Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje za područje Srbije na lokalnu pojavu vremenskih nepogoda.
Danas se očekuje lokalna pojava pljuskova sa grmljavinom, gradom i olujnim vetrom u zoni pljuskova.
Temperatura u Novom Pazaru od 17 stepeni ujutru, do 29 u najtoplijem dijelu dana.
A. N.
U Novom Pazaru će u subotu sa početkom u 10 časova biti prvi put održana Čelendž trka na dIonici dugačkoj sedam kilometara, a koja će se odžati na trim stazama u Borićima u Bukrešu. Organizatori trke sa prirodnim preprekama su novopazarski Sportski savez, Ustanova za sport Novi Pazar i Savez za rekreaciju i fitnes Srbije.
Trka u Novom Pazaru treća je po redu lige Saveza za rekreaciju i fitnes Srbije. Prijavljivanje za trku u Novom Pazaru se vrši online. Visina kotizacije iznosi 2.900 dinara, a na dan trke 3.300 dinara. Takmičari će za taj novac dobiti obilne i bogate start pakete.
Osim zabave, timskog rada i druženja cilj je istrčati sedam kilometara trke sa prirodnim preprekama i tako testirati svoje granice. Trka je amaterskog karaktera namjenjena je svim rekreativcima koji žele da dožive trčanje na drugačiji način. Iako su cilj trke druženje i zabava, ipak, za najbolje trkače u muškoj i ženskoj konkurenciji obezbjeđene su vrijedne nagrade.
Start trke je predviđen za 12h dok je početak dječije trke zakazan za 10 časova.
A.N.
U novopazarskom muzeju “Ras”, u okviru obilježavanja 70 godina postojanja muzeja, održan je okrugli sto na temu “Uloga muzeja u očuvanju i promociji kulturnog nasleđa”. Direktor novopazarskog muzeja “Ras”, Fuad Baćićanin kazao je kako je uloga muzeja u društvu ogromna. On je naveo kako muzeji u regionu moraju biti centralne institucije u očuvanju historije, tradicije i kulture zajednice.
Na okruglom stolu u novopazarskom muzeju, osim lokalnih stručnjaka i zaposlenih u muzeju “Ras”, učestvovali su i stručnjaci iz Beograda, Sarajeva i Užica.
A.N.
Najmasovnija i najznačajnija manifestacija koja sublimira sve ekološke aktivnosti Centra za djecu i mlade “Duga”, a koje podržava Gradska uprava Novi Pazar, održana je danas u Gradskom parku. Cilj je da mladi kroz druženje, zabavu i različite umjetničke prakse razviju ljubav prema prirodi, te da se probudi svijest o zaštiti životne sredine i da doprinos opštoj ekološkoj kulturi.
Pod sloganom “Mi čuvamo Novi Pazar” u Gradskom parku održan je “Eko festival”. U duhu širenja ekološke svijesti novopazarski park bio je zelena oaza mladosti. Likovne kolonije, prezentacija nauke, izložbe slika pristiglih na dugin konkurs, samo su dio sadržaja kojim je obilovao ovogodišnji, nikada kvalitetniji i masovniji “Eko festival”.
Ovo je ujedno i prvi dan “Eko nedjelje”, ekološke kampanje koju organizuje Grad Novi Pazar, mnoštvo aktivnosti će biti relizovano, a završna je i tardicionalna i ona se odnosi na ekološko uređenje i čišćenje teritorije grada. Pomoćnik gradonačelnika Novog Pazara, Tarik Rupić koji je u Gradskom parku pozdravio učesnike Duginog “Eko festivala”, najavio je još niz ekoloških aktivnosti u sklopu “Eko nedjelje”, u organizaciji Grada Novog Pazara. Održaće se niz događaja u cilu podizanja svesti građana i značaju čuvanja životne sredine, a “Eko nedjelja” okončaće se velikom ekološkom akcijom čišćenja i uređenja Grada.
