Author: N N

  • Neophodno je isplanirati odmor u vožnji

    Neophodno je isplanirati odmor u vožnji

    Statistika pokazuje da se gotovo trećina saobraćajnih nezgoda sa smrtnim ishodom načini u letnjim mesecima, junu, julu i avgustu.

    Agencija za bezbednost saobraćaja tim povodom namenski sprovodi kampanju “Vozi odmoran”, rekao je danas za Tanjug direktor Agencije za bezbednost saobraćaja BRANKO Stamatović.

    “Kampanja “Vozi odmoran” je napravljena sa ciljem da apeluje na sve građane, sve one koji putuju na odmor da se pripreme za put i da posebnu pažnju obrate na brzinu kretanja, da ne voze pod dejstvom alkohola, a takođe imamo i faktor umora, i zbog toga je priprema za put jako važna”, ističe Stamatović.

    Agencija apeluje da svaki vozač koji kreće na put krene odmoran, ispavan i zdrav, kaže Stamatović i dodaje da je važno isplanirati put tako da se prethodno proveri stanje na putu, stanje sa gužvom na graničnom prelazu, proveri ispravnost automobila i, kako je rekao, dobro isplanira kada će napraviti pauze za odmor.

    Preporuka je da se pauza pravi na svaka dva sata, u trajanju od najmanje 15 minuta.

    Stamatović je kazao da je saobraćajna policija prisutna na Koridoru 10, koji je kako ističe, najbezbedniji koridor u Evropi.

    “Na svakom odmorištu u Srbiji duž Koridora 10 su prisutne kolege iz policije i značajno doprinose bezbednosti saobraćaja, na automobilima su neprestano upaljena rotaciona svetla i to sa jedne strane subjektivno utiče na sve koji voze i vide te automobile, a sa druge strane samim prisustvom značajno je smanjena stopa kriminaliteta na odmorištima, benzinskim stajalištima i restoranima. To daje i značajne rezultate kada je reč o stranim državljanima koji su u tranzitu kroz Srbiju, više svraćaju na ta odmorišta, imaju poverenja u našu zemlju i to je direktno doprinos Ministarstva unutrašnjih poslova”, zaključio je Stamatović.

    Tanjug

    Podeli
  • Put Kokin Brod – Pribojska banja gotov do 15. novembra

    Put Kokin Brod – Pribojska banja gotov do 15. novembra

    Uveren sam da će za pet godina Priboj izgledati kao Švajcarska kada se realizuju projekti o kojima sada pričamo i da će biti motor razvoja Zapadne Srbije, a nećemo stati dok sve to ne realizujemo, poručio je danas ministar građevinarstva i infrastrukture Tomislav Momirović prilikom obilaska radova na putu Kokin Brod – Pribojska banja.

    On je rekao da je završeno 10 kilometara rehabilitacije te saobraćajnice na teritoriji opštine Priboj, da će još 8,5 kilometara biti završeno 15. septembra, a poslenjih šest kilometara do 15. novembra.

    “Potpuno poštujemo dinamiku na putu koji je za Priboj, ali i za Novu Varoš, značajan najmanje i koliko auto-put Miloš Veliki”, rekao je Momirović.

    Istakao je da ni u okolnostima evropskih previranja, kada je u Evropi rat Srbija ne odustaje i pored 10 auto-puteva i brzih saobraćajnica, radi i regionalne puteve.

    “Ovi projekti menjaju zemlju i perspektivu svih gradova, ne samo Priboja, nemamo pravo da odustanemo od toga”, rekao je on.

    Radovi na rehabilitacija državnog puta Kokin Brod – Pribojska banja započeti su septembra prošle godine, a izvode ih Putevi Užice i Novi Pazar put.

    Tanjug

    Foto: A. Rovčanin

    Podeli
  • Posljednjih deset dana jula tropski toplo

    Posljednjih deset dana jula tropski toplo

    U posljednjoj dekadi jula u Novom Pazaru će biti veoma toplo, a u subotu, koja će biti najtopliji dan, lokalno će maksimalna tempera biti i do 40 stepeni Celzijusa. Podjednako toplo će biti i u nedjelju, a onda slijedi manji pad temperature, ali i dalje toplo sa temperaturama od 33 do 35 stepeni.

    A.N.

     

    Podeli
  • Toplotni talas i ekstremni požari u Evropi

    Toplotni talas i ekstremni požari u Evropi

    Temperatura izmjerena u Sevilji, Španija, još prvih dana toplotnog talasa, 12. juli 2022. godine iznosila je 44 stepena Celzijusa.

    Požari širom Mediterana se ne smiruju, hiljade vatrogasaca u Španiji i na jugu Francuske nastavljaju borbu kako bi ugasili plamen, a pilot vatrogasnog aviona u Portugalu poginuo je pošto se njegova letelica srušila.

