U nedjelju promjenljivo oblačno i toplije vrijeme mjestimično sa slabim kratkotrajnim padavinama, u nižim predjelima s kišom, a u brdsko-planinskim sa snijegom.
U Novom Pazaru u nedjelju najniža temperatura oko -5 najviša dnevna oko 8 stepeni.
A.N.
Author: N N
-
Minimalna plata u 13 članica EU-a manja od 1.000 eura
Minimalna plata u 13 od 21 države članice Evropske unije, koje to imaju zakonski propisano, iznosila je u januaru ove godine manje od 1.000 eura, u dvije su nešto više od 1.000 eura, u šest je više od 1.500 eura, a razlika između najniže i najviše minimalne plate veća je od sedam puta.
Najnižu minimalnu platu imaju Bugari – 332 eura, a najvišu Luksemburžani – 2.257 eura.
U Hrvatskoj je minimalna plata 624 eura, objavio je Eurostat, prenosi Hina.
Nakon Bugarske slijede Latvija sa 500 eura, Rumunija 515, Mađarska 542, Hrvatska 624, Slovačka 646, Češka 652, Estonija 654, Poljska, 655, Litvanija 730, Grčka 774, Malta 792 i Portugal 823 eura.
Nešto više od 1.000 eura imaju Slovenija – 1.074 eura i Španija – 1.126 eura, a šest zemalja ima više od 1.500 eura: Francuska 1.603, Njemačka 1.621, Belgija 1.658, Nizozemska 1.725, Irska 1.775 i Luksemburg 2.257 eura.
Mjeri se po kupovnoj moći
Rezultati su nešto drukčiji kada se minimalna plata mjeri po standardu kupovne moći.
Po tome Bugarska i dalje ima najmanju minimalnu platu – 604 eura, a Luksemburg 1.707 eura, pa je razlika nešto manja od tri puta.
Minimalna plata u Hrvatskoj prema standardu kupovne moći iznosi nešto manje od 900 eura i iza nje su Grčka, Mađarska, Češka, Estonija, Slovačka, Latvija i Bugarska.
Od zemalja koje imaju minimalnu platu manju od 1.000 eura prema standardu kupovne moći nešto bolje od Hrvatske su Malta, Portugal i Rumunija.
Ostalih osam zemalja imaju do 1.500 eura, Njemačka ima nešto više od 1.500 i Luksemburg 1.707 eura.
Šest zemalja (Danska, Italija, Kipar, Austrija, Finska i Švedska) nemaju zakonski propisanu minimalnu platu, nego se ona određuje kolektivnim ugovorima.
-
Novih 15.425 slučajeva zaraze, preminule 54 osobe
Prema tek objavljenim informacijama u posljednja 24 sata u Srbiji je registrovano još 15.425 slučajeva zaraze koronavirusom od 30.029 uzorkovanih osoba. Od posljedica infekcije preminule su još 54 osobe.
Podsjetimo, od početka pandemije u Srbiji je testirano 8.045.107 uzoraka, a registrovano je 1.633.868 zaraženih koronavirusom, navodi se na sajtu covid 19.rs.
Od posljedica koronavirusa život je, od izbijanja pandemije, u Srbiji izgubilo 13.459 oosba, navedeno je na sajtu covid19.rs.
A.N.
-
U Srbiji koronu imalo više od milion i 630 hiljada osoba
Od početka pandemije u Srbiji je testirano 8.045.107 uzoraka, a registrovano je 1.633.868 zaraženih koronavirusom, navodi se na sajtu covid 19.rs.
Od posljedica koronavirusa život je, od izbijanja pandemije, u Srbiji izgubilo 13.459 oosba, navedeno je na sajtu covid19.rs.
A.N.
-
Izraelske snage 197. put srušile palestinsko selo
Izraelska vojska ponovo je porušila selo Araqib u pustinjskoj regiji Nagev.
Riječ je o jednom od ukupno 45 beduinskih sela kojima izraelske vlasti nisu dale status naseljenog mjesta te su im uskratile sve usluge i prijete im trajnim progonom.
Član Mjesnog odbora za odbranu Aziz al-Turi za AA je kazao da je to 197. put da izraelske snage ruše selo u kojem žive 22 porodice, odnosno nešto više od 80 Palestinaca koji imaju i državljanstvo Izraela.
Izraelska administracija navodi kako je selo izgrađeno nelegalnim putem i da treba biti srušeno. Mještani, s druge strane, navode kako je riječ o naslijeđu njihovih predaka koje datira još od prije osnivanja Izraela.
Nekada je u Araqibu živjelo više od 3.000 beduina, a u tom mjestu, pored mezarja predaka, nekadašnji vođa beduinskog plemena Al Harbi kupio je zemlju i početkom 1900-tih godina podigao selo. Vlasništvo nad posjedom i status sela su mu priznavale osmanske vlasti, ali i britanski okupatori. Međutim, aktuelne izraelske vlasti osporavaju beduinske posjede i namjeravaju ih nacionalizirati.
Mještani pružaju otpor izraelskoj okupaciji i poriču izraelske tvrdnje o nelegalnoj izgradnji sela te naglašavaju da su selo naslijedili od predaka koji su tu podigli naselje mnogo prije nastanka Izraela.
Selo čine objekti izgrađeni uglavnom od drveta, što je slučaj sa većinom beduinskih sela u pustinji, a lokano stanovništvo naviknuto je na rušilačke pohode izraelskih buldožera i odveć imaju spremnu većinu materijala za ponovnu gradnju.
Anadolu Agency