Author: N N

  • Srebrenica: Klanjana dženaza i obavljen ukop Hajre Ćatić

    Srebrenica: Klanjana dženaza i obavljen ukop Hajre Ćatić

    Ispred Čaršijske džamije u Srebrenici, nakon podne-namaza, klanjana je dženaza majci Hajri Ćatić (78), predsjednici Udruženja „Majke Srebrenice“. Ukup je obavljen na mezarju Komarčevo. Dženaza–namaz predvodio je tuzlanski muftija Vahid ef. Fazlović.

    Prethodno je u Domu kulture u Srebrenici održana komemoracija u spomen na lik i djelo Hajre Ćatić na kojoj su govorili Alija Tabaković, Munira Subašić i Almasa Hadžić.

    Nermin Ćatić je majčin tabut spustio u kabur na mezarju Komarčevo, na jednom od uzvišenja iznad Srebrenice.

    „Jedanaestog je Srebrenica pala, jedanaestog mamu kopam. Ima tu valjda neke simbolike. Ako Bog da, nekog 11. ćemo i brata naći. Teško je. Najžalivije mi je što ona nije dočekala da Ninu nađemo“, kazao je Nermin Ćatić, sin rahmetli Hajre.

    Novinarka Almasa Hadžić se prisjetila lika i djela Hajre Ćatić, koju je upoznala 1995. godine u Tuzli.

    „Hajra je jedan poseban lik među svim tim ženama. Onako tiha i nenametljiva, ali ja mislim da je kod nje život naprosto iscurio sa tugom koju je u sebi nosila. Čule smo se prije 15-ak dana i ona mene, jedva je pričala, savjetuje da se pazim nakon korone, ima posljedica, zakašljala se i više se nismo čule“, prisjetila se Almasa Hadžić posljednjeg razgovora sa Hajrom Ćatić.

    Na posljednji ispraćaj Hajre Ćatić iz Beograda je došla i Staša Zajević, predsjednica Udruženja „Žene u crnom“.

    „Ni jedna borba koja je pravedna, kao što je bila pravedna Hajre Ćatić, nije uzaludna. Nikada neće biti uzaludna zato što će Hajra Ćatić ostati u pamćenju, ne samo njene porodice, ne samo njenog udruženja, ne samo Srebrenice, nego i svih onih ljudi u Srbiji, a njih ima dosta, koji su čuli poruke Hajre Ćatić, koja se uzdigla iznad svog bola, naše Hajre koja je imala snage da ukaže povjerenje, da ukaže solidarnost sa majkama svih nacionalnosti“, kazala je Staša Zajević, predsjednica Udruženja „Žene u crnom“.

    Najveća životna želja Hajre Ćatić nije ispunjena. Nije za života uspjela pronaći i sahraniti sina Ninu Ćatića, koji je iz opkoljene Srebrenice poslao posljednji reporterski izvještaj upozorivši tadašnju međunarodnu zajednicu na genocid koji se sprema. Tragajući za njegovim posmrtnim ostacimaHajra Ćatić je ulazila i u minska polja, ali nije uspjela da pronađe bar jednu kost.

    Prema podacima Memorijalnog centra Potočari – Srebrenica još oko 600 majki Srebrenice i Podrinja nisu dočekale da dostojanstveno sahrane svoje najmilije.

    “Posljednje što je Hajri ostalo od sina Nine bila je njegova lična karta. Sina nije našla, a posljednje tragove sjećanja povjerila je na čuvanje Memorijalnom centru. Naša je dužnost da mi nastavimo tamo gdje je Hajra stala, samo tako se njena priča ne završava sa njenim odlaskom. ‘Za ovaj trenutak, spremajte se’”, navodi se u saopćenju.

    Nihad Nino Ćatić bio je novinar iz Srebrenice. Njegovu riječ i glas pamtimo iz najdramatičnijih dana za Srebrenicu i Bosnu i Hercegovinu. U ratno vrijeme, svakodnevno se javljao i informirao javnost o stradanju u ovom gradu. Posljednji put viđen je 11. jula 1995. nakon čega mu se gubi svaki trag.

    Majka Hajra Ćatić preminula je u utorak, 9. novembra, u Sarajevu.