    U Portugalu su temperature dostigle 47 stepeni Celzijusa, u Španiji su bile iznad 40 stepeni, a u te dve države na Pirinejskom poluostrvu umrlo je više od 300 ljudi u desetinama požara i od toplotnih udara, prenela je španska agencija EFE.

    Više od 12.000 ljudi bilo je prinuđeno da napusti jugozapadni region Žironde u Francuskoj u proteklih nekoliko dana, dok je 2.300 stanovnika mesta u blizini Kosta del Sol, mesta na jugu Španije, takođe moralo privremeno da pobegne iz domova.

    Toplotni talasi su postali češći, intenzivniji i duže traju zbog klimatskih promena, a svet se već zagrejao za oko 1,1 stepen Celzijusa od početka industrijske ere.

    Italija i Hrvatska su takođe prijavile šumske požare ove nedelje, a jaki vetrovi su u velikoj meri povećali rizik od požara u pet regiona u Grčkoj, upozorili su zvaničnici civilne zaštite.

    • Hrvatska

    U mestu Čelopek, koje se nalazi nešto više od 40 kilometara istočno od Splita, tokom petka izbio je požar koji je zahvatio pet hektara trave, rastinja i stabala voća, poručili su iz Vatrogasno-operativnog centra Split, prenosi portal index.hr.

    Vatrogasci su uspeli da lokalizuju požar i preusmere ga od kuća u ovom mestu, dodaje se.

    Prethodno je veliki požar je u sredu buknuo između Vodica i Šibenika, zahvatio je travu, nisko rastinje, poljoprivredne kulture (masline, vinova loza) na procenjenoj površini od oko 3.000 hektara između Vodica, Zatona i Rasline.

    Darko Dukić, zapovednik Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije rekao je da je izgorelo 20-ak kuća.

    Potvrdio je reči meštana da je ovo najveći požar u poslednjih 35 godina na tom području.

    Vatrogasci ipak kažu da požar još nije pod potpunom kontrolom, ali je situacija sada mnogo bolja, prenosi hrvatski dnevnik.hr.

    • Portugal

    Epicentar požara u Portugalu je severoistočni deo zemlje, istočno od grada Porta.

    Oko 30.000 hektara zemlje je ove godine izgorelo u toj zemlji, što je najgora prirodna katastrofa ove vrste od 2017. godine, kada je u požarima poginulo 100 ljudi u Portugalu.

    Pokušavajući da lokalizuje požare u oblasti Foz Koa na severu zemlje poginuo je pilot vatrogasnog aviona.

    Adelino Rodriges, 77-godišnji poljoprivrednik iz Leirije, rekao je da je „sve izgorelo”.

    „Izgledalo je kao smak sveta”, rekao je on.

    A burnt car on a carpentry company at Ansiao in Leiria Portugal

    AUTOR FOTOGRAFIJE,GETTY IMAGES

    Telo jedne osobe pronađeno je u izgorelom području u severnom regionu Aveira, saopštili su zvaničnici.

    • Francuska

    I u Francuskoj su temperature dostigle 40 stepeni Celzijusa, a očekuje se da se taj trend nastavi i sledeće nedelje, pa je 16 regiona proglasilo narandžastu uzbunu zbog ekstremnih vremenskih uslova.

    Požari su zahvatili jugozapadnu obalu Francuske na Atlantskom okeanu, a lokalno stanovništvo opisuje slike koje su videli kao „postapokalistične”.

    „Nikada ranije ovo nisam videla”, rekla je Karin, meštanka grada Tes de Buš, za agenciju AFP.

    Njena sugrađanka, 27-godišnja Manon Žakar, kaže za BBC da se „sve odigralo jako brzo, a da je vatra bila velika”.

    Ona je evakuisana u sklonište u blizini ovog mesta, gde spava od srede.

    „Jednostavno sam zabrinuta, uplašena… Trudim se da budem što jača, ali nisam dobro. Želim da zaboravim ovu nedelju”, kazala je Žakar.

    Vatrena stihija je u tom mestu i u oblastima južno od Bordoa zahvatila gotovo 10.000 hektara, a 3.000 vatrogasaca se na terenu bori da ugasi požar.

    Gregori Alion, šef federacije vatrogasaca u Francuskoj, upozorio je na uticaj klimatskih promena na požare koji zahvataju Mediteran.

    „Vatrogasci i službenici civilne bezbednosti se bore sa posledicama svakodnevno, a te posledice neće doći 2030, one su sada tu”, ocenio je on.

    Manon Žakar
    • Španija

    Oko 2.300 ljudi u oblasti oko letovališta Kosta del Sol privremeno je evakuisano zbog požara u brdima Mihas.

    Turisti na plažama u mestu Toremolinos videli su gust dim u brdima i nekoliko aviona koji su gasili požar.