Studenti nekoliko departmana Državnog univerziteta u Novom Pazaru za najmlađe osnovce i predškolce održali su zanimljiva predavanja i prezentacije iz oblasti hemije, biologije i fiziologije.
U utorak će biti dodjeljenje nagrade najkreativnijima na duginom likovnom konkursu.
A. N.
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice znatno pale, nakon višesedmičnog rasta, jer se trgovci plaše da će povećanje kamata centralnih banaka izazvati usporavanje rasta svjetske ekonomije, a time i potražnje za naftom.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 7,3 posto, na 113,12 dolara, najniži nivo od 20. maja, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 9,2 posto, na 109,56 dolara, najniži nivo od 12. maja, prenosi Hina.
Prvi pad cijene nafte na londonskom tržištu u posljednjih pet sedmica posljedica je strahovanja trgovaca da će potražnja za ‘crnim zlatom’ oslabiti zbog usporavanja rasta globalne ekonomije jer centralne banke zbog visoke inflacije podižu kamatne stope.
Prošle sedmice je američki Fed povećao ključne kamate za čak 0,75 postotnih bodova, što je najveće jednokratno povećanje cijene novca još od 1994. godine.
Stoga se sada kreću u rasponu od 1,5 do 1,75 posto, što je njihova najviša razina od marta 2020. i izbijanja koronakrize.
A slijedit će i daljnja povećanja kamata, s obzirom da se inflacija u SAD-u kreće na najvišim nivoima u 40 godina, iznad 8,5 posto, pa bi, prema procjenama Fedovih čelnika, krajem godine kamate mogle dosegnuti i 3,4 posto, najviši nivo od 2008. godine.
Čelnici Feda smatraju da će ekonomija, unatoč oštrom povećanju kamata, izbjeći recesiju, no znatno su smanjili procjene rasta ekonomije u ovoj godini – s prethodnih 2,8 na 1,7 posto.
No, nisu svi uvjereni da će Fed uspjeti ‘mekano prizemljiti’ ekonomiju.
Analitičari Wells Fargo banke smatraju da sada postoji 50 posto izgleda da će uskoro doći do recesije. I mnoge druge banke, uključujući Deutsche Bank i Morgan Stanley, upozoravaju da rastu rizici od recesije.
Osim Feda, prošle sedmice su kamate, među ostalim, povećale i britanska te švicarska centralna banka.
I Evropska centralna banka (ECB) najavila je da će zbog inflacije podići kamatne stope u julu za četvrtinu postotnog boda, a vjerojatno će ih ponovo podići i u septembru.
A zaoštravanje monetarne politike u svijetu zabrinulo je trgovce koji strahuju od recesije i smanjene potražnje za gorivom.
“U proteklim je danima makroekonomsko okruženje prevagnulo nad faktorima usko vezanima za naftu. Budući da je šire tržište zaokupljeno kamatnim stopama i inflacijom, i narativ na tržištu nafte mogao bi se više fokusirati na cjenovnu dostupnost nego na opskrbu”, kazao je Callum Macpherson iz kompanije Investec.
Pritisak na cijene nafte posljedica je i jačanja dolara, zbog čega nafta postaje skuplja za kupce u drugim valutama. Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,45 posto, pa se primaknuo najvišem nivou u 20 godina.
Evropsko tržište nafte, koje je pod pritiskom zbog sankcija Rusiji, moglo bi se stabilizirati i zahvaljujući uvozu nafte iz Venecuele.
Teret od 650.000 barela sirove nafte iz Venecuele, namijenjen italijanskom Eniju, spreman je za isplovljavanje, a riječ je o prvom izvozu nafte iz te zemlje u Evropu u zadnje dvije godine.
Venecuela, čija je naftna industrija pod američkim sankcijama, pojavila se kao moguća zamjena za dio količina ruske sirove nafte koje su pod sankcijama, uvedenim nakon invazije Rusije na Ukrajinu.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetske ekonomije od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, skočile gotovo 50 posto.
Anadolu Agency