    Anadolu Agency

    Podeli
  • Sin i supruga su najveća podrška golmanu Sulejmanu iz Novog Pazara

    Sin i supruga su najveća podrška golmanu Sulejmanu iz Novog Pazara

    Mediji u Norveškoj ovih dana pišu o odličnim partijama, porodici i planovima golmana poreklom iz Novog Pazara, Sulejmana Sulejmanovića. Tamošnjoj javnosti objašnjavaju da, ko god je malo zainteresovan za fudbal, čuo je za Sulejmana. “Ako dolaziš na domaće utakmice HIL-a, sigurno si mogao primetiti ovog energičnog golmana iz Srbije”, navode mediji.

    Strast za fudbalom oduvek je postojala kod golmana iz Novog Pazara, koji je došao u Harstad pre pet godina.

    Sulejman se već kao mlad odvažio da zbog angažmana i ponuda ode iz rodnog grada. Najpre je bio angažovan u Srbiji a onda u Crnoj Gori potom i u Švajcarskoj, Singapuru, Švedskoj i Norveškoj.

    “Bilo je to lepo životno putovanje, puno toga sam naučio, video i doživeo, zato je fudbal definitivno najlepša sporedna stvar na svetu”, kaže golman HIL-a, Sulejman Sulejmanović. 

    U Sulejmanovoj kući on nije jedini ljubitelj fudbala. Veliki ljubitelji fudbala i Sulejmanova najveća podrška i motivacija su njegova supruga i sin, Kanita i Ajman. Nije zabeleženo da HIL igra na domaćem terenu a da  Kanita i Ajman nisu bili Sulejmanova podrška sa tribina. Njih dvoje prate Sulejmana čak i na nekim gostujućim utakmicama koje se igraju u gradovima koji nisu mnogo udaljeni od Harstada. 

    “Nekada posao u apoteci moram da zanemarim kada HIL igra utakmicu”, kaže Sulejmanova supruga Kanita.

     

     

    I Sulejmanov sin Ajman trenira fudbal već dve godine. Na treninge odlazi tri – četiri puta nedeljno. Kada nema trening onda ga Sulejman vodi na svoje treninge, gde Ajman sa strane šutira loptu. 

    Ljubav na prvi pogled

    Sulejmanova supruga Kanita rođena je i odrasla u Švedskoj, a njeni roditelji su poreklom iz Srbije, oni su 90-tih godina zbog rata u Jugoslaviji izbegli u Švedsku. 

    Kanita je odmor 2012. godine provela u Novom Pazaru. U jednom lokalnom kafiću te 2012. sasvim slučajno upoznala je ljubav svog života. Upoznali su se i nakon samo par meseci sklopili su brak, te zajednički život nastavili u Švedskoj. 

    “Nakon dve godine dobili smo sina Ajmana, da bi se 2016. godine preselili ovde u Harstad”, kaže zaljubljena supruga. 

    To što je Sulejman i dalje deo ekipe HIL-a, na radost navijača tog kluba, zaslužna je aktuelna pandemija koronavirusa.

    Sulejman je 2019. godine imao ponudu od kluba Lysekloster iz Bergena, gde je sa njima čak prošao i pripreme u Španiji. Sulejman i Kanita već su bili u potrazi za novim domom u Bergenu, gradu kraj mora. Do transfera ipak nije došlo, zbog komplikacija izazvanih pandemijom.

    “Kada se cela Evropa zatvorila najrealnije rešenje je bilo da produžim ugovor sa HIL-om i ostanem u gadu gde se osećam kao kod kuće”, kaže golman Sulejman.

    Nada se prolazu u veci rang

    Posle prvog mesta na tabeli i bez poraza, HIL je spreman za svoj prvi meč u baražu protiv ekipe Innstrand u Bodo. Sulejman je optimističan.

    “Imamo dobru ekipu u dobroj smo formi, radili smo poslednjih godinu dana dobro i nadamo se dobrom meču i pozitivnom rezultatu. Imamo dobar balans u ekipi, pola ekipe čine igrači preko 27 godina a pola ekipe su igrači starosti iznad 17 godina, mislim da je to puno dobra kombinacija, spoj iskustva i mladosti. Imamo naš plan, dobro ćemo se pripremiti za taj dvomeč. Naš trener, Rune Olsen je puno dobar u analiziranju protivničkih ekipa, tako da ćemo u toku nedelje sigurno dobiti plan kako ćemo igrati protiv njih. Najbitnije je da smo fokusirani na našu igru i da radimo stvari koje smo uspešno radili tokom cele sezone”, kaže nasmejani Sulejman. 

    Nakon ovog razgovora Sulejman nas je informisao da je ekipa HIL-a bila ubedljiva u pobedama u oba meča baraža, pa će tako njegova ekipa naredne godine igrati u većem rangu.

    preuzeto: www.iharstad.no

    novinar: Martin Mortensen

    adaptirao: A.N.

