavljivanja teksta pod nazivom: “Novopazarski huligani plakali u policiji“ . Preteće poruke su upućene preko društvene mreže “facebook”. Indeks onlajn je prijavio slučaj policiji ali još uvek nemamo saznanja da li su i koje mere preduzete. Naglašavamo da korišćenje Ustavom zagarantovanih prava na iznošenje ličnih stavova i mišljenja, ne može i ne sme biti povod za pretnje, progon ili medijski linč bilo koga. Jer, pravo na slobodu izražavanja se odnosi na sve, pod uslovom da ne ugrožava pravo na slobodu drugih, ne poziva na linč i ne vređa dostojanstvo drugih”, navodi se u saopštenju.

    Navode da je nedopustivo da se tužilaštvo i policija do sada nisu oglasili povodom tih pretnji.

    “Sandžački odbor, DamaD i Urban-In podsećaju da ovo nije prvi slučaj pretnji i poziva na ugrožavanje života novinara, a učestalošću ovakvih napada široj javnosti se šalje vrlo opasna poruka da su novinari, i drugi koji imaju različito mišljenje, nezaštićeni i usamljeni u svojoj borbi za istinu i slobodu informisanja, da državi nije stalo do poštovanja zakona, demokratskih principa i osnovnih načela Evropske konvencije o ljudskim pravima. Pozivamo nadležne državne organe, da hitno reaguju i da, shodno obavezama koje su Ustavom i zakonima Republike Srbije precizirana, preduzmu sve neophodne mere radi zaštite bezbednosti novinara i slobode medija. Takođe zahtevamo od nadležnih institucija da u najkraćem roku otkriju identitet osoba koje su uputile pretnje i uvrede i da se protiv njih preduzmu sve zakonske mere i adekvatno sankcionišu”, navodi se u saopštenju.

     

    Podeli
  • Novi Pazar tokom ljeta posjetili domaći, turisti iz zemalja regiona i Evrope

    Novi Pazar tokom ljeta posjetili domaći, turisti iz zemalja regiona i Evrope

    Novi Pazar tokom ljetnih mjeseci gotovo da nije imao slobodnih smještajnih kapaciteta. Sa ljepotama ovog kraja upoznali su brojni domaći, turisti iz regiona ali i zemalja Evrope i svijeta.

    Turistička organizacija Novi Pazar čini sve kako bi stvarne ljepote i potencijale ovog kraja približila mnogima. To im i polazi za rukom jer je očigledan porast turista u ovom gradu. I dalje se ljepote Novog Pazara predstavljaju na različitim turističkim sajmovima i manifestacijama, priča direktor Turističke organizacije Novi Pazar, Dejan Belojica.

    Osim ljeta, bogata turističkim posjetama, kada je Novi Pazar u pitanju, biće i predstojeća jesen za kada su zakazane mnoge grupe koje će posjetiti ovaj kraj.

    A.N.

     

    Podeli
  • Smena sunca i oblaka, ponegde kiša i pljuskovi

    Smena sunca i oblaka, ponegde kiša i pljuskovi

    Iako će se smenjivati sunce i oblaci, povremeno može biti kratkotrajne kiše ili pljuska. Hladan vaduh zahvatio je veći deo Evrope, a u Srbiji će dodatno spustiti jutarnju temperaturu, na samo 2 stepena u nekim predelima, najviša dnevna od 15 do 19 stepeni.

    Jutro hladno sa lokalnom pojavom niske oblačnosti i magle, uglavnom po kotlinama, visoravnima i duž rečnih dolina jugozapadne i južne Srbije.

    Tokom dana promenljivo i sveže uz smenu sunčanih i oblačnih intervala, a mestimično se očekuje kratkotrajna kiša ili pljusak.

    Vetar slab i umeren, zapadni i severozapadni, u južnim krajevima Srbije severni i severoistočni. Najniža temperatura od 2 do 10 , a najviša od 15 do 19 stepeni.

    Izvor: RTS

    Podeli
  • Čelnik SDA Makedonije, Dželal Hodžić: Nakon vojnog poraza Rusije doći će do ubrzanja euroatlanskih procesa na Balkanu

    Čelnik SDA Makedonije, Dželal Hodžić: Nakon vojnog poraza Rusije doći će do ubrzanja euroatlanskih procesa na Balkanu

    Predsjednik Stranke demokratske akcije Makedonije Dželal Hodžić u razgovoru za Anadolu Agency (AA) govorio je ustavnom položaju i pravima Bošnjaka u Sjevernoj Makedoniji, izborima u Bosni i Hercegovini.