    Plamen je delovao strašnije u petak, da bi ga vetar u subotu preusmerio u suprotnom pravcu od plaže, rekao je za BBC Ešli Bejker, Britanac koji živi u ovom području Španije.

    „Ima oko 40 kuća u ovoj oblasti, svi su veoma nervozni i stoje napolju ili na balkonima i posmatraju požar.

    „Čak i sada ima požara na vrhu brda. Udaljili su se odavde i laknulo mi je”, kaže Bejker.

    Mijas hills fires, 15 Jul 22 (pic courtesy of Ashley Baker)

    AUTOR FOTOGRAFIJE,ASHLEY BAKER

    Preuzeto: https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-62164997

    Podeli
  • Oproštaj od 16 prijedorskih žrtava ubijenih prije 30 godina

    Oproštaj od 16 prijedorskih žrtava ubijenih prije 30 godina

    Porodice pristižu u Memorijalni centar Kamičani u Kozarcu kod Prijedora gdje će danas biti klanjana dženaza-namaz i obavljen ukop 16 prijedorskih žrtava ubijenih prije 30 godina.

    Opraštaju se od najmilijih koji su ubijeni prije 30 godina. U tabutima se nalaze posmrtni ostaci žrtava koje su srpske agresorske jedinice ubile u masakrima tokom 1992. i 1993. godine. Njihovi posmrtni ostaci su pronađeni na deset različitih lokacija.

    Dženazu-namaz za 16 žrtava predvodit će reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.

    Najmlađa žrtva koja će biti ukopana danas je Samed (Hase) Jakupović koji je imao samo 19 godina kada je ubijen. On je nestao na području Kozarca u junu 1992. godine, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Sivci 1998. godine.

    Najstarija žrtva koja će se ukopati je Edhem (Abid) Kaltak. On je imao 65 godina u trenutku smrti. Nestao je 1993. godine u mjestu Gornja Puharska, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani u mezarju Čejreci 2022. godine.

    Među žrtvama koje će danas biti ukopane je i Fikret (Mehmed) Žerić, rođen 1956. godine. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu grobnice Rizvanovići – Škola.

    Konačan smiraj će pronaći i Hidajet (Karanfil) Kadić, rođen 1957. godine. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu grobnice Rizvanovići – Škola.

    Na dženazi će biti ukopani i posmrtni ostaci Bahrije (Abaz) Modronje, rođenog 1971. godine, a čiji posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu grobnice Kozarac – Garevci.

    Među žrtvama koje će biti ukopane danas je i Teufik (Adem) Mujagić, rođen 1959. godine, a čiji posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu grobnice Trnopolje – Matrići.

    Na istom lokalitetu su pronađeni i posmrtni ostaci Džemala (Muharem) Žerića, rođenog 1954. godine.

    Konačan smiraj će pronaći i Muamer (Rešad) Kulenović, rođen 1963. godine, a njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na području Prosara – Bijakovac.

    I Vehid (Hamzo) Ramulić, rođen 1970. godine bit će ukopan na dženazi u Kozarcu. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu Zecovi – Radulovići.

    Na lokalitetu mezarje Čejreci pronađeni su posmrtni ostaci Mustafe (Hasan) Deumića, rođenog 1938. godine.

    Na lokalitetu Kotlovača pronađeni su posmrtni ostaci Emira (Sulejman) Kahrimanovića, rođenog 1969. godine.

    Na lokalitetu Korićanskih stijena pronađeni su posmrtni ostaci Zijada (Pašo) Velića, rođenog 1972. godine, kao i Sejada (Ibrahim) Avdića, rođenog 1955. I oni će biti ukopani na ovogodišnjoj kolektivnoj dženazi.

    Danas će biti ukopan i Sabahudin (Hajro) Ičić, rođen 1971. godine, a njegovi posmrtni ostaci su pronađeni na lokalitetu grobnice na Korićanskim stijenama.

    U istoj grobnici su pronađeni i posmrtni ostaci Safeta (Džemal) Sivca, rođenog 1971. godine.

    Na kolektivnoj dženazi u Kozarcu će biti ukopan i Miralem (Ćamil) Hopovac, rođen 1940. godine, a njegovi posmrtni ostaci su pronađeni u grobnici na lokalitetu Hrastova Glavica.

    U Prijedoru je ’90-ih godina ubijeno 3.176 civila, nesrpske nacionalnosti. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci oko 2.500 Prijedorčana, a za oko 620 žrtava još se traga.

    Ubijene Bošnjake bacali su u pojedinačne, zajedničke i masovne grobnice. Do sada su posmrtni ostaci ubijenih Prijedorčana pronađeni na 501 lokaciji, u 73 masovne grobnice (primarne i sekundarne) na području deset općina i tri države – Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije.

    Anadolu Agency

    Podeli