    Podeli
  • Komemoracija Hajri Ćatić u Srebrenici: Primjer borbe za istinu i pravdu

    Komemoracija Hajri Ćatić u Srebrenici: Primjer borbe za istinu i pravdu

    Na komemoraciji Hajri Ćatić (1943-2021), nedavno preminuloj predsjednici udruženja “Žene Srebrenice”, koja je danas održana u Srebrenici, govornici su u emotivnim obraćanjima poručili da je na njima ostala obaveza da nastave tamo gdje su ona i druge preminule majke Srebrenice stale.

    Prisutnima se u ime Inicijative “Moja adresa Srebrenica” obratio Alija Tabaković, koji je kazao da je Ćatić otišla tiho baš kao što je hodila sitnim koracima kojima je koračala u tuzi i bolu za sve žrtve genocida. On je podsjetio na njenu ustrajnu borbu da pronađe grobnicu u kojoj su kosti njenog sina Nihada Nine Ćatića.

    “Srceparajuća je tvoja izjava da kao majka prosiš za jednu kost ili jedan prst svoga Nihada kako bi ga za života pokopala u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, pa da onda rahat preseliš na bolji svijet. Nažalost, nisi uspjela, ali jesi svima nama koji su ostali iza tebe trasirala put kojim moramo hoditi. Bol svake majke je isti, ali tvoja i bol Nure Alispahić je sigurno bila posebna. Nura je gledala kako joj dušmani ubijaju sina, a tvoja, jer je posljednji izvještaj tvog Nine zapisao cijeli svijet. Njegov izvještaj u kojem najavljuje svoju i smrt hiljada sugrađana diže svaku dlaku na glavi. Vjerujemo da si ga preslušala stotinama puta i samo srce hrabre majke kao što si ti moglo je podnijeti i izdržati svih ovih 26 godina. Nama živima ostaje obaveza da te se sjećamo kao i svih drugih majki i da nastavimo tamo gdje ste vi stale”, rekao je Tabaković.

    Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”, istakla je da danas ispraćaju još jednu veliku heroinu i majku Srebrenice, koju će svi pamtiti.

    “Danas ispraćamo još jednu istinu, još jednu heroinu, majku koju ćemo mi, majke, pamtiti po tome kada je 1995., kada je preživjela genocid, došla u Tuzlu i osnovala udruženje ‘Žene Srebrenice’ i pokazala nam svima da i mi to moramo uraditi. Svakog 11. je izlazila i opominjala svijet da je u Srebrenici počinjen genocid. Željela je da pronađe kosti svog sina, ali, nažalost, nisu joj dušmani dozvolili, nije ih pronašla. To joj je bila jedina želja i svakoj majci, koja se bori za istinu i pravdu, jedina je želja da pronađe kosti svog sina i da zločinci izađu pred lice pravde”, rekla je Subašić.

    Ona je u obraćanju obećala da će, dok su živi, naslijediti ono što je radila Ćatić, a to su istina i pravda.

    “Moramo pokazati cijelom svijetu da smo mi majke dostojanstvene, da smo lijepo odgojile svoju djecu. I Hajra je tako odgojila svog sina Nermina, da nema mržnje, da se nisu svetili, iako su naša djeca gledala kad im ubijaju oca, odvode brata, kad im siluju sestru. Ipak, ta djeca nisu posegla za mržnjom i osvetom, sad su doktori, inžinjeri, profesori i na to smo mi majke ponosne, to je naš uspjeh. Često puta kažu ‘jesu li svi odgovorni za ono što se desilo’. Ja kažem, svi kolektivno nisu odgovorni, ali svi kolektivno moraju da se stide za ono što su počinili njihovi rođaci i prijatelji i treba da su nešto naučili iz toga. Našoj djeci moramo prenositi istinu, a ne mržnju, da znaju i da pamte, da se ne bi ponovilo”, rekla je Subašić.

    Almasa Hadžić, koja je Hajru Ćatić poznavala dugo godina i o kojoj je često pisala u svojim novinarskim tekstovima, kazala je da majke Srebrenice polako odlaze, jedna po jedna.