    Analizirao je i izazove koje je Sjeverna Makedonija prošla na uputu učlanjenja u NATO i otvaranja pregovora o članstvu u EU, te se osvrnuo i na posljedice ruske invazije na Ukrajinu na Balkan.

    – Bošnjaci su ustavotvorni i konstitutivni narod u S. Makedoniji –

    “Bošnjaci u Sjevernoj Makedoniji dijele sudbinu drugih manjinskih naroda. Bošnjaci su ustavotvorni i konstitutivni narod, imaju svoj nacionalni praznik 28. septembar, u Sobranju je usvojena rezolucija o Genocidu u Srebrenici još 2010. godine. U javnom RTV servisu Bošnjaci imaju svoju redakciju. Također, imamo i nekoliko škola i vrtića koji nastavu realizuju na bosanskom jeziku”, kaže Hodžić.

    SDA je na početku svog osnivanja 1990. godine bila stranka koja je djelovala na prostoru cijele Jugoslavije i u bošnjačkoj dijaspori.

    “SDA Makedonije ove godine obilježava 31. godišnjicu postojanja. Osnovana je u oktobru 1991. godine nakon što je u septembru Makedonija proglasila nezavisnost. Godine 1993. Bošnjaci su vratili svoje nacionalno ime, a upravo su makedonski Bošnjaci bili prvi u regiji koji su se tako izjasnili na popisu stanovništva 1994. godine. Cilj SDA u Makedoniji od početka je bio da integriše Bošnjake u makedonsko društvo te da ostvari sva prva. Ti ciljevi su ostvareni. Moja namjera je da SDA na sljedećim parlamentarnim izborima bude stranka koja će pored rada za interese Bošnjaka imati program i odgovore na sve društvene i političke izazove”, najavljuje Hodžić.

    Povod njegove posjete Sarajevu su parlamentarni izbori, odnosno izborna kampanja SDA. Na jednom od izbornih skupova se obratio i predstavio SDA Makedonije.

    “Želim da istaknem da Bošnjaci u Makedoniji Bosnu i Hercegovinu doživljavaju kao svoju maticu. Nama je izuzetno bitno da se BiH razvija, napreduje i ostvaruje svoje strateške ciljeve kao što je članstvo u NATO i EU. SDA Makedonije ima saradnju i podržava SDA BiH kao svoju sestrinsku stranku. Meni je bila čast i zadovoljstvo da se uključim u izbornu kampanju i da pružimo podršku SDA BiH u ovoj teškoj političkoj utakmici gdje postoji mnogo destruktivnih snaga. Mi vidimo SDA da nosi bajrak interesa bošnjačkog naroda, ali i svih građana i države Bosne i Hercegovine. Zbog toga osjećamo potrebu da pružimo podršku stranci i posebno njenom predsjedniku Bakiru Izetbegoviću”, ističe Hodžić.

    – Teški kompromisi za bolju budućnost –

    Bosna i Hercegovina i S. Makedonija imaju slične odnose i izazove sa susjedima što se reflektuje na unutrašnju stabilnost i međunarodne integracije. Nedavno su Albanija i S. Makedonija započele pregovore za članstvo u EU što je prekretnica za budućnost Balkana.

    “Članstvo u NATO i EU je strateški interes i S. Makedonije i BiH. Makedonija je nakon proglašenja nezavisnosti u svim državnim dokumentima usvojila odluke da je članstvo u NATO i EU strateški državni interes. Makedonija je platila veliku cijenu za ulazak u NATO i uradila velike kompromise kao što je promjena imena što je bio zahtjev Grčke. Makedonija je dugo bila izložena hibridnim uticajem Rusije protiv čega se uspješno izborila. Drugi kompromis je bio sa Bugarskom što je bio preduslov povlačenja bugarske blokade početka pregovora sa EU. Prva međuvladina konferencija je održana. Skrining pravnog sistema, institucija i zakona je počeo kako bi se utvrdilo stanje i šta treba da se uskladi ili promjeni. Uskoro dolaze i predstavnici EU. Makedonija je našla snagu i način da porazi unutrašnje i vanjske destruktivne snage koje su je kočile u razvoju što želim da se desi i Bosni i Hercegovini kako bi se otkočili pozitivni procesi”, smatra Hodžić.