    “Dobro sam poznavala Hajru, ali nikad sigurno toliko dobro da bih mogla razumjeti bol koju je nosila u duši. Bila je to ona tiha bol koja je curila iz svake njene riječi da bi na kraju iscurila s njenim životom. Teška je sudbina nas Bošnjaka. Evo, 30 godina srećemo se najviše na komemoracijama i dženazama. Ta sretanja skoro da su nam postala normalna. Odlaze majke Srebrenice, bolesne, raskomadane iznutra, ubijene bez metka. Hvala ti, Hajro, za sve što si sa ostalim majkama Srebrenice učinila da se zločini genocida ne zaborave. Vi ste bili i ostali primjer kako se bori za istinu i pravdu, za dostojanstvo i živih i mrtvih”, kazala je Hadžić.

    Tokom komemoracije pročitani su telegrami saučešća članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića, reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića i udruženja “Žene u crnom” iz Beograda.

    Hajra Ćatić, predsjednica Udruženja “Žene Srebrenice” i srebrenička majka koja nije uspjela pronaći posmrtne ostatke sina Nihada, preminula je u utorak, 9. novembra 2021. godine, u Sarajevu.

    Ćatić je godinama tragala za posmrtnim ostacima sina Nihada Nine Ćatića, srebreničkog novinara koji je posljednji put viđen 11. jula 1995. nakon čega mu se gubi svaki trag.

    Nihad Nino Ćatić bio je novinar iz Srebrenice. Njegovu riječ i glas pamtimo iz najdramatičnijih dana za Srebrenicu i Bosnu i Hercegovinu. U ratno vrijeme, svakodnevno se javljao i informirao javnost o stradanju u ovom gradu.

    Svakog 10. jula u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, simbolično na datum kada se novinar Nino Ćatić posljednji put javio iz Srebrenice u program Radio – televizije Bosne i Hercegovine, dodjeljuje se novinarska nagrada po njegovom imenu.

    Anadolu Agency (AA)

    Podeli
  • Novi Pazar: U ambulanti 123 osobe, na liječenju 77 pacijenata

    Novi Pazar: U ambulanti 123 osobe, na liječenju 77 pacijenata

    Prema posljednjim podacima, u protekla 24 časa ljekarima u Kovid ambulanti Doma zdravlja u Novom Pazaru javile su se 123 osobe, od tog broja njih 64 javile su se ljekarima prvi put, zbog simptoma sličnih koronavirusu, javlja Radio televizija Novi Pazar (RTV NP).

    Brzim antigenskim testom u ambulanti su testirane 62 osobe, od čega je njih 10 bilo pozitivno na koronavirus.

    U bolnici je zadržano 12 osoba, a šestoro ih je otpušteno, tako se na bolničkom liječenju sada nalazi 77 kovid pacijenata.

    Osam pacijenata priključeno je na respiratore, a troje kiseonik prima uz pomoć high-flow uređaja.

    A.N.

    Podeli
  • Srbijanska i turska policija privele 125 neregularnih migranata na granici sa Hrvatskom

    Srbijanska i turska policija privele 125 neregularnih migranata na granici sa Hrvatskom

    Turska policija u zajedničkoj graničnoj službi sa srbijanskim vlastima na granici s Hrvatskom uhvatila 125 neregularnih migranata koji su pokušavali ilegalno preći u zemlje Evropske unije (EU).

    Kako se navodi u saopštenju ambasade Republike Turske u Beogradu, u proteklih 40 dana privedeno je ukupno 125 migranata koji su ilegalno ušli u turske teretne kamione.

    U saopštenju se navodi da su migranti predati srbijanskim pravosudnim institucijama.

    Istaknuto je da se kamioni turskih registarskih tablica provjeravaju sa velikom preciznošću, dok je pomoć na granicama u posljednjih 40 dana dobilo više od 5.000 turskih državljana.

    Ambasador Turske u Beogradu Hami Aksoy rekao je za Anadolu Agency da je došlo do porasta broja zadržanih neregularnih migranata zahvaljujući turskoj policiji koja radi na granici Srbije.

    “Čestitam našim policajcima koji rade na granici. Projekat se nastavlja sa velikim uspjehom. Vlasti u Srbiji su također veoma zadovoljne ovim projektom”, rekao je Aksoy.

    Turski ministar unutrašnjih poslova Suleyman Soylu i njegov tadašnji srbijanski kolega Nebojša Stefanović dogovorili su u februaru 2019. godine projekat pod nazivom Put do kuće (Sila Yolu) za raspoređivanje turske policije na granične prelaze u Srbiji koje turski državljani intenzivno koriste.

    Od početka projekta, turska policija, u saradnji sa policijom Srbije, interveniše na ilegalnim prelazima neregularnih migranata koji se skrivajju unutar ili ispod kamionskih prikolica.

    Anadolu Agency (AA)

    Podeli