    Balkan je izložen negativnim političkim uticajem Rusije što je postalo znatno jasnije početkom agresije na Ukrajinu.

    “Agresija Rusije na Ukrajinu bio je jedan veliki šok za Evropu koja je spavala dok je Rusija rovarila i na Balkanu i u mnogom evropskim zemljama i to im se obilo o glavu. Danas je stanje mnogo drugačije. Rusija je na političkom polju već poražena jer njihov cilj da postavi svoju vladu u Kijevu nije ostvaren. Njihov drugi cilj je bio da podjele članice EU po pitanju podrške Ukrajini, a treći cilj je bio da zaustave integraciju Zapadnog Balkana u NATO i EU. Očekujem da će i nakon vojnog poraza Rusije doći do ubrzanja euroatlanskih procesa na Balkanu”, zaključuje Hodžić.

    Dželal Hodžić rođen je 1985. godine u Skoplju. Diplomirao je žurnalistiku. Objavljivao je kolumne i analize u najčitanijim sedmičnim i dnevnim novinama, kao i portalima u Sjevernoj Makedoniji. Ima višegodišnje iskustvo u nevladinom sektoru, a trenutno je na poziciji zamjenika direktora vladine Agencije za ostvarivanje prava manjebrojnih zajednica.

    Prošle godine je izabran za predsjednika Stranke Demokratske Akcije Makedonije.

    Preuzeto: Anadolu Agency

    Podeli
  • Erdogan: Rusija spremna da sukob u Ukrajini okonča što prije

    Erdogan: Rusija spremna da sukob u Ukrajini okonča što prije

    Sve što želimo je da se sukob u Ukrajini, u kome ima mnogo žrtava i u kome ne može da ima pobjednika, završi mirom, a ruski stav “da želi da okonča sve što prije” je veoma važan, poručio je turski predsednik Recep tayyip Erdogan, prenosi Tanjug.

    Erdogan, koji je doputovao u New York na Generalnu skupštinu UN-a, rekao je za američku televizijsku mrežu PBS da se u Uzbekistanu nedavno sastao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i da je sa njim vodio veoma opsežne razgovore.

    “I on mi je zapravo pokazao da je voljan da ovo okonča što je prije moguće. To je bio moj utisak, jer je način na koji se stvari trenutno odvijaju prilično problematičan”, izjavio je turski predsjednik.

    Prema Erdoganu, Turska vodi uravnoteženu politiku između Kijeva i Moskve, otkako je Rusija započela vojnu operaciju protiv Ukrajine u februaru, i podržava da se saslušaju obje strane.

    On je saopštio i da postoji dogovor između zaraćenih strana o razmjeni 200 zarobljenika, i po njemu, time će biti napravljen značajan korak naprijed.

    Blokiranje prijema Švedske i Finske u NATO

    Erdogan smatra i da mirovnim rješenjem ne treba da bude dozvoljeno Rusiji da zadrži dio teritorija koje je zauzela u ratnom sukobu sa Ukrajinom.

    Turski predsjednik je za PBS govorio i o blokiranju prijema Švedske i Finske u NATO koje je Ankara obrazložila “podrškom kurdskim teroristima” u ove dvije zemlje i rekao da su se u Švedskoj “teroristi infiltrirali sve do njihovih parlamenata”.

    “U Stokholmu vidimo da teroristi stalno demonstriraju. Transparenata, postera vođa terorističkih organizacija ima na pretek. Oni demonstriraju. Uzvikuju parole. I napadaju nevine potomke turskih državljana u Stokholmu. Našim švedskim sagovornicima dali smo sve dokaze koje se odnose na ovaj razvoj događaja”, izjavio je Erdogan.

    On je naglasio i da “Finska, s druge strane, nije kao Švedska” kao i da je u toj zemlji situacija “malo smirenija” i da vlasti “imaju više kontrole nad razvojem događaja”.

    Prijem Švedske i Finske još nisu ratifikovale Slovačka, Mađarska, Portugal i Turska, a za ulazak u NATO potrebna je saglasnost svih 30 članica Alijanse.

    Podeli